Hrvatska je, zajedno s Belgijom, Litvom i Nizozemskom pokazala najveći napredak u rezultatima rodne ravnopravnosti pokazuje Indeks rodne ravnopravnosti koji provodi Europski institut za ravnopravnost spolova.
Indeks rodne ravnopravnosti Europskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE) pokazuje da se u razdoblju od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji 2013. pa do 2022. godine bilježi blagi, ali kontinuirani napredak. Tako je prema Indeksu za 2022. godinu Hrvatska od 27 zemalja članica EU zauzela 19. mjesto, dok smo najlošije pozicionirani bili upravo u godini pristupanja EU kad smo zauzeli nisko 25. mjesto, upozorava pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.
“U proteklih 10 godina vidljiv je određeni napredak te je pozitivno što taj trend kontinuiran, međutim na dinamiku tog napretka dakako da s pravom možemo biti kritični”, naglašava Ljubičić.
Posebice, dodaje, kada se sagledaju pojedini konkretni problemi koji uporno perzistiraju u nesmanjenom intenzitetu te kada uzmemo u obzir činjenicu da se prema rezultatima EIGE-ovog Indeksa redovito nalazimo znatno ispod prosjeka Europske unije.
Pročitajte više: Zašto seksizam još uvijek opstaje u medijima?
Moć žena raste, no ne prati se nasilje
Bodovi koje je hrvatska ostvarila u 2022. su 60,7. U odnosu na 2020. godinu to je povećanje za gotovo tri puna boda, odnosno 1,5 bodva u odnosu na 2021.. U Indeks rodne ravnopravnosti spadaju varijable: moć, zdravlje, znanje, novac, posao i vrijeme. U odnosu na 2020. najveći je skok vidljiv na polju moći.
Domena moći mjeri rodnu ravnopravnost na mjestima odlučivanja u političkoj, ekonomskoj i društvenoj sferi. Što se tu sve ispitivalo? Gleda se zastupljenost žena i muškaraca u nacionalnim parlamentima, vladi i regionalnim/lokalnim skupštinama. Mjeri se udio žena i muškaraca u upravnim odborima najvećih nacionalno registriranih kompanija koje kotiraju na burzama i nacionalnim središnjim bankama. A u poddomeni društvene moći uključuju se podaci o odlučivanju u organizacijama koje financiraju istraživanja, medijima i sportu.
U Hrvatskoj je tako 28 posto ministrica, a 72 posto ministara. U Parmalentu sjedi 31 posto žena, a čak 69 posto muškaraca. Jedino u pogledu udjela članova odbora RTV organizacija u javnom vlasništvu više je žena nego muškaraca: 6 naprama 4. U prosjeku čitave Europske unije u domeni moći nema varijable u kojoj žene imaju veću stopu u odnosu na muškarce.
No, veliki nedostatak ovog indeksa ravnopravnosti je izostanak varijabli koje bi mjerile nasilje. Pitanje je kako bi onda stajala Hrvatska. Naime, samo stopa femicida u Hrvatskoj zabrinjavajuće je visoka. Pokazuje li onda Indeks pravo stanje stvari, ako u njega ne ulaze nikakvi podaci o rodno uzrokovanom nasilju, upitali smo Ljubičić.
Pročitajte više: Feminizam nije savršen niti bi trebao biti. Zašto očekujemo nemoguće?
Od 2024. u Indeks ulazi i pitanje rodno utemeljenog nasilja
Ljubičić objašnjava da metodologija koju koristi EIGE ima određenih ograničenja jer nije jednostavno standardizirati stanje u svim zemljama članicama EU prema svim varijablama.
“Posebne poteškoće predstavljaju podaci o rodno utemeljenom nasilju zbog čega oni redovito nisu uključeni u izračun“, kaže.
Ipak, napominje, bez obzira na to, Indeks rodne ravnopravnosti predstavlja relevantno komparativno sredstvo koje prikazuje okvirno stanje na razini Europske unije.
Ljubičić ističe da Eurostat trenutno provodi opširno istraživanje u pogledu rodno utemeljenog nasilja, a prema najavama rezultati bi trebali biti objavljeni u EIGE-ovom Indeksu za 2024. godinu.
“Očekujemo da ćemo tada dobiti reprezentativan usporedan uvid u situaciju u Hrvatskoj i Europskoj uniji po pitanju rodno utemeljenog nasilja”, naglašava Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Problem i manjak definicija
Femicid se može smatrati krajnjim oblikom nasilja nad ženama koje se događa u svim državama članicama Europske unije. Standardna usuglašena definicija femicida ne postoji ni u državama članicama niti u svijetu. Nepostojanje jedinstvene definicije otežava mjerenje femicida, koji postaje nevidljiv među općim podatcima o ubojstvima. EIGE piše da se opći pojam femicida odnosi na ubojstvo žene ili djevojčice zbog njezina spola. Bečkom konvencijom Ujedinjenih naroda o femicidu prvi su put utvrđene različite vrste femicida, uključujući:
- ubojstvo žene kao rezultat nasilja intimnog partnera
- mučenje i mizogino ubijanje žena
- ubijanje žena i djevojčica u ime časti
- ciljano ubijanje žena i djevojčica u kontekstu oružanog sukoba
- ubijanje žena zbog miraza
- ubijanje žena i djevojčica zbog njihove seksualne orijentacije i rodnog identiteta
- ubijanje domorodačkih i autohtonih žena i djevojčica zbog njihova spola
- infanticid ženske djece i feticid na temelju spola
- smrt uzrokovanu genitalnim sakaćenjem
- optužbe za vještičarenje
- ostale vrste femicida povezane s bandama, organiziranim kriminalom, preprodavačima droge, trgovinom ljudima te širenjem lakog oružja.
Tako ni u hrvatskom Kaznenom zakonu ne postoji definicija femicida. Međutim, ova je vrsta kaznenog djela obuhvaćena drugim odredbama hrvatskog kaznenog prava. Prošle je godine žrtvama femicida postalo 13 žena u Hrvatskoj.
Prema Izvještaju UN-ovog Ureda za droge i kriminal (UNODC) u svijetu je 2021. namjerno ubijeno 81.100 žena i djevojaka. Od toga su 45.000 ubili njihovi intimni partneri ili drugi članovi obitelji. Svaki je sat u svijetu ubijeno najmanje pet žena i djevojaka. Približno 56 posto svih ubojstava žena počine intimni partneri ili drugi članovi obitelji, dok je 11 posto svih muških ubojstava počinjeno unutar obitelji. Između 2010. i 2021. Europa je svjedočila smanjenju broja femicida za 19 posto, ali se u podregijama, primjerice južnoj Europi, bilježi rast, piše portal reci.hr.
Pročitajte više: Fotograf rekreirao kontroverzne reklame zamijenivši rodne uloge!
Porastao broj onih koji podržavaju stereotipni stav o nejednakosti žena i muškaraca
Zabrinjavajuće je i da se bilježi porast stereotipnog stava o nejednakosti žena i muškaraca u društvu. Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter predstavila je novo „Istraživanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije“. Pod diskriminacijom misli se na to da muškarci i žene nisu jednaki i da ne mogu imati ravnopravnu ulogu.
“Značajan dio populacije još uvijek se zalaze za očuvanje patrijarhalnog poretka u kojem žene i muškarci nisu ravnopravni u hrvatskom društvu. Pučka pravobraniteljica je u pravu kada ističe da su ovakvi nalazi istraživanja razlog za zabrinutost”, ističe Višnja Ljubičić.
Recentni rezultati pokazuju da je predrasuda sve manje, poglavito među mladima i visokoobrazovanim ljudima. Ipak, stavove o rodnoj nejednakosti dijeli čak četvrtina ispitanih, dok je ranije to smatrala petina ispitanih, navodi Pravobraniteljica.
“U skladu sa svim promjenama do kojih je došlo u hrvatskom društvu i području ravnopravnosti spolova u proteklom razdoblju, bilo bi logično očekivati ublažavanje takvih stavova u općoj populaciji, a nipošto veću zastupljenosti nego što je bila prije 14 godina”, upozorava Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Žene se smatra diskriminiranijima nego ranije
Istraživanje je do sada provedeno u četiri navrata 2009., 2012., 2016. i 2022. godine, a prema najnovijem istraživanju, kada je riječ o skupinama koje se najčešće susreću s diskriminacijom, žene zauzimaju četvrto mjesto. Građani smatraju da se najviše diskriminira Rome, a zatim LGBTIQ osobe, osobe s invaliditetom, žene i siromašne osobe. Ovdje je u segmentu žena primjetan značajan porast u odnosu na prethodno istraživanje iz 2016. što može ukazivati na porast diskriminacije prema ženama, ali i na jačanje svijesti što sve spada pod diskriminaciju.
“Možemo zaključiti da je pred nama još puno posla u promjeni društvene svijesti prema egalitarnijim stavovima“, zaključuje Ljubičić.
Dodaje da je važno da u tom procesu aktivno i sinergijski sudjeluju svi relevantni dionici, uključujući državna tijela, znanstvenu i akademsku zajednicu, odgojno-obrazovne ustanove, organizacije civilnog društva, a posebno važnu ulogu u tom smislu imaju i mediji.
Foto: Canva / prs.hr
