Iako smo prije mjesec dana prešli na dvojno iskazivanje cijena i već se dulje vrijeme stvaraju planovi o uvođenju eura koje nastupa 1.1.2023. godine, ova tema među poduzetnicima još uvijek budi nedoumice. Petra Šinigoj, generalna direktorica grupe Saop, rođena je Slovenka i uvođenje eura već je iskusila. Pitali smo je kako si možemo pomoći u ovom prijelaznom periodu, na što trebamo obratiti pažnju i imamo li se razloga bojati.
Uvođenje eura u Sloveniji
Slovenci su euro kao službenu valutu uveli 2007. godine i, za razliku od nas, nisu imali toliki period planiranja niti mogućnost učenja iz tuđih iskustava.
„Da vam budem iskrena, sve skupa je izgledalo strašno. Svaka zakonodavna promjena koja se tiče pojedinca budi jednu vrstu nervoze, posebice jer ne možemo ništa učiniti niti promijeniti. Strahovi su, kao i sada u Hrvatskoj, ovisili o djelatnosti kojom su se pojedinci bavili i o veličini poduzeća“, kaže Šinigoj.
Velika proizvodna tvrtka koja posluje s inozemnim tvrtkama ima potpuno različite dileme i izazove pred sobom nego neki manji poduzetnik. Ipak, dio strahova bio je zajednički svima.
„Prije svega, jedan od najvećih strahova su poskupljenja. Iskustva iz Italije i Austrije pokazala su kako je nakon uvođenja eura sve poskupilo, iako je dvojno iskazivanje cijena to trebalo spriječiti. Plaće su bile precizno obračunate u skladu s tečajem, a cijene su bile zaokružene na gore.“
Kako bi dočarala slovensko iskustvo s dizanjem cijena, Šinigoj spominje kavu. Naime, 2006. godine, Slovenac s prosječnom plaćom mogao je kupiti 941 kavu, a danas, iako je plaća dva puta veća, može kupiti 867 kava.
„Naizgled manja plaća bila nam je sljedeći problem. Prije uvođenja eura, plaća od 180 tisuća tolara pretvorila se u 750 eura. To je ogromna psihološka razlika i svi smo se osjećali siromašnije. Morali smo naučiti i vrijednost kovanica. Vjerujem da će tako biti i u Hrvatskoj. Tri kune vjerojatno ostavite za napojnicu, no 3 eura nećete.“, kaže Petra i uz osmijeh dodaje savjet: „Mnogi su u Sloveniji kupili nove novčanike s pretincima za kovanice nakon uvođenja eura, pa predlažem da to učinite dok još možete birati model.“
Pročitajte više: Računovotkinja: “Ove stvari poduzetnici moraju znati o konverziji u euro!”
Poduzetnici imaju specifične strahove
Strahovi poput rasta kamata na kredit i gubitka nacionalnog identiteta pokazali su se posve neutemeljeni. Kamate su ostale kakve su bile, a nacionalni identitet očuvan je na kovanicama eura koji sada slobodno putuju po cijeloj Europi.
Osim svih ovih pitanja, poduzetnici imaju dodatan strah – hoće li svoje programe uspjeti uskladiti sa zakonskom regulativom i koliko će to morati platiti. Blagajnički softveri, sustavi za obračun plaće, aplikacije za kontrolu zaliha i izdavanje računa samo su neki od njih.
„Moram priznati da smo, kao tvrtka, u tom trenutku dobili puno novih klijenata. Naime, naš online računovodstveni program Minimax sve nadogradnje nudi potpuno besplatno. Minimax je u Hrvatskoj još u srpnju uveo dvojno iskazivanje cijena, tako da je našim korisnicima ovaj prijelazni period lagano prošao. Osim toga, jako vrednujemo korisničko iskustvo, stoga se uvijek trudimo da nam korisnička podrška funkcionira brzo i efikasno, posebice u vremenima kada su ljudi zabrinuti i potreban im je pouzdan partner.“
Najosnovnije preporuke za poduzetnike
S obzirom na to da je i sama prošla isto, Petra Šinigoj ponudila je par savjeta za sve male i srednje poduzetnike koje imaju bojazni.
„Povežite se i stupite u kontakt s tvrtkama koje imaju odgovore na ključna pitanja i koje prate zakonske promjene. Osim toga, počnite odgovore tražiti i sami. Internet je pun baza znanja, besplatnih savjeta i e-priručnika o prelasku na euro. Nemojte srljati prerano jer se ponekad promjene dogode u zadnji trenutak. Pratite svoje poslovanje, nabavite poslovne programe koji vam mogu automatizirati procese i prihvatite situaciju. Za svaku je promjenu potrebno vrijeme, stoga nema potrebe da se nervirate.“
Pročitajte više: Odvjetnica savjetuje što obavezno morate napraviti prije konverzije u euro
Koje prilike donosi uvođenje eura?
Od puno pitanja i dilema, ponekad zaboravimo da uvođenje eura za poduzetnike donosi i brojne prilike. Primjerice, više neće biti tečajnih razlika. Prema iskustvu direktorice Saopa, cijene usluga i artikala mogu porasti, ali ne treba zanemariti činjenicu da s jedinstvenom valutom dugoročno eliminirate tečajne razlike. Budući da više neće biti tečajnih razlika, neće biti ni tečajnih oscilacija i s time povezanih troškova.
„Hrvatska će sada biti u zoni euro valute, što u nekim slučajevima znači veće tržište.“, ističe Petra. „Iz iskustva mogu reći da se strani državljani odlučuju kupovati u online trgovinama gdje su proizvodi izraženi u njima poznatoj valuti. Preračunavanje se čini složeno, a osim toga postoji i strah da će biti prevareni. Uvođenjem eura to nestaje.“ Osim toga, svi poduzetnici suočit će se s manje birokracije i s jednostavnijim plaćanjima u inozemstvu.
Za kraj zaključuje: „Slovenci su se stvarno bojali i sve promjene činile su se strašne. Ipak, kad pogledam unatrag, shvaćam da je panika bila nepotrebna i da nam je euro donio puno toga dobrog. Neću poreći da je bilo stresno, no vjerujte – ništa nije bilo stvarno strašno, samo je tako izgledalo.“
Pripremljeno u suradnji s grupom Saop.
Foto: Petra Šinogoj, privatna arhiva
