Prema istraživanju portala Moj Posao, radnici u Hrvatskoj imaju u prosjeku 23 dana godišnjeg odmora u godini. Pritom najviše slobodnih dana imaju oni u velikim tvrtkama i institucijama, a najmanje u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu. Zakonom o radu propisana su pravila korištenja godišnjeg odmora, uključujući minimalni broj slobodnih dana. Dodatna prava i uvjeti korištenja godišnje odmora uređuje se kolektivnim ugovorom i internim aktima.
Poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku da iskoristi slobodne dane. To znači da se godišnji odmor ne smije uskratiti u zamjenu za naknadu ili neko drugo pravo. U praksi se često događa da zbog obveza na poslu radnici nisu u mogućnosti koristiti godišnji odmor kada bi željeli, a često se događa da dane neiskorištenog godišnjeg odmora prebacuju u narednu godinu. Sve što treba znati o pravu iskorištavanja godišnjeg odmora donosi tportal je skupio na jednom mjestu, a mi prenosimo.
Na koliko godišnjeg imam pravo?
U svakoj godini imate pravo na najmanje četiri tjedna plaćenog odmora. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora poslodavac vam je dužan isplatiti punu plaću Minimalni broj dana godišnjeg odmora varira od 20 do 24 s ovisno o tome je li poslodavac rasporedio radni tjedan na pet ili šest radnih dana.
Dodatne slobodne možete dobiti ako je tako uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu. U tom slučaju, na zakonski minimum dodaje se broj dana na koje imate pravo prema određenim kriterijima, poput godina staža, složenosti poslova, broja djece… Ako radite na poslovima na kojima ste izloženi štetnim utjecajima na zdravlje, imate zakonsko pravo na dodatnih tjedan dana godišnjeg odmora. Važno je naglasiti da se u godišnji odmor ne smiju uračunavati blagdani i neradni dani.
Godišnji odmor obično se koristi u više navrata tijekom godine. U pravilu koristi se najmanje dva tjedna godišnjeg u neprekidnom trajanju, osim ako s poslodavcem ne postignete drugačiji dogovor. Jedan dan godišnjeg možete iskoristiti po želji, neovisno o rasporedu koji bi trebalo utvrditi do kraja lipnja. U tom slučaju trebate obavijestiti poslodavca najmanje tri dana prije korištenja. Ako tijekom godine niste iskoristili cijeli godišnji odmor, preostale slobodne dane morate iskoristiti do 30. lipnja naredne godine.
Pročitajte više: Godišnji odmor je patnja kad ne znaš kako odmoriti
Kada dobivam puni godišnji?
Pravo na korištenje godišnjeg odmora stječete nakon šest mjeseci neprekidnog rada. Ako ste između dva radna odnosa imali prekid duži od osam dana, da biste ostvarili pravo na godišnji odmor, morate navršiti šest mjeseci staža bez obzira koliko staža ste imali prije prekida.
Primjerice, ako ste zaposleni 1. ožujka 2024. godine, poslodavac vam za 2024. godinu mora omogućiti korištenje punog godišnjeg odmora pod uvjetom da vam radni odnos traje barem do isteka 1. rujna 2024. godine. Ako u određenoj godini niste napunili šest mjeseci rada imate pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora. Primjerice, ako ste se zaposlili 1. studenog, a puni godišnji odmor iznosi 24 dana, u toj godini stječete pravo na četiri dana godišnjeg odmora.
Što je godišnji, a što plaćeni dopust?
Tijekom godine imate pravo i na dodatne slobodne dane uz naknadu plaće za neke osobne potrebe. Plaćeni dopust obično se koristi u slučajevima sklapanja braka, rođenja djeteta, preseljenja, teže bolesti ili smrti u obitelji. Prema zakonu za navedene potrebe možete dobiti do sedam slobodnih dana godišnje, a to može biti i više ako je tako uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Plaćeni dopust možete ostvariti i po osnovi darivanja krvi i to najmanje jedan dan po darivanju.
Pročitajte više: Zašto godišnji odmor ne vrijedi i za male poduzetnike?
A tko ima pravo na regres?
U ljetnoj sezoni, kada se koristi najveći dio godišnjeg odmora, poslodavci obično nagrađuju zaposlene dodatnom isplatom u vidu regresa. Isplata regresa nije zakonska obveza već ovisi o odluci poslodavca, ugovoru o radu ili kolektivnom ugovoru. Iznos regresa nije ograničen, ali postoji ograničenje za neoporezivu isplatu za tu svrhu. U ime različitih prigodnih nagrada poslodavac može godišnje neoporezivo isplatiti do 663,62 eura godišnje.
Većina poslodavaca drži se pravila da taj neoporezivi iznos rasporedi na dvije do tri nagrade, a obično su to regres, božićnica i uskrsnica. Primjerice, zaposlenima u javnim i državnim službama Vlada je nedavno podigla regres sa 232 eura na 300 eura. U javnom sektoru isplate regresa za sve koji koriste godišnji odmor tijekom ljeta počinju krajem lipnja te moraju biti isplaćeni do 15. srpnja, dok u privatnom sektoru o tome odlučuje svaki poslodavac zasebno.
Foto: Canva
