“Građevina, odnosno šljem na glavi, radne cipele i žuti prsluk su u moj život došli sasvim prirodno”, započela je svoje predavanje na konferenciji “Žene u građevini, arhitekturi i povezanim industrijama” mlada inženjerka Mateja Košćak i objasnila je zašto su upravo te radne cipele postale njezina omiljena obuća.
Oduvijek je znala da sjedenje pred računalom od 9 do 5 nije u opisu njenog posla iz sna. Stoga Mateja Košćak nije mnogo dvojila, s obzirom na to da ima mnogo outdoor hobija, lako se odlučila za studij građevine i život na otvorenom, na gradilištu.
Pročitajte više: Blaženka Mičević ispričala koje su joj sve ‘fore’ dobacivali dečki ‘na gradilištu’, i kako je na kraju njezina geodetska firma postala uspješna
“Naime, osoba sam koja je izuzetno povezana s prirodom. Bavim se raznim outdoor aktivnostima, a nekako najdraži su mi planinarenje, turno skijanje i penjanje. Penjenje je hobi kojim se bavim unazad par godina. To je aktivnost koja me naučila da budem smirena i da se ne bojim riskirati jer samo tako mogu doći do svog cilja koji mi uvijek pruža predivan pogled”, rekla je otkrivši kako joj je ova vještina koju je naučila iz hobija ujedno i metafora za život.
Žene još uvijek ne žele na gradilište
No, iako se danas već nemali broj žena odlučuje upisati građevinski fakultet, tek šačica njih na kraju završava na gradilištu. Kako bi saznala u kojem postotku žene žele raditi na terenu, Mateja je napravila istraživanje na Građevinskom fakultetu u Zagrebu. Brojke su bile u neku ruku razočaravajuće. Od 49 studentica koje su odgovorile na njezin upitnik, tek 26% njih reklo je kako se kasnije žele baviti građevinom odnosno raditi kao inženjerke na gradilištu.
“Zapravo me nije iznenadilo da se većina njih želi baviti poslovnim projektiranjem. Kao odgovor na pitanje zašto ne želi raditi na gradilištu, jedna je studentica navela: ‘Provela sam vrijeme na gradilištu, žene su i dalje podcijenjene, previše testosterona, a premalo poštovanja. Jednostavno, nitko ne gleda na žene kao jednako sposobne.’ Ja se, srećom, ne mogu poistovjetiti s ovim odgovorom”, kaže.
Svoj je kratki, ali slatki karijerni put započela prije osam mjeseci, i kaže kako se do sada nije susrela niti s jednom neugodnom situacijom na gradilištu. Štoviše, svi je kolege smatraju ravnopravnom članicom njihovog tima. Ni radnici je ne gledaju kao zelenu mladu osobu koja je tek došla s fakulteta, već je redovito pitaju za upute kada na gradilištu nema starijih inženjera.
Pročitajte više: Održana prva konferencija za žene u građevini, arhitekturi i geodeziji!
Poštovanje na radnom mjestu samo je jedan od razloga zašto je za razvoj svoje karijere i početak tog puta odabrala internacionalnu kompaniju Colas Hrvatska d.d.. Ova francuska kompanije ima dugu tradiciju u inovaciji cestovne gradnje a posluje još od 1929. godine.
Karijerni put u kompaniji s vrijednostima
“Primarni cilj osnivanja Colas-a bilo je upravljanje patentima za hladni asfalt. U nadredim se desetljećima pokazali da je potreba za našim proizvodima, ali i uslugama, bila je sve veća i veća stoga smo se širili na ostale dijelove svijeta. Danas poslujemo na svih 5 kontinenata u preko 50 zemalja svijeta. Visoki standardi etičnosti predstavljaju temelj našeg poslovanja, stoga Colas SA neće poslovati u onim zemljama u kojima se visoki standardi etičnosti ne poštuju na nama prihvatljiv način. Što se tiče segmenta poslovanja, najveći dio kolača, gotovo 70%, otpada na cestogradnju, ostatak se dijeli na signalizaciju i sigurnost, željeznice i prodaju naših proizvoda”, objasnila je Mateja.
Kaže da, osim što su jako posvećeni visokim standardima etičnosti, vjerni su i svojem temeljnom razlogu postojanja, a to su patenti i inovacije. Ova kompanija trenutno drži 505 patenata iz područja cestogradnje i proizvodnje asfalta. Košćak kaže da je najponosnija što u sklopu kompanije imaju i Institut za istraživanje i razvoj u području njihovog poslovanja koji se nalazi u Francuskoj i sastoji se od 5 različitih odjela i laboratorija.
Jedan od njihovih novih i zanimljivijih patenata je Flowell, rješenje kojim su htjeli cestu pretvoriti u dinamično okruženje tako da ugrade led diode u cestovnu konstrukciju. Na taj su način cestovni prijelaz učinili mnogo sigurnijim za pješake. Drugi je njihov inovativni proizvod koji su nedavno plasirali solarna cesta, koja je u stvari prva fotonaponska cesta na svijetu. Ovaj su proizvod napravili u suradnji s Francuskim institutom za solarnu energiju. “Odlučili smo ugraditi solarne panele u postojeću cestovnu infrastrukturu. Ti su paneli vrlo otporni i u stvari postaju dio ceste”, objasnila je Mateja Košćak.
’36 godina radi s dečkima na gradilištu, i još nije izgubila živce’
Vrijednosti globalne korporacije žive i u Hrvatskoj. “Misija nam je da izgradnjom prometne infrastrukture i inovativnim rješenjima povezujemo različitosti. Naša vizija je da u budućnosti želimo biti oni koji će postavljati standarde vezane uz proizvodnju materijala ali i izgradnju infrastrukturnih projekata. Colas Hrvatska d.d. je grupacija koja se sastoji od tri pravna subjekta, dva u Hrvatskoj i jedan u Sloveniji, te zapošljavamo oko 350 djelatnika”, kaže.
S obzirom na to da se bave građevinskom djelatnošću većinu zaposlenika, njih 88%, čine muškarci. Iako u najvišim razinama menadžmenta unutar Colas Hrvatske postoji znatan udio žena, na gradilištima rade svega tri žene.
“Jedna od tih kolegica u firmi je i na gradilištu već 36 godina, radi s dečkima i još uvijek nije izgubila živce,, i dalje svakodnevno na posao dolazi s osmjehom na licu”, kaže Mateja.
Objasnila je i kako je Colas kompanija kojoj je izuzetno bitna društvena odgovornost. S obzirom na to da je ovo godina smanjenja emisije CO2, napravili su projekt zamjene dizelskog bagera dozirnom jedinicom koja radi na električnu energiju. Osim toga u posljednjih su nekoliko godina uložili znatna sredstva u nabavi različitih strojeva koji su u skladu s ciljevima zaštite okoliša ali i zdravlja radnika.
Pročitajte više: Produkt dizajnerica Anamarija Burazin Eškinja je primjer zašto se upornost baš isplati!
Inovacije na Hrvatski način
Podružnica Colas Hrvatska također je predana inovacijama, a nedavno su izbacili i nekoliko svojih patenata. “Prvi je asfalt s gumom, odnosno upotrebom bitumena modificiranog gumenim granulatom kao vezivom, a takav je asfalt izveden mokrim postupkom. Prva izvedena takva prometnica u Hrvatskoj je pokusna dionica na državnoj cesti DC206 kroz grad Pregradu. Prednosti ovakvog asfalta su što je takva cesta puno otpornija na prometno opterećenje puno je manja buka, smanjen je zaustavni put, a i bolja je za okoliš”, objasnila je Mateja.
Druga inovacija je Colclair, asfaltne mješavine u boji. Kao vezivo koristi se transparentni Bitulclair.
“Primjena je široka, od dječjih parkova, pješačkih i atletskih staza. Najveća prednost Colclair-a je ta što se on proizvodi na puno nižim temperaturama, čime se znatno smanjuje potrošnja energije prilikom proizvonje ali i ugradnje istog. Također, svetliji tonovi površina prometnica uvelike utječu na njihovu temperaturu, što je posebice važno kod velikih gradova s puno prometnih površina.
Colafrez je sljedeća inovacija, to je asfalt u koji se dodaje reciklažni asfaltni agregat. Njime smanjujemo potrošnju kamenog materijala i bitumena, a omogućuje proizvodnju i ugradnju asfalta na nižim temperaturama”, objasnila je Mateja Košćak.
“U Colas-u radim punih osam mjeseci. Projekt na kojem trenutno radim, a ujedno i moj prvi projekt je izgradnja državne ceste u Humu na Sutli tik uz granicu sa Slovenijom. Gledajući svoje kolege s kolikom strašću i predanošću obavljaju svoj posao, veselim se kada ću i ja s istim takvim žarom u očima stvarati ono što će naraštajima koristiti društvu. Činjenica da mi inženjeri iza sebe ostavljamo produkt svog znanja je neprocijenjiva”, zaključila je Mateja Košćak.
Foto: Domagoj Biondić
