Udruga Glas Poduzetnika poslala Vladi hitne mjere za pomoć turizmu

Hrvatski turizam na koljenima zbog COVID 19 krize i bez snažne i efikasne reakcije od strane Vlade i Ministarstava cijelom sektoru prijete veliki gubitci. Odbor za turizam i ugostiteljstvo Udruge Glas poduzetnika poslao je hitne mjere za pomoć turizmu te djelatnostima vezanim uz turizam te zahtjeve za šest dugoročnih reformi za Hrvatsku 2.0.

Povezano:

• Poduzetnica statusom izazvala lavinu reakcija: “Izjave ministara Garija Cappellija pokazuju njegovu nesposobnost i nestručnost
• Neradna nedjelja će se negativno odraziti ne samo na trgovce, nego i na OPG-ove i ugostitelje
• Glasa Poduzetnika predložio svibanjske mjere Andreju Plenkoviću!

Kakva će biti turistička sezona u HR?

„Turizam je grana koja je među prvima osjetila jak efekt COVID 19 pandemije te su svi segmenti koji čine jednu tako kompleksnu djelatnost u cijelosti bili zatvoreni samom odlukom Kriznog Stožera Civilne Zaštite već od 19.03.2020. No problemi u turističkom sektoru su počeli još početkom 2020. godine otkazivanjem outgoing putničkih aranžmana, čiji je vrhunac bio u veljači, te s početkom otkazivanja bookinga za start predsezone tzv. uskršnjeg dijela sezone, već početkom ožujka 2020.“ rekao Hrvoje Bujas, Predsjednik Udruge.

„Tijekom travnja, dolazi do daljnjeg stopiranja bookinga, kao i zatraženog povrata i/ili prebacivanje iskoristivosti aranžmana za sezonu, te postsezonu. Po podacima dostupnim od Ministarstva turizma, gotovo 250 milijuna eura je uplaćeno samo hotelijerima kao akontacija, te je sav novac predmet pregovora i u procesu dogovora o eventualnom povratu. Organizatori kongresa u Hrvatskoj i širom EU započeli su još tijekom veljače, a trend se nastavio do danas, s otkazivanjima kongresa i konferencija, planiranih do konca 2020-te. Sve agencije specijalizirane za kongresni turizam su zaustavile poslovanje i pad prometa je praktički 100%. Svi unaprijed plaćeni avansi i depoziti prema hotelskim kućama do danas nisu vraćeni.

Slobodno se može konstatirati da je kongresni turizam u Hrvatskoj ove godine prestao postojati, što predstavlja nemjerljivi gubitak za kompletnu turističku industriju, a također su svi eventi otkazani najmanje do kolovoza, uz opciju otkazivanja ili neodržavanja istih daleko duže, a možda i do kraja godine. Očigledno se neće pronaći lijek za virus tijekom ove godine, a sva su naša emitivna tržišta poprilično bila ili još jesu, zahvaćena epidemijom. Pridodajmo tome činjenicu da su navedena gospodarstva, kao i njihov turizam doživjeli velike gubitke, stoga se očekuje njihovo prvenstveno fokusiranje na vlastita tržišta, i to opet u smanjenom obimu potrošnje (pod uvjetom da granice uopće budu otvorene bar do srpnja, te da postoje godišnji odmori koji se mogu iskoristiti 7-14 dana).

Postavlja se, dakle, pitanje kakva će biti turistička sezona u RH? Zbog toga smo Vladi RH i nadležnim ministarstvima financija i turizma poslali zahtjeve za kratkoročne mjere koje smatramo da Vlada RH treba napraviti ODMAH, kao i dugoročne mjere, u sljedeće 2 godine, a kako bismo kroz sljedeće 3 godine (pod pretpostavkom da se tijekom 2021 godine pronađe lijek), imali jednostavnije poslovanje i efikasniji sustav, onaj koji mi u UGP-u zovemo Hrvatska 2.0.“

Segmenti koje Odbor za Turizam UGP pokriva su Hoteli s naglaskom na male i obiteljske hotele, mikro poduzetnike u turizmu (male iznajmljivače), putničke agencije, ugostiteljstvo, Charter tvrtke, mini cruiseri i slično, Povremeni prijevoz putnika i rent-a-car tvrtke, Sezonski obrti u turizmu (turistički vodiči, suvenirnice, fast food, trgovina na malo, najam opreme, vozila, motora i plovila sa ili bez posade i slično) i event industrija. U nastavku su detaljni kratkoročni i dugoročni zahtjevi poslani Vladi RH.

Hitne mjere za pomoć turizmu

Odbor podržava sve Mjere koje je do sada provela Vlada RH, uz dodatak sljedećih mjera:

1. Moratorij na kredite i leasinge svima ugroženima u segmentu turizma i ugostiteljstva, bilo da se radi o pravnim ili fizičkim osobama – 6-18 mjeseci, uz minimalnu kamatu za grace period, od 0,5%-1%, bez troškova obrade.
2. Smanjivanje PDV-a na sve grane u Turizmu / hoteli, ugostiteljski objekti, putničke agencije, charteri, rent-a-car, prijevoznici, sezonski obrtnici, event industrija i sl. na jedinstvenu stopu od 10% ODMAH!
3. Produžavanje mjera za „zadržavanje radnih mjesta“ / 4.000 kn participiranje u neto plaći, uz otpis poreznih davanja na plaću itd. / za sve čije poslovanje ne može iz objektivnih razloga biti otvoreno ili ima pad veći od 50%, a uzrokovano COVID 19 krizom, od 01.06-31.08.2020., te dodatno produljenje za sve one čije je poslovanje onemogućeno i poslije 31.08.-og, tj. koji svoju aktivnost ne smiju održavati, predlažemo produljenje mjera na dodatna minimalno 3 mjeseca
4. Nastavak i pojačavanje tzv. COVID 19 povoljnih kredita preko HAMAG-BICRO-a svima u sektoru turizma, uz ubrzavanje procesa odobravanja.
5. Nastavak i pojačavanje HBOR kreditnih linija svima u sektoru turizma/uz posebne kreditne linije za mikro i male poduzetnike na bazi do 18 mjeseci i iznose do 15.000 €, kao i omogućavanje svima da prihvatljiv trošak bude i povrat sredstava gostima i kupcima ulaznica za evente, uz ubrzavanje procesa odobravanja.
6. Otpis koncesija svima, uz obvezu marina i zračnih luka da temeljem navedenog otpisa umanje potraživanja prema svima koji su njihovi korisnici u turističkom sektoru – prijevoznici, charteraši, rent a car i sl.
7. Otpis svih komunalnih davanja od strane JLS-a za vrijeme dok je trajala zabrana, tj. do 11.05.2020.
8. Ukidanje posebnih poreza na potrošnju za ugostitelje od 3%, te priznavanja troška reprezentacije u 100% iznosu, uz neoporezivu tzv. napojnicu za zaposlenike, a uz maksimalno povećanje računa do 10% iznosa.
9. Omogućiti svim blokiranim hotelima ulazak u mjere Vlade RH, a koji su blokirani zbog naplata – komunalnih naknada JLS-ima i/ili duga prema poreznoj upravi, a zbog nedobivanja potrebitih i očekivanih uplata od turoperatora i sl.
10. Adekvatna implementacija CRO kartice uz proširivanje primjene iste na sve usluge u turizmu, sa znatno većim iznosima od navedenih do 2500 kn, u suradnji sa svim bankama, i opcijom plaćanja na SVIM platformama – naime sada u ovom momentu nije moguće izvršiti plaćanje CRO karticom online, čime cijeli jedan sektor online turističkih agencija biva izbačen iz tržišnog sustava, kao i mikro poduzetnici tj. mali iznajmljivači. Cro kartica ne smije biti „nagrada“ javnom sektoru, već se dio primanja u javnom sektoru mora alocirati na navedenu karticu.
11. Otpisati 50% poreza na dohodak mikro poduzetnicima / iznajmljivačima po uzoru na Ministarstvo turizma koje je učinilo isto sa turističkom pristojbom. Primijeniti daljnji otpis sukladno padu turističkog prometa u drugom dijelu godine.
12. Obustaviti naplatu „sezonskih RTV pretplata“
13. HEP mora obavijesti sva domaćinstva kojima su naplaćivali unaprijed paušalno potrošnju električne energije prema prošlogodišnjoj vršnoj potrošnji, da mogu preći na plaćanje po očitanju brojila (plaćanje električne energije po stvarnoj potrošnji).
14. Jedinstvena tarifa, cijena, električne energije i vode – ista cijena za pravne i fizičke osobe!
15. Ukidanje HRT pristojbe za radio prijemnike u autima ODMAH, te jedinstvena, znatno manja cijena hotelima i ostalima.
16. Dogovoriti sa udrugama gradova i općina smanjenje cijene komunalnih usluga prema stvarnom stanju i obimu poslova, a prema situaciji u kojoj nema gostiju, te tražiti od svih gradova i općina proširenje terasa na javne površine bez dodatnih naknada.
17. Ukidanje periodičkih tehničkih pregleda za sva vozila i plovila u leasingu za vrijeme trajanja krize, te omogućavanje svima na odgodu plaćanja kasko osiguranja dok im vozila i plovila nisu u funkciji.
18. Implementirati putničke agencije, te privatne iznajmljivače, rent-a-car tvrtke i charter tvrtke, tvrtke iz event industrije, a na njihov zahtjev, u isti planirani sustav vouchera koji vrijedi i za hotelijere, uz osnivanje garantnog fonda.
19. Reorganizacija i optimizacija Ministarstva turizma, te sustava turističkih zajednica, smanjivanje broja istih, fokusiranje HTZ-a na brendiranje regija, kao i demokratizaciju Turističkih vijeća, uključivanje svih tvrtki u segmentu turizma u iste.
20. Ukidanje plaćanja članarine HTZ-a, HTZ se treba financirati isključivo iz pristojbi, te staviti van snage novi Zakon o turističkoj članarini kojim se terete svi kreveti sa paušalnim iznosom članarine
21. Uvođenje kategorije Domestic Small Hotels / malih autentičnih obiteljskih hotela/smještajnih objekata koji u svojim ugostiteljskim uslugama imaju isključivo lokalne proizvode i zapošljavaju isključivo obitelj/vlasnike i lokalne ljude, uz oslobađanje plaćanja poreza na dohodak i uvođenje posebnog PDV-a od 5%.
22. Osnivanje fonda za razvoj IT startupa / projekata / produkata / usluga u sektoru turizma te osnivanje namjenskog high-tech huba / poslovnih inkubatora za turizam.
23. Ministarstvo financija i vezane institucije trebaju pojednostaviti procedure za ulazak i osnivanje venture i equity fondova na tržištu RH a pogotovo onima zainteresiranima za investicije u segmentu turizma i high-tech industrije vezane za turizam.
24. Tražimo hitan sastanak Ministarstva turizma, Hrvatskog ureda za osiguranje/HUO-a i UGP-a, na temu osiguranje jamčevine (obavezna stavka je pri prodavanju paket-aranžmana, izdavanju vouchera a osiguravatelji ne žele izdati policu osiguranja). Osiguravatelji tvrde da je to trenutno prevelik rizik. Zakon popisuje obvezu tog osiguranja.

Dugoročne mjere/reforme: Hrvatska 2.0!

Sad kao društvo imamo povijesnu šansu promijeniti sustav na bolje, pri tom prvenstveno mislimo na nužnu cjelokupnu reformu sustava. PRIJEDLOZI UGP-a su sljedeći:

Reforma pravosuđa – dostavljen je detaljan popis prijedloga Ministru Bošnjakoviću, naglasak na jasno definiranje rokova završavanja postupaka, a ne duže od 1 g. u prvostupanjskom, tj. 6 mj. u drugostupanjskom procesu, a kod predmeta sa manjim iznosima do 10.000 kn, maksimalan proces do drugostupanjske odluke ne smije trajati duže od 6 mjeseci. Tražimo donošenje jasnih i nedvosmislenih zakona i njihovo efikasno provođenje.

• Reforma porezne uprave – naglasak na smanjivanje poreza i pojednostavljivanje procesa, uključujući:
• Plaćanje PDV-a po naplati fakture TRAJNO ZA SVE
• Povećavanje praga ulaska u sustav PDV-a na 1.000.000,00 kn
• Ukidanje progresivne stope poreza na dohodak, te uspostavljanja tzv. „Flat Rate“ – od 20%, uz 5000 kn neoporezivog dijela
• Oslobađanje plaćanja poreza na dobit za reinvestiranu dobit
• Ukidanje svih parafiskalnih nameta, tj. što je više moguće parafiskalnih nameta
• Pojednostavljivanje poslovanja mikro poduzetnicima u svim djelatnostima, npr. sa paušalnim oporezivanjem poreza na dohodak bez posebnog knjigovodstva i bez potrebe stalnih kontrola
• Ukidanje plaćanja akontacije poreza na dobit
• Uvođenje vouchera za povremeni rad
• Ukidanje obveze min. plaćanja doprinosa i poreza za direktore osnivače u tvrtkama ispod 10 zaposlenih
• Izmjene zakona  u oporezivanju putničkih agencija sa težištem na korekciji posebnog postupka oporezivanja  marže i obračun PDV (na paket aranžman imamo dvostruko oporezivanje, prvo mjesečni PDV na RUC za putovanja u RH I EU, I onda na kraju godine porez na dobitUkidanje plaćanja poreza od 12% na podizanje gotovine na iznose za koje je već plaćen  porez na dobit iz prethodnih godina.

Reforma Javne uprave i lokalne samouprave – znatno smanjivanje broja gradova i općina, te županija, kao i nepotrebnih agencija i fondova, kao i s ciljem smanjivanja broja zaposlenih u navedenim segmentima, podizanja tržišta rada, konkurentnosti, te povećanja primanja onima koji ostaju, uz nužno povećanje efikasnosti javnih servisa.

Reforma državnog inspektorata – državni inspektorat mora postati mjesto kvalitetnih, educiranih i adekvatno plaćenih zaposlenika, koji problemu kontrole poslovanja svih tvrtki pristupaju temeljito, a ne paušalno, te također imaju jasno definiran profesionalni odnos prema nama, poduzetnicima i obrtnicima, neovisno u kojem se sektoru nalazili. U ovom momentu nama nisu jasna niti „pravila igre“, niti modaliteti kazni, sve treba biti javno objavljeno i transparentno, a prvi zadatak inspektora treba biti edukacija, pa tek onda kažnjavanje, za sve minorne prekršaje. Inspektorat ne smije biti samo i isključivo represivan alat.

Digitalizacija društva u cijelosti / ePravosudje, ePorezna, eUprava, eVisitor, eHrvatska! Obavezno nastaviti praksu „e države“ koja je silom prilika pokrenuta u doba „korona krize“, po modelu, sve usluge državne uprave i lokalne samouprave MORAJU biti „online“!

Transparentnost svih segmenata Javne uprave i lokalne samouprave, mi i kao građani imamo pravo znati gdje se troši svaka kuna od poreznih obveznika.

Foto: Unsplash