Ako kritički promotrimo situaciju nastalu uslijed pandemije korona virusa, nekoliko je faktora koji su doprinijeli njegovom stvaranju. Upravo se njih u svom TED govoru dotakla Alanna Shaikh, stručnjakinja za globalno zdravstvo i autorica knjige Što nas ubija: praktičan vodič za razumijevanje najvećih svjetskih zdravstvenih problema. Njezin govor ukazuje na dublje probleme koje je ovaj virus samo istaknuo.
Povezano:
- Liječnica otkriva: što je to korona virus, koliko je stvarno opasan i kako se od njega zaštitit
- Dezinfekcija je prioritet, korona virus se zadržava na svim površinama
Za početak je važno znati kako je trenutačni COVID-19 jedna vrsta korona virusa. U grupu ovih virusa ubraja se i SARS. Specifično je da se fokusiraju na pluća, stoga je važno obratiti pažnju na simptome respiratornog sustava koji mogu i ne moraju biti jako uočljivi pa se virus teže prati i detektira. Ističe kako ovaj virus vrlo slabo pogađa djecu, što je zasigurno veliki plus. I dok se mnogi virusi prenose sa životinja na čovjeka, COVID-19 prenosi se s osobe na osobu zbog čega je njegovo širenje ubrzano.
Korona virus kao odgovor na tretiranje planete Zemlje
Alanna ističe kako fama oko aktualnog korona virusa vjerojatno nije zadnja velika stvar koja će pogoditi svijet u narednim godinama. Štoviše, slijedi nam još epidemija, a razlog je naš odnos prema planeti. Jedan od faktora svakako će biti klimatske promjene, no još veći faktor će biti odnos čovjeka prema preostalih netaknutim zelenim površinama i divljinama.
“Kada posjećemo Amazonu kako bi dobili povoljna zemljišta, uništimo afričku savanu zbog farmi ili dovedemo divlje životinje do izumiranja radi lova u Kini, dolazimo u kontakt s iskonskom divljinom s kojom nikada prije nismo bili u interakciji. A kako nismo bili u interakciji, nismo upoznati sa bakterijama koje se u takvom okruženju nalaze stoga nismo otporni na njih. Šišmiši nisu jedina životinja koja je sposobna prenijeti bakterije na čovjeka. Dokle god nastojimo ukrotiti svaku divljinu na svijetu, svjedočit ćemo ovakvim epidemijama sve više”, ističe.
Mjere poput zatvaranja granica i ograničenja putovanja te karantene ne mogu se donijeti dovoljno brzo iz brojnih razloga, a virus je specifičan po tome što osoba može biti zaražena, a ne imati simptome i do 28 dana u tijeku kojih se slobodno kreće i putuje. Stoga je ljudski faktor taj koji određuje koliko će uspješna borba protiv korona virusa biti. Mnogi od nas i iz vlastitog iskustva ili bliže okoline znamo kako ljudi često zaziru od liječnika. U ovoj situaciji se mnogi sa simptomima boje stavljanja u karantenu te odvajanja od obitelji zbog čega odbijaju ići liječniku. U ljudskoj je prirodi biti u društvu drugih ljudi i zato diljem svijeta nailazimo na kršenja pravila karantene.
“Moramo mijenjati globalno zdravstvo”
No, karantene nisu jedini, a niti najbolji način kako se boriti protiv ove i spriječiti buduće pandemije. Dugoročno riješenje leži u izgradnji funkcionalnog globalnog zdravstvenog sustava. To bi pomoglo i manje razvijenim zemljama da adekvatno i na vrijeme detektiraju moguća oboljenja. Upravo o tome priča u svom TED govoru, kada kaže kako je virus možda nastao u afričkim zemljama koje imaju izuzetno loš zdravstveni sustav i ne bi bile u mogućnosti pravodobno reagirati na pojavu virusa.
Bez mogućnosti da svaka zemlja na svijetu ima resurse kojima bi detektirala, liječila i prijavila moguće bolesti ovog tipa, utjecat će osjetiti cijeli svijet.
Ovaj virus pokazao je svijetu na kojoj je razini spremnosti kada se radi o zdravstvenoj njezi i imanju zaliha. Pokazao je kako je sve u redu kada stvari idu normalnim tokom, a kako se sve raspada u doba krize. To se najbolje vidjelo na primjeru zaštitnih maska i antibakterijskih preparata kojih je ubrzo ponestalo, ne samo na policama trgovina nego i na razini država. Jer ne postoji skladište gdje se može otići po još – potrebno je proizvode naručiti, čekati da se izrade i dostave, često upravo iz Kine.
U scenariju potpune pripremljenosti za virus, Kina ne bi morala graditi nove zgrade i bolnice već bi bila spremna reagirati i pružiti potrebnu pomoć i alate za sprječavanje širenja virusa. Ljudi ne bi morali čitati na društvenim mrežama razne scenarije već bi informacije bile pravodobno dostavljene potrebnim institucijama kako bi sve države imale potpune informacije i pripremile se na širenje virusa.
U tom slučaju, zalihe bi se mogle napraviti na vrijeme te se educirati medicinsko osoblje na razini svake države kako bi isti bili spremni na zaražene pacijente. Upravo je ta nespremnost utjecala na stvaranje straha i prije nego su ljudi znali što se događa. Ovako je svatko imao svoju teoriju zavjere. No, važno je znati da čak i kada se naprave sve mjere predostrožnosti i pravovremeno usklade procesi i dalje bi došlo do izbijanja virusa zbog već spomenutog (lošeg) odnosa prema planeti.
Što se trenutne situacije tiče, Alanna ističe kako će postati gore prije nego postane bolje. Virus se ne prenosi samo putem osoba koje su došle iz pogođenih zemalja već oboljevaju i oni za koje se ne može ustanoviti kako su se mogli zaraziti. To ukazuje da situaciju nije pod kontrolom, ne još.
Na kraju svog govora istaknula je i važnost redovitog pranja ruku. Posebice kada dolazite i odlazite sa sastanka, ureda, doma. Važno je i redovito čistiti mobitel, a predlaže i da ga ne koristimo puno u javnosti. Naglasila je i kako ne moramo nositi zaštitne maske jer su one namijenjene samo već oboljelima te medicinskim službenicima. A ukoliko ste pušač, sada je možda najbolje vrijeme da se probate riješiti te navike. Najvažnije od svega je ne prepustiti se panici ili strahu od životinja, biljaka, drugih ljudi, crnih scenarija. Društvene mreže pune su videa ljudi koji u ovoj krizi ponovo otkrivaju ljepotu zajedništva i fotografija prirode koja se oporavlja. Vjera u skorašnji prestanak virusa i promijenjenog pogleda na svijet daje nam nadu u bolje sutra.
Foto: YouTube screenshot
