Helena Virić Gašparić magistra je fitomedicine te radi na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, Zavodu za poljoprivrednu zoologiju. Ističe da je izuzetno ponosna na to što radi u toj instituciji i poljoprivrednoj struci. Ujedno je direktorica i osnivačica tvrtke GREENER d.o.o. (Green Environmental Research).
“Od prvog dana kad sam upisala preddiplomski studij Zaštita bilja na Agronomskom fakultetu, znala sam da ću ovdje ostati raditi. Zaista volim taj posao”, ističe Helena.
“Hrvatska ima jako puno potencijala za razvitak ruralnih područja”
Helena je držala predavanje na ovogodišnjoj konferenciji za žene u znanosti. Ondje je govorila o nekoliko stvari. Za početak je objasnila da je poljoprivreda gospodarska djelatnost koja nam svima osigurava tri temeljna produkta za život. To su hrana, odjeća i sklonište. Poljoprivreda je omogućila stvaranje viškova, a viškovi su omogućili prelazak sa sjedilačkog načina života na život u gradu. Selo je stoga odumiralo.
No, Helena uviđa da Hrvatska ima jako puno potencijala za razvitak ruralnih područja. Upravo je poljoprivreda ta koja može omogućiti razvoj takvih područja, a uz poljoprivredu tu je i poljoprivredna znanost. Dok poljoprivreda podrazumijeva uzgoj hrane i životinja, poljoprivredna znanost je široko biotehničko područje koje proučava biologiju i tehnologiju, ali i razne druge aspekte. Stručnjaci koje se njome bave zovu se agronomi ili poljoprivredni znanstvenici. Helena se bavi granom fitomedicine.
Znate li što rade poljoprivredni znanstvenici?
“U fitomedicini se fokusiramo na integriranu proizvodnju i ekotoksikološki povoljan način zaštite biljnih kultura od različitih štetnika koji se javljaju tijekom vegetacije. Cilj je sa što manje pesticida, primjenom dobre poljoprivredne prakse, bioloških metoda i mehaničkih metoda, osigurati dovoljnu količinu hrane koja je zdravstveno ispravna”, objašnjava Helena.
Ako voliš što radiš, nećeš raditi ni dan
Agronomski fakultet je orijentiran na budućnost Hrvatske poljoprivrede, ali i na to da poveća održivost i kvalitetu nastave. Helena se tako ne bavi samo znanstvenim radom, već i radi i u nastavi sa studentima. Sudjeluje na devet različitih predmeta na preddiplomskom, diplomskom i specijalističkom studiju, a dio njih se održava na engleskom jeziku za strane studente.
“Godišnje se pozabavim s preko 200-ak studenata. Užitak mi je raditi sa studentima jer volim vidjeti kako se njihovo znanje razvija kroz vrijeme”, dodaje Helena.
Također ističe kako joj je cilj prenijeti znanje, ali i vrijednosti koje se ne tiču samo nastavnog procesa nego i pozitivnog odnosa prema struci, okolišu i timskom radu. Ovo čini jer smatra kako je bitno kod mladih ljudi pobuditi znanstvenu znatiželju i vjeru u vlastite mogućnosti.
Pročitajte više: Saznajte tko su ovogodišnje hrvatske znanstvenice nagrađene stipendijom L’Oreal-UNESCO „Za žene u znanosti”
Zavod za poljoprivrednu zoologiju može se pohvaliti snažnim ženskim timom
Na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju izučavaju se poljoprivredni štetnici koji se javljaju tijekom proizvodnje.
“Veliki smo kolektiv, no ne radimo svi uvijek zajedno na istim predmetima i projektima. Ja radim u timu od osam žena, fantastičnih znanstvenica i dragih kolegica. Moja mentorica, još od prve godine preddiplomskog studija je profesorica Renata Bažok. Na mene je prenijela vrijedna znanja i osobine koje čine kvalitetnog znanstvenika. Na tome sam joj zahvalna. Prijateljica i kolegica, izvanredna profesorica Darija Lemić, suosnivačica je GREENER-a. U tvrtki je voditeljica znanstvenih istraživanja (CSO). „Zajedno smo postigle neke od najistaknutijih rezultata u karijeri, a to je značajka dobrog timskog rada. Podrška, prijateljstvo i međusobno povjerenje izuzetno su važni u poslu jer međuljudski odnosi utječu na kvalitetu rada svakog od nas, objašnjava Helena.
Pročitajte više: Profitabilne kulture – što se isplati uzgajati u Hrvatskoj?
Tražila je trenutak u kojem će doprinijeti struci i našla ga je!
Helena se konkretno bavi entomologijom, integriranom i biološkom zaštitom bilja, utjecajem ostataka pesticida na korisne organizme i njihovu razgradnju u okolišu. Upravo je zadaća znanstvenika poput Helene da ublaže negativan učinak djelovanja pesticida na okoliš. Tijekom dosadašnje karijere osvojila je brojne nagrade i priznanja, a tijekom 2021 istaknuta je prestižna nagrada koju dodjeljuju UNESCO i L’Oréal “Za žene u znanosti“ i nagrada za znanstvenu izvrsnost mladih istraživača koju joj je dodijelio Agronomski fakultet. Koautorica je ili autorica više od 15 međunarodnih znanstvenih radova skupine A1 te 15 domaćih znanstvenih radova skupine A2 i A3. S više od 50 kongresnih priopćenja sudjelovala je na međunarodnim i nacionalnim skupovima. Sudjelovala je u pripremi jedne knjige, jednog poglavlja u knjizi te dva priručnika. Autorica je i brojnih znanstveno popularnih članaka, a često sudjeluje u aktivnostima vezanim za popularizaciju struke. Jedna od voditeljica „Entomološke grupe“, izvannastavne aktivnosti Agronomskog fakulteta. Više od šest mjeseci provela je na usavršavanjima u inozemstvu. Članica je više domaćih i međunarodnih organizacija.
“Znanstvena postignuća su dio akademske karijere koju smo svi dužni proći i koja se na određeni način vrednuje tijekom samog procesa, ističe Helena. No također dodaje: “Sve je divno kada se postignuća stave na papir, no uvijek je nedostajalo ono nešto opipljivo, osjećaj da si dao dio sebe”.
Komfor zona je mjesto gdje snovi umiru
Helena je dio ekipe koja jako puno radi na terenu. Doticaj sa strukom i kontakt s proizvođačima, uključujući druženje i zajednički ručak, su vrijedni trenuci u poslu.
“Ljudi nam istresu dušu i znamo kakvo je stanje. Znamo i kakvi su zakoni. Jedan od gorućih upravo je „Green Deal strategija“ koju je Hrvatska usvojila 2020. Ona propisuje da do 2030. moramo smanjiti utrošak pesticida za 50 %. Pritom moramo povisiti organsku proizvodnju za 25 % i smanjiti carbon footprint za još 25 %. To su jako ambiciozni ciljevi, a hrvatska poljoprivreda zaostaje za zapadnim zemljama. Međutim situacija je takva kakva je i s time se moramo nositi”, objašnjava ova znanstvenica.
Također ističe sljedeće: “To je upravo razlog zbog kojeg smo moj tim i ja izašli iz svoje komfor zone. Tako se Helena ne bavi samo znanošću i nastavom. Kroz proteklih godinu dana sa svojim je timom uspješno završila tri poduzetnička programa. Više od osam mjeseci su uložili u stjecanje znanja i iskustva u razvoju, komercijalizaciji i marketingu. Sudjelovanje na brojnim natjecanjima osiguralo im je vidljivost, brojne nagrade i priznanja te financijska središta koja su uložili u proizvod koji razvijaju u sklopu tvrtke. Danas uspješno ostvaruju suradnje s drugim fakultetima i stručnjacima iz raznih tvrtki te time osiguravaju interdisciplinarnih pristup razvoju kompleksnih rješenja potrebnih poljoprivredi.
Iz znanosti zakoračila u poduzetništvo i nije požalila
“Mi kao agronomi imamo znanje u svom dijelu, procjeni učinkovitosti različitih sredstava, praćenju biologije štetnika, fenologije biljaka, njihovih interakcija i krajnjih utjecaja na okoliš. No, kad se želi postići nešto više, potrebno je više glava i više znanja. Naš put započeo je FER-ovim startup inkubatorom „SPOCK“ jer smo shvatili da nam treba netko iz područja elektrotehnike i računarstva u razvoju softvera. Ubrzo smo uvidjeli da su nam potrebni i strojari sa svojim setom vještina. Svašta je nama tu trebalo i zapravo nismo imali pojma u što se upuštamo, prisjeća se Helena.
Što je to točno Helenin tim osmislio
Helenin tim radi na razvoju sustava za zaštitu bilja koji primjenjuje ozon otopljen u vodi ili u plinovitom stanju (biofumigant). On služi za zaštitu bilja, odnosno kao zamjena za pesticide.
“Dobili smo fantastične rezultate. Primjenjivali smo ozon otopljen i u plinovitom stanju, konkretno u zaštiti agruma i u plasteničkoj proizvodnji rajčice i paprike. U laboratorijskim uvjetima primjena se pokazala jako dobrom. Ranijim istraživanjima smo dokazali i visoku učinkovitost ozona kao biofumiganta na škladišne štetnike, što znači da bi se mogao primijeniti u silosima gdje se za sada još koriste različiti fungicidi.
Helena i njezin tim daleko su dogurali bez obzira na teške početke
Helenin tim je daleko je dogurao. Osnovali su tvrtku GREENER d.o.o., otvorili ured, sklopili prve suradnje. NovacHR-a proglasio ih je jednim od 25 najperspektivnijih startupa za pratiti u 2022. godini. Dio su GBC Tech hub-a odnosno ekosustava koji obuhvaća start-upove koji se bave zelenim, čistim tehnologijama. Dio su i Infobipovog Startupa Tribe-a.
Ovaj tim nastavlja put prema naprijed jer sve navedeno dokazuje da rade dobro i stvaraju nešto što će poljoprivredi donijeti značajnu korist.
„Svatko slijedi svoj osobni put, važno je samo odbaciti strah“ zaključuje Helena na kraju našeg razgovora.
Foto: Martina Cvek
