Mnogi pacijenti to rade, a mnogi se liječnici na to žale – u pitanju je, dakako, guglanje simptoma. Ljudi se uplaše. Nešto ih boli, događa se nešto što nikad prije nisu osjetili ili vidjeli, možda im je u tijelu otkrivena neka novotvorina… Koji god da je razlog, pacijenti će rado konzultirati dr. Google dok čekaju prvi slobodan termin liječnika. Ako tom istom liječniku kažu da su guglali, reakcija u pravilu neće biti pozitivna. S jedne strane, jasno, Google ne može zamijeniti liječnika niti odraditi cijelu dijagnostiku. S druge strane, dok pacijent čeka na pregled, želi znati barem nešto, po mogućnosti se umiriti.
Internet ne može nadomjestiti dijagnostiku
Ako guglate guglanje simptoma, pronaći ćete mnogo stranica koje vam poručuju da s time prestanete.
Tako Talkspace na primjeru samodijagnostike mentalnih bolesti pojašnjava kako će pacijenti koji si sami dijagnosticiraju npr. anksiozni poremećaj na svoju ruku tražiti lijekove na crnom tržištu, te na kraju uopće neće potražiti stručnu pomoć. Problem je što (mentalne) bolesti nisu crno-bijele, već dijagnostika ovisi o puno više kriterija od onih koje nam izlistaju internetske stranice. Ljudi su puno kompleksniji od pukog popisa, a otvarajući poveznicu za poveznicom pacijenti postaju zbunjeni i na kraju si nalaze simptome koje zapravo niti nemaju. Njegovo mu se stanje čini lošije nego što jest.
Također, mnoge fizičke i mentalne bolesti imaju slične simptome. Dok netko temeljem simptoma misli da ima mentalnu bolest, moguće je da je u pitanju fizička bolest, a da je s psihom sve u redu.
„Svaka osoba predstavlja skup jedinstvenih karakteristika/specifičnosti/potreba tijela te zahtijeva stručan, savjestan i profesionalan pristup. Jedan simptom može upućivati na disbalans/poremećaj u više različitih tjelesnih sustava, stoga mora biti pomno istražen,“ rekla nam je Marina Kovačević, mag. physioth. „Detaljna anamneza te sveobuhvatni, multidisciplinarni pristup omogućit će sagledavanje simptoma iz različitih aspekata, kreiranje kliničke pretpostavke i po potrebi usmjerenja ka dodatnoj dijagnostici ili donošenje kliničkog zaključka uz definiranje ciljanih terapijskih metoda i individualnog terapijskog protokola prema specifičnostima pojedinca.“
Anđela Prolić, dr.med., se slaže: “Dostupnost informacija je pozitivna i jako važna. Ljudski je guglati simptome i tražiti moguća rješenja ili dijagnozu. Ipak, sve te informacije treba koristiti s oprezom i za konačnu potvrdu obratiti se liječniku koji će, osim provjere simptoma, napraviti i pregled, te po potrebi uputiti nas na dodatne pretrage.”
Pročitajte više: Dijagnoza: histerija. Zašto zdravstveni problemi žena nisu ozbiljno shvaćeni?
Koja bolest ima najbolji SEO?
Sve to može eskalirati u problem kojeg opisuje novokovanica cyberhondria. Sličan hipohondriji, ovaj se izraz koristi za opisivanje stanja ljudi koji neprestano i opsesivno pretražuju svoje simptome, te zbog toga osjećaju stres i tjeskobu, piše UVA Health.
Konačno, bolesti ima puno više nego što će vam to reći prva stranica Googlea. Ako npr. imate rijetku bolest, šanse da ćete uopće i doznati za nju guglanjem su minimalne.
„Guglanje simptoma može usmjeriti osobu na pogrešnu i neutemeljenu dijagnozu te odabir krivog smjera dijagnostike ili terapije, stoga je važno potražiti mišljenje i savjet stručnjaka koji će definirati točan uzrok simptoma i preporučiti ciljanu terapiju,“ dodala je Kovačević.
Dijagnostika je puno više od nabrajanja simptoma, a samo zdravstveni stručnjaci mogu vas oputiti na odgovarajuće pretrage koji će rezultirati postavljanjem ispravne dijagnoze i odgovarajućim liječenjem.
“Podaci na internetu ne moraju biti uvijek točni jer Google najčešće prvo izlista dobro optimizirane članke koji često nisu utemeljeni na znanstvenim podacima,” dodaje Prolić. “Iako Google pruža puno dobrih informacija i savjeta, treba biti oprezan kad se radi o medicinskoj dijagnostici i donošenju informativnih odluka.”
Znate kako se kaže – guglanjem simptoma samo ćete doznati koje bolesti imaju najbolji SEO.
Pročitajte više: Muči vas bol u kralježnici? Pronađite uzrok i dugoročno rješenje
Guglanje je u redu ako znate kako
Ako se pametno provede, guglanje simptoma ne mora biti festival straha. Štoviše, ako ne guglate kako biste si sami nešto dijagnosticirali, već npr. odlučili hoćete li zvati hitnu ili ne ili koji je čaj najbolji za bol u trbuhu, mogli biste si pomoći. Uz to ćete naučiti nešto novo i korisno.
No, i dalje stoji da će mnogi pokušati cijelu dijagnostiku odraditi samostalno i internetski. Zašto ne posjetiti liječnika opće prakse? Ne košta doslovno ništa, a može rezultirati rješenjem ili barem uputnicom za specijalistički pregled.
“Sve češće pacijenti dolaze preplašeni čitajući o mogućim bolestima i na liječniku je saslušati pacijenta, umiriti ga i uputiti u pravom smjeru postavljanja dijagnoze,” ističe Prolić.
Problem je primarno u ograničenom vremenu koje liječnici imaju za pacijente, o čemu i sami otvoreno govore. Za prvi pregled na raspolaganju imaju 20 minuta, a za kontrolni 10. Pacijenata je užasno puno, što je pacijentima i jasno s obzirom na to da će u čekaonici provesti i sate.
Google nema taj problem. On nema gužvu, ima vremena i dostupan je 0-24. Pacijenti si žele pomoći i boje se. Zato istražuju i više nego što bi trebali. U konačnici, guglanje simptoma zapravo je samo po sebi simptom problema samog zdravstvenog sustava koje u konačnici šteti i pacijentima i liječnicima.
I kako to onda učiniti, a da si ne naštetite? Tako da ne krećete ‘od nule’ i tako da ne očekujete čuda.
„Ako osoba ima jasno definiran uzrok simptoma ili dijagnozu od strane stručnjaka može se dodatno informirati o tome putem interneta, no svakako treba obratiti pažnju na korištenje relevantnih i provjerenih izvora informacija,“ poručila je Kovačević.
Foto: Canva / Marina Kovačević, Anđela Prolić, privatna arhiva
