Freelancing nije posao, to je stil života

Prolazi i osmi mjesec otkako sam kročila u „freelance“ svijet. Kao i većina freelancera danas, i ja sam se, ostavši bez posla, okrenula ovom načinu rada. Jesam li požalila? Nikako. Bih li preporučila da ostavite stalni posao radi toga? Ovisi.

Kapitalizam je definitivno uzeo svoj danak. Bolesti uzrokovane stresom, smanjenje radničkih prava, mobbing, profit kao jedina vrijednost. Sve u svemu, čovjek se izgubio, a s time i njegova istinska motivacija za radom – ispunjenje vlastitih potencijala i neke više svrhe. Sve to vodi zaključku da se nešto mora promijeniti… a i mijenja se.

Budućnost ima predznak „freelance“

Freelancing, odnosno slobodno bavljenje radom, bez šefa, ureda ili ugovora o radu, javlja se kao odgovor na neučinkovit i nehuman kapitalistički odnos poslodavaca spram radnika. Umjesto da cilj poslovanja bude ostvarivanje najboljih rezultata kvalitetnim radom i zadovoljnim radnicima, danas se on sveo na izrabljivanje radnika u svrhu profita.

Dugoročno, takav sustav jednostavno nije održiv. Različiti stručnjaci, stoga, sve više shvaćaju da je bolje raditi pod vlastitim uvjetima i vlastitim tempom te skoncentrirati se na obavljanje kvalitetnog  posla, od rješavanja tuđih kompleksa i frustracija. Prema pisanju magazina Forbes, statistike pokazuju da će broj freelancera u svijetu do 2020-te nadmašiti broj stalno zaposlenih radnika. Pa ipak, freelancing se u Hrvatskoj najčešće javlja kao jedina opcija za vrijeme nezaposlenosti, tek neki od toga naprave i „karijeru“. No, svake godine sve ih je više.

„Tradicionalna predodžba o stalnom zaposlenju kao sigurnom, zasigurno se promijenila. Svijest o tome da stalni radni odnos i puno radno vrijeme ne znače financijski zadovoljavajuću i trajno osiguranu budućnost uposlenika, rezultira razumijevanjem da se svatko u nekom trenutku može pridružiti brojci od 360.000 nezaposlenih, koliko ih je, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz prosinca 2013., bilo u Hrvatskoj”, kaže Katarina Jurman, dopredsjednica Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca (HDNP).

Hrvatski zakoni freelancerima, odnosno nezavisnim profesionalcima, nazivaju sve ljude koji svoj rad reguliraju kroz samostalnu djelatnost, ugovorom o djelu, autorskim ugovorom, studentskim ugovorom, zaposlene na određeno, obrtnike i sl. HDNP, pak, nezavisnim profesionalcem smatra svaku fizičku ili pravnu osoba koja samostalno i neposredno pruža uslugu i/ili dostavlja proizvod naručitelju, a rezultat je savjesnog, vještog i temeljitog načina rada, pri čemu je rad honoriran ili se smatra volontiranjem.

Njihova nezavisnost proizlazi upravo iz toga da nisu na duže vrijeme vezani za određenog poslodavca, ali istovremeno mogu biti kratkotrajno vezani za više njih, da imaju mogućnost definiranja svojih usluga i njihove cijene te odabira poslova i klijenata za koje žele raditi.

Premda se nezavisnim radom mogu baviti sve dobne skupine, struke i profili ljudi, pripadnici generacija Y i Z (rođeni 80-ih i kasnije, tzv. Milenijalci) najčešće se vlastitim izborom okreću nezavisnom radu. Prema statistici lokalnog freelance servisa Freelance.hr, kažu nam iz HDNP-a, najviše otvorenih poslova i tražitelja dolazi iz polja pisanja i prijevoda, raznih vidova dizajna, upravljanja društvenim mrežama i PR-a, upravljanja projektima, raznih online poslova, programiranja i web developmenta. Uz navedene izdvajaju se zasebno marketing i projektni menadžment gdje se od freelancera traži odgovornost za strateško planiranje, nadzor multimedijalnih kampanji i upravljanje odosa s klijentima.

„Danas svatko, bez izuzetka, treba biti spreman na situaciju da svoje znanje, sposobnosti i vještine pretvori u uslugu koju direktno može plasirati na tržište, jer je to jedini način da se umanji strah od neizvjesnosti”, kaže Matija Raos, predsjednik HDNP-a te dodaje da i poslodavci sve više primjenjuju „outsourcing” i radije angažiraju nezavisne profesionalce za određene potrebe, čime štede svoje resurse jer pokrivaju samo trošak usluge (rada).

Jurman ističe da u Hrvatskoj još uvijek ne postoji sustavno praćenje i jasni brojčani pokazatelji pravog stanja nezavisnog tržišta, prvenstveno zbog relativno neuređene situacije na cjelokupnom tržištu rada, na čemu HDNP intenzivno radi. Prema njihovim podacima, jedino istraživanje vezano uz tržište nezavisnog rada prikazano je na uzorku registranata servisa Freelance.hr u 2013. godini prema kojem su hrvatski freelanceri većinom muškarci i najviše ih dolazi iz područja Zagreba, dok su najpopularnije kategorije rada dizajn, multimedija i IT. Najviše projektnih poslova objavljeno je u kategorijama programiranje i razvoj web aplikacija, slijede ga web dizajn, grafički dizajn, upravljanje web projektima, copywriting i marketing na društvenim mrežama.

Online potraga za angažmanima

Svaki ozbiljan freelancer svoju će „sreću“ okušati na jednom od online servisa za povezivanje s naručiteljima posla. Najveća prednost proizlazi iz činjenice da se možete natjecati za posao bilo gdje u svijetu i to sasvim ravnopravno s ostalima. Na svom profilu imate jedinstvenu priliku predstaviti svoj rad, a pravovremenim javljanjem na natječaje te ponudom dobre cijene, možete dogovoriti angažman. Dalje sve ovisi o vašem radu, kao i odnosu naručitelja posla prema vama. Sustavom rangiranja na temelju dobro obavljenog posla freelanceri mogu doći do bolje plaćenih i kvalitetnijih projekata, dok naručitelji posla na temelju poštivanja roka isplate honorara i odnosa tijekom suradnje, utječu na to tko će uopće s njima htjeti raditi.

Hrvatski freelanceri najaktivniji su na stranim servisima Elance.com, Odesk.com, Freelancer.com i Freelance.com, tvrde iz HDNP-a, no i hrvatsko tržište ima svoje servise: Freelance.hr, Rentaj.ME i Sajt.hr.

Ono što treba imati na umu prilikom traženja posla na ovaj način jest da je to zapravo otvoreno tržište te da velika konkurencija diktira cijenu i razinu kvalitete, što ne mora nužno ići na ruku freelancera. „Jedna od važnijih karakteristika uspješnog freelancera je što realnija samoprocjena svojih mogućnosti unutar ugovorenog roka te artikulacija cijene u skladu s tržišnom vrijednosti posla koji isporučuje. Pri određivanju cijene, svaki freelancer bi trebao voditi računa o tome da bude konkurentan i kvalitetan, a ne samo da bude angažiran. Ako ruši cijene postoji velika mogućnost da vrlo brzo dobije epitet „onaj jeftini” od strane naručitelja i „nelojalna konkurencija” od strane drugih freelancera. Dugoročno gledano posljedica je sniženje cijene usluge i obezvrjeđivanje rada, što u konačnici utječe i na kvalitetu isporučene usluge“, upozorava Jurman.

Coworking – moderna solidarnost

Pojam „coworking“ sve se češće spominje u medijima. Riječ je o ustupanju radnog prostora onima koji ga nemaju te izgradnji zajednice radnika koju prvenstveno tvore freelanceri, poduzetnici i mikrobiznisi. „Iako je vjerojatno najlakše razumjeti fizički aspekt coworkinga (otvoreni tip uredskog prostora svakodnevno korištenog od profesionalaca koji se međusobno podupiru, surađuju i razmjenjuju znanja i kontakte), suštinu globalnog coworking pokreta čini pet ključnih vrijednosti: suradnja, otvorenost, zajedništvo, pristupačnost i održivost.

Coworking pokret lagano, ali sigurno, ulazi u verziju 2.0., a coworking zajednice postale su svojevrsna žarišta progresivnih razmišljanja i vizije poslovanja budućnosti. Kako su većina coworkera nezavisni profesionalci, a uz projekcija da će sve veći broj ljudi u budućnosti osobnim izborom ili iz nužde raditi kao freelanceri, fokus se prebacuje na to kako zajednica svojem članu može osigurati sve što bi mu inače pružalo klasično zaposlenje“, pojašnjava Raos. To bi podrazumijevalo prava poput zdravstvenog osiguranja, mirovine, mogućnosti dobivanja kredita te raznih poreznih pogodnosti, a upravo zbog rada na ostvarivanju tih prava nastalo je Hrvatsko društvo nezavisnih profesionalaca. „Mislim da se svi možemo složiti da, u situaciji gdje su mnogi na burzi rada ili rade na crno, država ozbiljno treba razmotriti na koji način potaknuti razvoj nezavisnog sektora rada kao jednu od mjera borbe protiv nezaposlenosti i ekonomske krize. Bez pametnog rješenja koja će odgovoriti na probleme i potrebe freelancera te ujedno osigurati naplatu nameta od strane države gotovo je nemoguće zamisliti da će doći do suzbijanja sive ekonomije“, nadovezuje se Jurman.

Je li freelancing za vas?

Freelancing nije posao ili rad od angažmana do angažmana; to je stil života. Od toga da možete raditi navečer jer ste baš cijeli dan htjeli provesti na suncu, do toga da morate raditi navečer (a ne primjerice ići na premijeru najnovijeg filmskog hita) jer vam je deadline iduće jutro, a vi se još niste pomaknuli s mrtve točke. Sve ono što predstavlja prednost freelancinga, ujedno može biti i njegov nedostatak, tako da je jako važno imati pravu predodžbu o tome što vas čeka.

Prednosti freelanceinga

1.         Sam svoj šef – ovo ne treba doslovce shvatiti jer je ponekad teže raditi za čovjeka koji vam plaća konkretan projekt i očekuje vrhunske rezultate (znači može u bilo kojem trenu naći novog freelancera ako vi zakažete), nego za šefa koji vam je već dao ugovor pa će i progledati kroz prste ako imate loš dan/tjedan/mjesec. Vi šefa itekako imate no odnos je drugačiji, orijentiran je isključivo na posao i ostvarenje onog rezultata koji je dogovoren i očekivan, a vi imate potpunu slobodu (u okviru onoga što je dogovoreno ugovorom) odraditi taj posao „na svoj način“ bez da vam netko zagorčava život jer mu je, eto, najvažnije biti nekome šef.

2.         Nema radnog vremena – „cvikanje“ kartice relikt je nekih davnih vremena i kompanija koje su zapošljavale tisuće ljudi i na taj način nadzirale protok zaposlenika. Ne samo da to u današnjim tvrtkama gubi svrhu, već ju gubi i sam koncept radnog vremena „od 8 do 16“. Kod freelancinga o tome ne morate razmišljati, možete raditi kada imate najviše inspiracije, vremena, volje i želje. Ukoliko se bilo što nepredviđeno dogodi, ne morate uzimati bolovanje ili slobodan dan, već se jednostavno reorganizirate. Mirniji san, lagodnije buđenje, humaniji tempo… puno je benefita ove vrste fleksibilnog radnog vremena.

3.         Svijet je vaš ured – kao nezavisni profesionalac niste vezani za određeni prostor iliti ured. Ma i ne samo ured – kontinent! Najvažnije što trebate imati jesu laptop i internetska veza. Možete biti u Maleziji i pisati tekstove za hrvatsko tržište ili osmišljavati dizajnerska rješenja za tvrtku u Londonu. Sastanke, ukoliko za njih postoji potreba, možete odrađivati primjerice putem Skype-a, a imate li „flat“ mobitel možete ga bez imalo grižnje savijesti staviti u uporabu. Mogućnosti su neograničene.

4.         Stalno ste „u niskom startu“ – radite li već neko vrijeme na istom poslu može se dogoditi da se „uljuljkate“ u sigurnost i predvidljivost tog posla, komunikaciju s istih nekoliko suradnika ili praćenje informacija samo iz tog područja, pa možete izgubiti doticaj s ostalim sferama poslovanja. Freelancing vas tjera da konstantno budete u toku, upoznajete nove ljude, proučavate nova područja te usavršavate svoje vještine i znanja. Ovakav stil života zapravo vas tjera da se kontinuirano nadograđujete, a to je samo po sebi neprocjenjivo. I na kraju krajeva, može vas odvesti do rada na područjima i s ljudima o kojima nikada niste ni sanjali.

5.         Sve opcije su otvorene – dan freelancera teško se može predvidjeti, kao i projekti na kojima će raditi i ljudi koje će upoznati. Ovaj svijet zaista nudi širok izbor opcija, od toga da možete birati s kime želite raditi, do toga da ćete za tri mjeseca raditi poslove o kojima niste niti sanjali. Sve ovisi o vama, vašem angažmanu, kontaktima, mašti i volji. I najviše od svega – profesionalnosti.

 Zamke freelancinga

1.           Loša zakonska regulacija – „Ako se ne prijavi samostalna djelatnost, što povlači za sobom mnoge zakonske obaveze, namete i vođenje računovodstva, ne može se ostvarivati pravo niti na zdravstveno ili mirovinsko osiguranje te je gotovo nemoguće dobiti kredit. A i tada, u slučaju bolesti, plaćeno bolovanje ostvaruje se tek nakon 42. dana bolesti“, kaže Raos. Ni u svijetu situacija nije ništa bolja, naročito kada je u pitanju ostvarivanje prava na zdravstveno osiguranje. Prepušteni ste sami sebi, svojoj štednji (ako ste pametni) i sreći da vam se u bližoj budućnosti ne dogodi ništa teško ili skupo.

2.         Nestalnost primanja – u freelance svijetu nemate plaću na koju možete računati svaki mjesec. Istina, honorari mogu biti višestruko veći od bilo koje fiksne plaće za isti posao, ali mogu biti i višestruko manji. I najgore, situacija se može promijeniti preko noći. Teško je planirati život s nestalnim financijama, da ne spominjemo nemogućnost dobivanja kredita, kreditnih kartica, minusa ili plaćanja na rate. Pa ipak, to može biti i blagoslov. Boljom organizacijom financija, zapisivanjem prihoda i troškova, naručenih i odrađenih angažmana možete isplanirati financije za idući mjesec, a pametnom štednjom ili ulaganjem, anulirati negativne posljedice toga ako vam netko iznenada otkaže suradnju. I, daj Bože, nikada ne dignuti kredit:-).

3.         Lako je pogubiti se – upravo iz razloga što nemate stroge rokove, „cvikanje“ kartica, naporne šefove ili kolege koji vas konstantno podsjećaju na vaša zaduženja, lako je izgubiti se u cijeloj priči. Bilo bi dobro voditi evidenciju svih projekata u koje ste uključeni, rokova dokad moraju biti gotovi, svih najavljenih projekata i vlastitih ideja s kojima biste mogli doći potencijalnom „poslodavcu“. Organizacija je iznimno važna.

4.         Vi zapravo ne pripadate – u čovjekovoj je prirodi potreba za povezanošću. I John Donne je davno rekao „No man is an island“, stoga većina nas u poslu teži radu u timu i za tvrtku s kojom se poistovjećuje, kao i stvaranju bliskih odnosa s kolegama. Toga u freelancingu nema. Vi ne pripadate nigdje konkretno. Kako ćete na to gledati, zapravo najviše ovisi o tome kakva ste osoba, volite li biti dijelom kolektiva ili ne. Važno je ne izolirati se u potpunosti i napraviti jasnu granicu između privatnog i poslovnog života.

5.         Bez kontakata ste na nuli – znati prave ljude važno je u svakom poslu, a u ovome možda i najvažnije. Bilo da se radi o ljudima koje znate od prije ili koje ste upoznali intenzivnim angažmanom u posljednje vrijeme, važno je stvoriti široku mrežu poznanstava. Prvo, jer na taj način saznajete za projekte na kojima možete raditi i upoznajete ljude kojima možete ponuditi svoje usluge, a drugo, zato jer vas mogu preporučiti dalje. Internet je vrlo važan i poslova ima, no dobar dio najboljih angažmana dolazi upravo preko poznanstava i pozitivnog iskustva drugih s vašim radom.

Nije svatko rođen za freelancera, netko voli predvidljiv radni dan i stalnu plaću. Iako neki aspekti zvuče idilično, to je život svakodnevne borbe, temeljitog promišljanja, utrke s vremenom i konkurencijom, ali i svijet kaosa predivnog u svojoj nepredvidljivosti. Početak je naročito težak, možda će proći mjeseci prije nego počnete ostvarivati konkretan izvor prihoda, a i tada nitko ne garantira dokad će trajati.

Sve zapravo ovisi o vama – o vašem angažmanu, networkingu, interesu, prodornosti, organizaciji, sposobnosti da prodate svoje vještine te kvalitetno i profesionalno odradite posao. To je zapravo utješno jer znate da ćete za dobar rad biti nagrađeni, a za loš ste si sami krivi pa na tome možete poraditi. Nema više napornog rada i prekovremenih koje nitko neće prepoznati i cijeniti, a kamoli nagraditi. Ovdje je u fokusu prvenstveno posao, a pošto druge ljude ne možemo promijeniti, možemo raditi na sebi i zato je u ovom poslu ipak svatko svoj najveći šef.

 Foto: 123rf