Sve toplije vrijeme i rastući dolazak turista sile Grčku da redefinira svoj model turizma, koji je zbog klimatskih promjena i pritužbi stanovništva sve teže održiv, i posve je izvjesno da će tamošnje vlasti morati napraviti iskorak od puke turističke promocije zemlje prema upravljanju tom važnom gospodarskom granom, prenosi Index.
Bijes zbog “pretjeranog turizma”
Grčka je već dugo popularno odredište za odmor. Lani je tako privukla gotovo 33 milijuna posjetitelja i ostvarila prihod od 28.5 milijardi eura. Očekuje se da će ukupni broj njenih posjetitelja u ovoj godini dodatno porasti budući da globalni turizam dostiže nove rekorde u odnosu na pretpandemijske razine. No skok broja posjetitelja mogao bi u bliskoj budućnosti potkopati taj oslonac grčkom gospodarstvu.
Bijes zbog “pretjeranog turizma” posljednjih je godina izazvao prosvjede na plažama skupine otoka u Egejskom moru Ciklada.
“Građane u Grčkoj sve više brine što se (Cikladski otoci) vrlo brzo mijenjaju i da će za nekoliko godina izgubiti ono što je posebno”, rekao je ekonomist London School of Economicsa Dimitris Vayanos.
Grčka nije jedina koju muče takvi problemi. Stanovnici drugih popularnih europskih odredišta kažu da turisti štete okolišu i lokalnom gospodarstvu, posebice zato što kratkoročni najam na web platformama za rezervaciju smještaja poput Airbnb-ja povećava cijenu najma i primorava ljude da napuste svoje gradove i mjesta.
Grčka je međutim među europskim zemljama koje su najteže pogođene globalnim zagrijavanjem, a porastom razine mora, toplinski valovi, mjestimične padaline i česti šumski požari mijenjaju njezin krajolik. Turizam dodatno opterećuje oskudne vodne resurse i prijeti krhkom obalnom okolišu, što je dovelo do poziva lokalnih vlasti i pučkog pravobranitelja da se regulira izgradnja, ograniče turistički tokovi te da se ulaže u gospodarenje vodom i infrastrukturu.
Pročitajte više: Što je ‘coolcation’? Na Mediteranu prevruće pa se turisti okreću sjeveru
Nova pravila
Vlada mora naći balans između ublažavanja ovih prijetnji i zaštite ključne zarade od turizma. Turizam doprinosi grčkom gospodarstvu između 62.8 i 75.6 milijardi eura, čineći otprilike trećinu godišnjeg bruto domaćeg proizvoda, prema Hellenic Tourism Business Associationu (INSETE).
Zakon iz srpnja ažurirao je propise za turističke agencije, vodiče i najamnine, za koje je ministrica turizma Olga Kefalogianni rekla da će zemlju učiniti globalnom turističkom silom, kao dio napora od ključne važnosti radi očuvanja te industrije i dobrobiti gospodarstva.
Klimatske promjene nameću pitanja egzistencije te grane gospodarstva. Dugi toplinski val u lipnju, nakon kojeg je uslijedio najtopliji srpanj u povijesti mjerenja, prisilio je vlasti na zatvaranje turističkih atrakcija i prouzročio niz smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. Šumski požari, koji su postali intenzivniji i češći zbog toplijeg i sušeg vremena povezanog s klimatskim promjenama, također prijete turističkoj industriji. Veliki požar ranije ovog mjeseca izbio je nekoliko kilometara od glavnog grada Atene. Prošle je godine zemlju pogodilo više od 8000 šumskih požara, a tisuće turista morale su biti evakuirane s otoka, uključujući i Rodos.
“Ono što želimo vidjeti je da je turizam održiv ili čak regenerativan. Mora ulagati u očuvanje ekosustava i mora pomoći u troškovima upravljanja turistima na terenu”, rekla je Megan Epler Wood, direktorica Sustainable Tourism Asset Management Programa (STAMP) na Sveučilištu Cornell u Sjedinjenim Državama.
Pučki pravobranitelj, koji istražuje pritužbe javnosti, rekao je u lipanjskom izvješću da zemlja mora smanjiti izgradnju i zaštititi vodne resurse i obalna područja kako bi održala zdrav turizam. U izvješću se upozorava na sve veće ekološke rizike od turizma, posebice na dodatne zahtjeve za opskrbom vodom za piće, bazene i vodene parkove.
Pročitajte više: Jadran više nije isto more koje su znali naši stari
Turistički nameti
Pilot-studija koju su proveli grčki istraživači i UNESCO otkrila je da manji otoci u Egejskom moru već trebaju dvostruko više vode nego što inače mogu proizvesti kako bi podmirili potražnju turista, koja bi se trebala udvostručiti do 2030. godine.
“Što su ti otoci razvijeniji, to će biti manje privlačni posjetiteljima”, rekao je Vayanos.
Grčka bi trebala prilagoditi turizam tako da bude kompatibilniji s ekološkim standardima, uključujući korištenje zoniranja, te koncentrirati razvoj na određena područja, rekao je.
Ovogodišnje uvođenje turističke pristojbe, nazvane naknada za klimatsku otpornost, ima cilj pomoći u financiranju oporavka od sve intenzivnijih šumskih požara i poplava. Očekuje se da će naknade za goste koji borave u hotelima i u kratkoročnom najmu generirati do 300 milijuna eura dodatnih prihoda u ovoj godini.
No Epler Wood je rekla da su u prošlosti turističke pristojbe išle na marketing odredišta, a ne u korist lokalnih zajednica. Istraživanje koje je proveo STAMP otkrilo je da često uopće nisu imale koristi komunalne tvrtke za vodu, otpad i energiju, kao ni priuštivo stanovanje. Središnja unija grčkih općina (KEDE) traži da prihod od tog poreza ide lokalnim vlastima kako bi im se pomoglo u upravljanju turistima.
Nadalje, postoji malo dokaza da turistički porezi smanjuju dolaske, prema izvješću strateške tvrtke Group NAO. Gradonačelnik Santorinija Nikos Zorzos želi ograničiti broj dnevnih posjetitelja s kruzera na 8000 s čak 17.000.
Pročitajte više: Hoće li održivost konačno dovesti žene u uprave?
Prioritet produljenje sezone
Utjecaj klimatskih promjena u Grčkoj nije ograničen na porast temperature i druge ekstremne vremenske prilike. Obalna erozija i smanjenje livada morske cvjetnice, koje pomažu Sredozemnom moru da dobije karakterističnu tirkiznu boju, identificirani su kao prijetnje turizmu u izvješću INSETE-a, uz poplave, nestašicu vode, visoke temperature i sušu.
“Budući da će ljeta biti toplija, produljenje turističke sezone trebalo bi biti prioritet kroz osmišljavanje visokokvalitetnih ponuda za privlačenje posjetitelja tijekom cijele godine. Samo na taj način možemo Grčkoj osigurati održiv i konkurentan turizam”, rekao je glasnogovornik INSETE-a za Thomson Reuters Foundation.
INSETE također preporučuje promicanje turizma bogatog biološkom raznolikošću kako bi se pomoglo u stvaranju financijskih sredstava za očuvanje i promicanje alternativa odmoru na plaži, kao što su agroturizam, gastroturizam, wellness te zdravstveni i pustolovni turizam.
“Počinjemo svjedočiti pomaku prema upravljanju turizmom, dalje od puke promocije”, rekao je Ben Lynman iz Travel Foundationa, nevladine organizacije koja radi s vladama, tvrtkama i zajednicama na razvoju i upravljanju turizmom.
Ulaganje u obnovljivu energiju ili zaštitu obalnih područja i ranjive infrastrukture također bi imalo dugoročne koristi za turističko odredište, rekla je Epler Wood. “To može biti pozitivan utjecaj koji može pomoći tranzicijskim zemljama da ostvare manje rizičnu i otporniju budućnost”, poručila je.
Foto: Canva
