Organizacije se moraju prilagoditi generaciji Z – trenutačno najmlađoj generaciji na tržištu rada. Zaključak je to stručnjaka za upravljanje ljudskim potencijalima na panelu „Kako Gen Z mijenja način na koji radimo“? Često čujemo da poslodavce muči generacija Z – posao je za njih nešto lako promjenjivo.
Ako im ne paše, generacija Z posao će promijeniti bez puno dileme
„Pripadnici generacije Z žele raditi u organizaciji koja brine o wellbeingu, koja je inkluzivna i koja prihvaća različitosti te u kojoj je liderstvo u skladu s etičkim principima“, istaknula je Milana Malešev, osnivačica Learning Makeovera.
Generacija Z je na tržištu rada izuzetno fleksibilna. Njezini su pripadnici spremni na promjene radnih mjesta dok ne dobiju ono koje ih zadovoljava.
„Na radnom mjestu želimo dobru plaću, atmosferu, ekipu, mentorstvo te ravnotežu poslovnog i osobnog života. Cool je stjecati različita iskustva i znanja u našim područjima studiranja, ali i šire. Naša generacija želi slobodno izražavati svoje ideje te voditi na njima temeljene projekte“, otkrila je studentica Bruna Bandula.
Generacija Z prva je „digital native“, odnosno generacija odrasla s mobitelom u ruci.
„Ta je generacija navikla da su im informacije i znanje dostupni. Zbog toga pristupaju s pozicije kao da sve znaju. Starije se generacije zbog toga suočavaju s izazovom kako na mlađe kolege prenijeti svoje znanje i iskustvo akumulirano godinama“, rekao je Jurica Protić, direktor Zvona usluga.
Sanja Petek Mujačić, izvršna direktorica i partnerica u tvrtki Hauska & Partner, kazala je da je u tvrtkama izuzetno važna kultura feedbacka ili povratne informacije– smisleni razgovor s ciljem poboljšanja. Tu starije generacije imaju što naučiti od najmlađih kolega. Pripadnici generacije Z mnogo lakše izražavaju svoje mišljenje od generacija svojih roditelja te djedova i baka.
Pročitajte više: Generacija Z nije lijena, nego u pravu – Milenijalci u obrani „tih mladih“
Komunicira se onako kako oni žele
„Generaciji Z na radnom je mjestu važna klima psihološke sigurnosti. To znači da u kulturnim okvirima možemo reći što želimo bez straha od posljedica“, kazao je Mitja Ružojčić, viši asistent na Katedri za psihologiju rada na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Petek Mujačić dodala je da komunikacija organizacije sa zaposlenicima treba biti autentična i transparentna.
Različite generacije preferiraju različite načine komunikacije.
„Z-ovci preferiraju kratku tekstualnu komunikaciju, a boomeri sastanak 1:1. Pripadnici generacije Z cijene svoje vrijeme i ne ustručavaju se reći: ‘Ovaj je sastanak mogao biti email’. Prema tome mijenjamo i komunikaciju. Već u oglasima za posao nema persiranja, može se pročitati da se spominje pet friendly radno okruženje, neke firme održavaju sastanke uz doručak ili pizzu… rekla je Ana Udiljak, regionalna HR menadžerica u Pepcu.
Mitja Ružojčić je istaknuo da različite generacije imaju razlike u percepciji radne etike, no da je radna etika zapravo stvar osobnog, a ne generacijskog odnosa prema radu. Stručnjaci za upravljanje ljudskim potencijalima ističu kako mladima očekivanja od tržišta rada ne smiju biti formirana na društvenim mrežama. Tu se, naime, krije velika opasnost od nerealnih očekivanja.
Ulazak u stvarni svijet rada s takvim očekivanjima za sobom može donijeti mnoštvo negativnih emocija. Već sada dio pripadnika generacije Z otvoreno priznaje da se na dnevnoj razini susreće s anksioznošću i stresom. Pozitivna je stvar da mladi imaju razvijenu svijest o mentalnom zdravlju, pa su spremni zatražiti pomoć ako im zatreba.
Panel „Kako Gen Z mijenja način na koji radimo“, koji su organizirali Learning Makeover i portal Posao.hr, moderirala je voditeljica portala Ines Bokan.
Foto: Canva / Posao.hr
