Rezultati recentne Ankete o financijama i potrošnji kućanstava, koju je za Europsku središnju banku proveo HNB, dodaju argumente zagovornicima jačeg oporezivanja nekretnine i rente. Naime, u Hrvatskoj, prema podacima iz te ankete koji se odnose na 2021.godinu, 10 posto najbogatijih drži čak 47 posto neto bogatstva, a 50 posto stanovništva u donjoj razini imetka – drži svega 10 posto bogatstva.
Bogatstva sve bogatija
“Neto bogatstvo je procijenjeno na 64.900 eura što je porast na 2017., a porast se bilježi i za prosječno neto bogatstvo. Možemo reći da su naša bogatstva bogatija. No prosječno neto bogatstvo od 116.000 eura je daleko veće od medijalnog bogatstvo tako da ta velika razlika govori kako je distribucija neto bogatstva koncentriranija u gornjim dijelovima distribucije”, objašnjava Anita Harmina iz Hrvatske narodne banke, jedna od dvoje istraživača koji su sudjelovali u provođenju Ankete, piše N1.
Glavnu stambenu jedinicu u Hrvatskoj, prema rezultatima Ankete u kojoj je sudjelovalo više od 1000 ispitanika, posjeduje 79,2 posto ispitanih. To predstavlja pad sa 85,3 posto koliko ih je istu posjedovalo prije 4 godine.
Iznad europskog prosjeka
Drugu i treću nekretninu ima svako peto kućanstvo, dok značajno raste udio ostalih nekretnina u bogatstvu kućanstava – s 11 otprije 4 godine na čak na 15,3 posto – što je porast za 38 posto.
“Možemo reći da u Hrvatskoj zapravo kad govorimo o udjelu broja kućanstava koji posjeduje glavnu stambenu jedinicu imamo vrlo visok udio. Za usporedbu, u europodručju je taj udio 40,8 posto, gotovo dvostruko manji”, ukazuje Igor Jemrić, iz HNB-a, također istraživač na ovom projektu.
Foto: Canva
