Jedan od većih problema za globalno zatopljenje su putovanja na posao

Požari koji su izbrisali nezapamćene dijelove divljine, podizanje razine mora i topljenje drevnih ledenjaka, sve češće poplave i razorne oluje, sve su ovo pojave dobro poznatog fenomena – globalno zatopljenje počelo je uzimati sve veći danak. No, kako raste opasnost tako raste i svjesnost ljudi, a i njihova volja da budu dio promjene. Poslovni ljudi na električnim romobilima, sve popularnija praksa zajedničke vožnje na posao, pa i novi gradonačelnik Zagreba koji u Gradsko poglavarstvo dolazi biciklom, odraz su pozitivnih trendovima čija popularnost u drugom desetljeću 21. stoljeća nastavlja rasti.

Posljedice koje se vežu uz globalno zatopljenje u posljednjih nekoliko godina počele su se približavati drastičnim razmjerima na koje znanstvenici neumorno upozoravaju od 1980-tih godina. Najveća odgovornost za sprječavanje klimatskih promjena i očuvanje okoliša općenito leži u vladama država. No, s obzirom na činjenicu da su za najveći postotak stakleničkih plinova odgovorni osobni automobili, veliki potencijal za očuvanje klime leži i na pojedincima i njihovim svakodnevnim navikama.


Pročitajte još: Jesmo li napokon postali svjesni važnosti održivosti u privatnom i poslovnom životu?


Na dnevnoj razini donosimo odluke koje utječu na globalno zatopljenje

U zemljama poput Velike Britanije i SAD-a, prometni je sektor trenutno odgovoran za emisiju više stakleničkih plinova nego bilo koji drugi sektor, uključujući proizvodnju električne energije i poljoprivredu. Globalno gledajući, promet čini oko četvrtine ukupnih emisija CO2. Stoga, iako je putovanje na posao i s posla za mnoge je ljude surova i dosadna svakodnevica, način na koji odaberemo putovati u ured ili čak svratiti do trgovine jedna je od najvećih klimatskih odluka s kojima se suočavamo na dnevnoj razini. Najveći problem za globalno zatopljenje predstavlja korištenje osobnog automobila na kraće rute koje bi se lako moglo prelaziti pješice, javnim prijevozom, biciklom ili električnim romobilom.

Dobra je vijest da svjesnost o očuvanju okoliša sve više i više raste, ljudi su danas više no ikad educirani o uzrocima i posljedicama globalnog zatopljenja, a pojedinci u sve većoj mjeri nastoje implementirati ekološki zdrave navike u svoje svakodnevne rutine. Nedavno je ugodno iznenadila vijest da novi gradonačelnik Zagreba, Tomislav Tomašević, na posao planira dolaziti biciklom. I on je još jedan u, doduše kratkom, nizu političara koji su prigrlili ovaj način transporta. Poznati biciklist na posao je i nizozemski premijer Mark Rutte koji je više puta pozvao ljude da slijede njegov primjer. Među njima su se našli i bivši gradonačelnik Seattlea Mike McGinn te poduzetnik i bivši gradonačelnik Vancouvera, Gregor Robertson.

Neke države prednjače u ekološki osviještenim trendovima, pa je tako u Nizozemskoj 26% svih putovanja na posao i s posla čine putovanja biciklom, u Danskoj je taj postotak 18%, a u Njemačkoj 10%. Električni bicikli posljednjih su nekoliko godina ogroman trend i u Kini, državi koja za sada ima najrazvijeniji sustav propisa za ovakva vozila.

Neke su statistike obećavajuće!

No, iako možda još nisu u potpunosti implementirali alternativne metode putovanja, građani brojnih Zemalja pokazali su da razmišljaju u tom smjeru. U anketi koju je portal Women in Adria proveo na LinkedInu, 64% od 85 osoba koje su ispunile upitnik izjasnilo se da već sada izbjegavaju osobni automobil kada god imaju priliku. Njih 34% reklo je da za sada još uvijek nisu spremni odreći se automobila, dok je samo 2% sudionika reklo kako smatraju da globalno zatopljenje ne postoji.

“Svakodnevno smo svjedoci sve veće svjesnosti ljudi općenito o održivosti. Na početku je to zapravo bilo samo pitanje reciklaže i razdvajanja otpada, dok se danas pomaci vide u brojnim područjima, pa tako i kod odabira prijevoznog sredstva. Činjenica je da sve više ljudi odabire upravo bicikle ili električne automobile kao alternativu svom limenom ljubimcu, ali svakako je vidljiv i porast odabira električnog vozila kao „napredniji“ odabir brige o okolišu”, rekla je Maja Bosanac, menadžerica za ekološke i održive evente.


Pročitajte još: Prvi dan na čelu Citi grupe, Jane Fraser najavila globalne klimatske ciljeve


Iako za Hrvatsku još uvijek ne postoji točna statistika kakva je provedena na razini tri ranije spomenute države, stanje kojem u posljednje vrijeme svjedočimo na ulicama metropole ulijeva nadu da se i mi okrećemo globalnim trendovima. Električni romobili u posljednje su dvije godine preplavili ulice, a vidjeti osobu u odijelu na takvom romobilu ili biciklu danas zaista više nije rijetkost.

‘Vožnja bicikla predstavlja jednu vrstu fleksibilnosti razmišljanja’

“Bicikli su u zapadnom razvijenom svijetu najnormalniji i najmoderniji oblik prijevoza. Nazvao bi ga možda najprosvjećenijim jer broj benefita je mnogostruk. Od očuvanja okoliša, benefita za fitness, smanjenja gužve i buke, bicikl je rijetko kada statusni simbol koji negativno utječe na raskol među pojedincima. Vožnja bicikla predstavlja jednu vrstu fleksibilnosti razmišljanja, pristanak na prilagodbu i otvorenost prema promjenama – dok automobil u drugu ruku simbolizira zatvorenost i agresivu. To je sve naravno vrlo simbolično te ne označava konkretne primjere, no razlika u pristupu prema životu definitivno postoji.

Vožnja biciklom na posao i s posla jedna je od svijetlih točaka dana gdje mogu odraditi mini trening, čak i ako nisam nužno u teretani. Tijelo mi se kreće i svjestan sam okoline u kojoj se nalazim. Postoje naravno i problemi kod vožnje bicikla. Najveći među kojima su perspiracija osobe dok vozi bicikl, nesigurnost u prometu i sigurnost samog bicikla na lokaciji gdje će cijeli dan čekati vlasnika. Ako je vožnja u trajanju do 20 minuta, negativni aspekti su mi prihvatljivi. No ako je bicikl do posla potrebno voziti dulje od 20 minuta, ipak ću odabrati drugi oblik prijevoza”, rekao je Nikola Stolnik, CEO u Good Game Globalu.

‘Električni romobil nama ženama omogućuje da postanemo superjunakinje!’

Mane koje je za određene poslovne ljude predstavljao klasični bicikl danas je nadomjestio električni romobil. Ovo se vozilo pokazalo vrlo prikladnim za vožnju u poslovnoj odjeći, zbog čega su ga prigrlile i mnoge poslovne žene.


Pročitajte još: Je li Annalena Baerbock nasljednica Angele Merkel?


“Dugo godina bicikl je bio moj must have accessories za gdjegod-kudgod. Sve do nedavno. Dvokratni rad, obvezne potpetice za posao, sakoi, gust raspored.. Bicikl je postajao sve više neudoban, nespretan, nepraktičan, a prelazak na benzin u mojoj glavi nije bila opcija. Odabir je vrlo brzo pao na nova dva kotača, ali ovoga puta na malo, kompaktno, brzo vozilo popularno nazvano električni romobil. Već na prvi gas sam se zaljubila u njega do ušiju, a njegove blagodati otkrivala sam svakim novim punjenjem. Prva razlika koju sam primijetila bio je miris gela za tuširanje na mojoj kozi pri dolasku na posao jer je okretaje pedalama zamijenio blagi stisak gasa, a stalno provjeravanje lanca na parkingu zamijenila je bezbrižnost.

Zapravo, danas sve obavljam s njim, pa čak i jutarnju “šetnju” sa psom. S obzirom na to koliko svaka žena ima obveza samo tijekom jednog dana, romobil nam omogućuje da postanemo superjunakinje koje pritom u svakom trenutku izgledaju nevjerojatno cool, u potpeticama i bez trunke znoja”, zaključila je TV voditeljica Daisy Osmičević.

‘Održivost se danas smatra luksuzom koji si možemo priuštiti!’

Maja Bosanac dodaje i kako se održivost ne svodi samo na brigu o okolišu, već je ovdje važan i ekonomski aspekt, ali onaj najvažniji po njoj je zajednica. Kaže i kako se u zadnje vrijeme pojavio i četvrti stup u sektoru turizma, a to je kultura.

“Osobno smatram kako je to veoma važna stavka i kako moramo raditi sve da očuvamo svoju kulturu i kulturnu baštinu. Kad već pričamo o sektoru turizma, šesti trend po pitanju putovanja u jednom istraživanju iz 2019. godine (kad smo svi veoma aktivno putovali), pokazuje kako je održivost stavka koju brojni turisti cijene i na koju obraćaju pažnju kod odabira destinacije, ali i smještaja.

Moramo biti svjesni kako luksuz koji nam se činio kao luksuz prije 10-ak godina, više ne postoji. Sad je luksuz kad možemo biti u središtu netaknute prirode i imati priliku doživjeti one autentične doživljaje i osjećaje o kojima ne možemo ni maštati na lokaciji na kojoj se svakodnevno nalazimo. To je danas definicija luksuza. Ako želimo da tako i ostane, ovih 64% ispitanika trebamo pohvaliti, ali se okrenuti ovih ostalih 36% i potaknuti ih da se osvijeste, vide potrebu za promjenom i pridonesu joj na način na koji kog mogu”, rekla je.

Foto: Unsplash/Okai Vehicles

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

zabrana društvenih mreža Australija

I ova zemlja zabranit će društvene mreže mlađima od 16. Stručnjak:...

Australski premijer Anthony Albanese najavio je da će njegova vlada djeci mlađoj od 16 godina zakonski zabraniti društvene mreže, piše Jutarnji list. Zabranu...
- Advertisment -