Koliko se često nađete u nedoumici kako ispravno napisati neku riječ ili sintagmu? Internet je prepun gramatičkih i pravopisnih pogrešaka. Ovo je 10 najčešćih, piše Večernji list.
S obzirom na to da
U standardnom jeziku upotrebljava se ispravan oblik vezničkog skupa s obzirom na to da. Oblik s obzirom da ili obzirom da nije prihvatljiv. Također, umjesto bez obzira što, ispravno je koristiti bez obzira na to što.
Obzirom na to da je prognoza bila loša, izlet je odgođen. – S obzirom na to da je prognoza bila loša, izlet je odgođen.
Bez obzira što je bilo kasno, nastavili su s radom. – Bez obzira na to što je bilo kasno, nastavili su s radom.
Gdje, kuda i kamo
U svakodnevnoj uporabi često se griješi s prilozima gdje, kuda i kamo. Prilog gdje nikada se ne bi trebao koristiti uz glagole koji označuju kretanje, trebamo ga rabiti samo kada želimo doznati mjesto. Gdje živiš? – U Zagrebu.
Upitni prilog kuda upotrebljavamo kada želimo doznati smjer ili put kretanja. Kuda ideš nakon škole? – Idem preko trga pa kroz park do kuće.
Upitni prilog kamo upotrebljavamo kada želimo doznati cilj kretanja, odredište. Kamo ideš? – Idem kući. Kamo putuješ? – U Zagreb.
Pročitajte više: Pravopisne pogreške: ne zna se razlikovati č i ć, a ‘nebi’ ni naučili…
Novine
Imenica novine ide u red s imenicama koje nemaju oblik za jedninu. Često se čuje novina ili u novini piše ili piše za novinu, a trebalo bi novine, u novinama piše, piše za novine. Ta je imenica pluralia tantum i ne može se od nje izvoditi jednina (novina).
Taj se nepravilni oblik naročito proširio pod utjecajem talijanskoga jezika jer se u talijanskom razlikuje oblik za jedninu i oblik za množinu, pa se u nas obično češće čuje u primorskim krajevima gdje je i talijanski utjecaj jači, objasnila je dr. sc. Sanda Ham.
Zahvaliti i zahvaliti se
Glagoli zahvaliti i zahvaliti se često se koriste bez prepoznatljive razlike, ali ta razlika je važna. Zahvaliti znači izraziti zahvalnost, kao u rečenici: “Zahvalio je na pozivu”, što podrazumijeva prihvaćanje poziva.
Kad se doda “se” dobiva se novi glagol koji znači odbiti nešto. “Zahvalio se na pozivu” znači da je osoba poziv odbila. “Zahvalio se na ponuđenoj suradnji” znači da suradnju nije prihvatila.
Od strane…
U hrvatskom jeziku pasivna konstrukcija koristi se u ograničenoj mjeri. Izraz od strane često stvara nepotreban pasiv, bolje je birati aktivne rečenice. Umjesto rečenice “Predavanje je praćeno od strane studenata”, pravilnije je reći “Studenti su pratili predavanje”. Umjesto “Ugovor je potpisan od strane radnika”, bolje je reći: “Radnici su potpisali ugovor”. Aktivne rečenice su jasnije i prirodnije u hrvatskom jeziku, osobito kad je jasno tko vrši radnju.
Pročitajte više: Međunarodni dan pismenosti: Kad vas muči jezik, ‘pitajte’ Željku i Barbaru
Donešen, donijet ili donesen
Ispravno je pisati donesen, a ne donešen. Glagolski pridjev trpni može se izvesti s palataliziranom (donešen) i nepalataliziranom osnovom (donesen), ali prednost se daje nepalataliziranoj osnovi. Pravilno je donesen, donesena, doneseno, dok se oblik donešen smatra manje poželjnim. Dakle, donešen, donijet – donesen.
Par ili nekoliko
U hrvatskome standardnom jeziku imenica par označuje skupinu od dvaju predmeta ili dviju osoba, naglašava se u Hrvatskom jezičnom savjetniku. Imenica par odnosi se na skup od dvaju predmeta ili osoba. Tako se pravilno rabi u izrazima poput par cipela ili bračni par.
Međutim, pogrešno je riječ par upotrijebiti u značenju nekoliko. U neformalnom govoru možete čuti rečenice poput “Kupi par limuna” ili “Dolazim za par minuta”, no treba reći “Kupi nekoliko limuna” i “Dolazim za nekoliko minuta”.
Koji ili kojeg?
Zamjenice muškog roda mogu nas zbuniti kad je riječ o akuzativu. Treba li reći koji ili kojeg? Pravilo je jednostavno: za živa bića koristimo se oblikom kojeg, a za neživo upotrebljavamo oblik koji. Na primjer, ispravno je reći pas kojeg sam vidio, jer je pas živo biće, dok bi za nežive predmete trebalo reći automobil koji sam popravio jer je automobil stvar.
Sav ili svo?
Često mijenjamo srednji rod jednine pridjeva sav u svo, pa tako često kažemo svo vrijeme. Međutim, to nije ispravno u standardnom jeziku. Pravilan oblik je sve, pa je ispravno reći sve vrijeme.
N sve, G sveg(a), D svem(u), A sve, V sve, L svem(u), I svim(e) – jednina
N sva, G svih/sviju, D svim(a), A sva, V sva, L svim(a), I svim(a) – množina
Kći/kćer/kćerka
Imenica kći često zadaje poteškoće govornicima hrvatskog jezika, posebno u nominativu i akuzativu. Nerijetko se griješi pa se u nominativu koristi oblik kćer (koji je zapravo akuzativ) i obrnuto. Također, mnogi zamjenjuju kći riječju kćerka, koja je novijeg porijekla, ali nije standardni oblik.
N kći, G kćeri, D kćeri, A kćer, V kćeri, L kćeri, I kćeri/kćerju.
Foto: Canva / Školska knjiga
