Iako Tomašević vodi u izboru za gradonačelnika Zagreba, a mrtva trka za drugo mjesto vodila se dugo u noć, Miroslav Škoro sada je njegov oponent u drugom krugu lokalnih izbora. Obojica su predstavili svoje programe, a uz saniranje štete od potresa, diskutiralo se naveliko o gradskoj upravi pred kojom su, čini se, velike promjene. Uprava je ta koja oblikuje poduzetničku klimu u Zagrebu, koja se guši u administrativnoj i birokratskoj mašineriji. Poduzetniku koji se ulovi u koštac s brojnim “nedostaje još jedan papir”, brzo postane jasno da će mu trebati čelična volja da uspije u naumu, a poduzetnice su ovdje u još goroj poziciji. Što nam donosi budući gradonačelnik Zagreba?
Usporedba: Tomašević – Škoro
Razgovarali smo s oba kandidata te se obojica slažu da treba rekonstruirati poduzetničke manevre, ali i napraviti digitalizaciju i povećati transparentnost. Budući gradonačelnik Zagreba bit će na velikom testu.
Tomašević je poručio svim poduzetnicima kako će, ako bude izabran, svi imati jasne i jednake uvjete za dobivanje posla. Istaknuo je kako želi vratiti jednake šanse svima onima koji su proteklih godina, za vrijeme mandata Milana Bandića, bili sustavno obeshrabrivani da se javljaju na natječaje gradske uprave. Zašto? Jer se unaprijed znalo tko će dobiti posao, bilo da je javne nabave raspisivala gradska uprava ili podružnice Holdinga.
Možemo: Transparentnost i digitalizacija
Prema programu novonastale stranke Možemo, koja uživa veliku popularnost, novi, pravedniji sustav donio bi ogromne uštede, a Tomašević je kazao kako bi “uspostavom transparentnog i svima otvorenog sustava javnih nabava mogli godišnje uštedjeti najmanje 600 milijuna kuna”, što je jedan od načina dugoročne stabilizacije gradskog proračuna. Proračun će tako omogućiti poduzetnicima kvalitetnije usluge, što će se pozitivno odraziti na poduzetništvo u Zagrebu.
Uz transparentnost, Možemo želi potaknuti i već spominjanu digitalizaciju financija i upravnih funkcija Grada i Holdinga koji bi trebao pojednostaviti niz interakcija između građana, poduzetnika i Zagreba. Očigledno je da se žele stvoriti osuvremenjeni uvjeti u kojima bi poduzetništvo konačno funkcioniralo kao sustav koji je maksimalno pojednostavljen kako bi se građani lakše upustili u poduzetništvo.
Domovinski pokret: Zagreb kao vodeći grad u regiji
Kandidat i mogući gradonačelnik Zagreba, Miroslav Škoro, naveo je kako u Zagrebu postoji preko deset gradskih ureda koji direktno i indirektno utječu na gospodarstvo koje je na izdahu. Gradska uprava, ističe, nepotrebno je kompleksna i izuzetno birokratizirana. Škoro predlaže da se svi uredi integriraju u jedinstven Gradski ured za gospodarstvo, EU fondove – i poduzetništvo.
Osobito naglašava kako je potrebno educirati djelatnike kako bi imali osjećaj za realnu ekonomiju. Pojednostavljeno, poduzetnicima treba služba koja nije samoj sebi svrha već služba za uspostavu jake poduzetničke djelatnosti. Kako bi se poduzetništvo razvijalo potrebno je reformirati gradsku administraciju u smjeru usluge građanima i poduzetnicima.
Također, izjavio je kako “Zagreb ima odličan geografski položaj da ne bude samo hrvatski, već i regionalni centar za određene industrije”. Za to je potrebna mentalna i digitalna transformacija te partnerski odnos s poduzetnicima. Također, za to postoje mogućnosti korištenja EU fondova i modela javno-privatnog partnerstva. Kroz takav partnerski odnos i olakšavanje procedura pokretanja posla, pristup financiranju i ukidanju financijskih barijera ojačat će ukupnu poduzetničku klimu.
Pročitajte više: Tomislav Tomašević: Uspostavom transparentnog i svima otvorenog sustava javnih nabava mogli bismo godišnje uštedjeti najmanje 600 milijuna kuna!
Tomašević o poduzetnicama: Potreban je rodni balans
U navedenoj zbrci poduzetništva u Hrvatskoj, osobito je teško ako ste žena. To je primijetio i Tomašević te istaknuo da je, osim već navedenih mjera, potrebno izravno poticati žensko poduzetništvo. Pitanje ravnopravnosti, za stranku Možemo, jedno je od centralnih pitanja kao i sama reprezentacija i implementacija programa.
Rodni balans će se tako implementirati horizontalnom putanjom (odnos u kojem su svi sugovornici jednaki, “ženski” pristup) u sve mjere poticanja poduzetništva što uključuje dodjele prostora, povezivanja sa znanstveno istraživačkom zajednicom, stipendiranja te promocije programa.
Za Tomaševića je osobito važno da se žensko poduzetništvo integrira u programe poput građanskog odgoja i obrazovanja, kako bi principi koji prioritiziraju participaciju, solidarnost, zaštitu radničkih prava i prava na dobru ravnotežu poslovnog i obiteljskog života “postali obilježja poduzetničke kulture grada bez obzira na spol/rod vlasnika”.
Škoro: Dominacija muškaraca je prisutna
Škoro tvrdi kako je posebna Strategija razvoja ženskog poduzetništva neophodna. Rješenje nudi u vidu povoljne kreditne linije i u potporama za samozapošljavanje. Pitanje ženskog poduzetništva za njega je krucijalno jer je učešće žena u poslovnom svijetu poražavajuće. Vezani su ovdje faktori tradicionalnog ostajanja majki uz djecu u periodima dok su djeca još mala. Zbog toga je osiguravanje jasličke, vrtićke i predškolske skrbi za svu djecu nužno i – moguće.
“Htio sam samo reći da je dominacija muškaraca u poduzetništvu rezultat niza vidljivih i nevidljivih prepreka, ne samo financijskih, na kojima je potrebno sustavno raditi. Women in Adria je jedan od odličnih primjera platforme koja kroz umreženost i razmjenu znanja te zajedničke inicijative može biti sjajna podrška u razvoju poduzetništva”, zaključio je Škoro.
Pročitajte više: Miroslav Škoro: Poduzetnici su uspjeli, ne zahvaljujući, nego usprkos Gradskoj upravi!
Što mogu očekivati poduzetnice?
Kad se sve zbroji čini se kako su oba kandidata svjesna da je poduzetničkoj klimi potrebna ravnopravnost spolova. Škoro tako predlaže maksimalno transparentno kreditiranje novih poslovnih ideja, a Tomašević se više bazira na birokratskom sustavu koji bi, kad se obnovi, trebao donijeti balans. Gradonačelnik Zagreba trebao bi biti naklonjen ovim stavovima i nakon izbora, a ne samo u predizbornim obećanjima.
Zagrepčanke bi konačno dobile priliku za poduzimanjem ključnih koraka, iako postoje znatne prepreke, a prvenstveno postoji bojazan o komplikacijama u Gradskoj upravi, koja se, prema nekim analitičarima, neće tako lako, pojednostaviti.
Postoje i razne analize programa, primjerice kod stranke Možemo, gdje su otkrivene “rupe”, prenosi Jutarnji list. Možemo se zalaže za raznolike oblike poduzetništva, ali i društvenih poduzeća, radničkog dioničarstva i suvlasničkih udjela zaposlenica i zaposlenika u firmama. Što to znači za zagrebačke poduzetnice?
Iako je rodna ravnopravnost, kao što smo spomenuli, bitan segment stranke Možemo, nije za očekivati kako će se poduzetnice, pritisnute krizom biti nagnute ka idejama koje nalikuju povratku radničkog samoupravljanja.
Iako smo u postindustrijskom razvoju grada, treba spomenuti kako se poduzetništvo razvijalo u kapitalističkom zapadu, te takve uvjete žele, ugledavši se na Zapad i Zagrepčanke, žele suvremeni sustav ponude i potražnje, neovisno o spolu. Potrebna je i rekonstrukcija monopola gdje se također mogu vidjeti dominantne karakteristike muškaraca.
Ovisno o strategiji i vidu organiziranja poduzeća, Zagrepčanke bi se lako mogle naći u još većem žrvnju ekonomskih regulacija za koje ni sami kandidati ne znaju odgovore.
Zaključno, u jednom se slažu oba kandidata te nas vjerojatno vrlo uskoro čeka digitalizacija umjesto starog sustava birokracije. Već i to bit će iznimno velik korak ka uspjehu mladih zagrebačkih poduzetnica te će ih najvjerojatnije ohrabriti za ostvarenje ciljeva.
Što to znači za žene općenito?
U vidu rasprava i programa, očit je još uvijek prisutan jaz između muškaraca i žena te rodne ravnopravnosti. Kao što smo naveli, žene se još uvijek ne mogu posve oduprijeti tradicijskim pečatima, već su primorane “vezati” se za djecu, čime se umanjuju prilike za ostvarivanje na poslovnim planovima i mogućnostima.
Tomaševićev pristup striktno je vezan uz pojmovnu ravnopravnost spolova te kritizira postojeći sustav. No Škoro je ovdje dobro primijetio problem djece vrtićke dobi koji bi trebao osigurati balansiranje između polja obitelj i posla.
Izuzetno je bitno i neophodno da se u institucije uvedu mjere prema kojima se na žene ne bi gledalo kao “samo majke” već i snagu za pokretanje bilo biznisa, bilo ostalih životnih afiniteta.
Foto: Facebook
