Da je kontinuirano usvajanje novih znanja i vještina imperativ današnjice danas je jasno svakom, jer se mnogi građani Hrvatske, ali i Europe suočavaju s potrebom promjene karijere. Svima je već jasno da je oslanjanje isključivo na ono sto smo naučili na fakultetu nedostatno za uspjeh, ali i da formalno obrazovanje pomaže na putu do uspjeha.
Naime, cjeloživotno i svestrano učenje sve više postaje dio naše svakodnevice jer suvremeno poslovno okruženje danas zahtijeva vladanje dodatnim vještinama kao što su poslovna komunikaciju i timski rad. Stoga je bitno pored stručnih znanja dobro vladati i komunikacijskim vještinama i pokazati spremnost za suradnju. Tko ima takve vještine vjerojatno će imati uspješniju karijeru.
Diploma ponekad nije jamstvo za uspješnu karijeru
Radna mjesta današnjice postala su kompleksnija nego nekad i često sama diploma fakulteta ne znači i mogućnost kvalitetnog obavljanja posla. Akademsko obrazovanje je čini se važno, no ono sto čini razliku među mlađim kandidatima i može biti presudno jesu stručne prakse, volontiranje, sudjelovanje na projektima koje pojedinac ima iza sebe. Vodeći hrvatski poslodavci tvrde da ukoliko se nalazite na početku svoje karijere upravo vas motiv, želja za dodatnim usavršavanjem i stjecanjem novih znanja te spremnost da prvenstveno ulažete u sebe, izdvaja od drugih kandidata.
Dodatne vještine koje posebno steknete tijekom fakultetskih dana ono su što vam može dati prednost pri zapošljavanju. Tako pohađanje tečajeva koji nisu dio redovnih programa, pružaju dodatnu vrijednost, osim što omogućuju usvajanje dodatnih znanja, ukazuju i na motivaciju pojedinca, njegovu spremnost na dodatan angažman, te iznad svega ambiciju.
No, još važnije od pohađanja tečajeva jest konkretno iskustvo koje se ne može dobiti u učionici. Uz to, kroz obavljanje stručne prakse i volontiranja osoba dobiva mogućnost vidjeti što je to što joj leži i u kojem smjeru želi razvijati svoju karijeru, a to je i odličan način za širenje mreže kontakata što može imati itekako važnu ulogu prilikom traženja posla.
Upravo dodatnim vještinama dobivaju se ona tzv. ‘soft’ znanja koja su ponekad stavljena u drugi plan u tijeku fakultetskog obrazovanja. Kroz njih se ne stječu samo nova znanja nego i iskustva koja se kasnije mogu iskoristiti u raznim poslovnim i životnim situacijama. Potencijalni zaposlenik dodatne vještine i aktivnosti, kao što je volontiranje, može istaknuti kao svoju prednost budućem poslodavcu, jer poslodavac ne mora dodatno ulagati u njegovo obrazovanje za to područje, već može nadograđivati neka druga područja.
Volontiranje često otvara put radnom mjestu
Veliki broj poželjnih vještina može se steći volontiranjem u raznim tipovima organizacija i na pojedinim projektima. Volontiranje je aktivnost koja naročito pomaže mladim osobama da se okušaju kroz razne situacije da pronađu sebe u potencijalnim budućim poslovima.
Nije rijedak slučaj da studenti volonteri kasnije dobiju i radno mjesto u organizaciji gdje su volontirali. S druge strane budući zaposlenici, s takvim iskustvom, odmah mogu procijeniti da li će se prijaviti za određeni posao ili ne. Ulaganje u dodatno usavršavanje nezaobilazno tijekom cijele karijere i nikada nije prerano započeti s time jer se od zaposlenika očekuje da vrlo brzo nakon stupanja u radni odnos postigne što veću samostalnost i inicijativu u zadacima koje obavlja.
Svako dodatno iskustvo koje može tome pridonijeti, ustvari je dodatna vrijednost po kojoj se izdvaja od drugih i koje mu pomaže u postizanju što boljih rezultata. Tečajevi za razvoj tzv. ‘mekih vještina’ mogu pripremiti kandidata za bolju i bržu prilagodbu radnoj sredini i kolegama s kojima će raditi.
Dakle ukoliko se nalazite na početku svoje karijere upravo vas vaš motiv, želja za dodatnim usavršavanjem i stjecanjem novih znanja te spremnost da prvenstveno sami ulažete u sebe izdvaja od drugih kandidata. Tako primjerice studenti koji su bili na praksi u velikim organizacijama već dolaze s iskustvom kako funkcioniraju velike organizacije, a oni koji su honorarno radili na različitim promocijama mogli su steći iskustvo i znanje kako pristupiti različitim ljudima i kako ostvariti uspješnu komunikaciju. Primjerice netko tko je prošao tečaj brzog čitanja moći će brže ovladavati poslovnim materijalima koje će dobivati nakon što se zaposli.
Važnost stjecanja znanja i vještina
Istovremeno, dodatne vještine također ne znače da je kandidat prikladan za određeno radno mjesto. Često u praksi poslodavci sreću kandidate koji su dosta vremena uložili u stjecanje dodatnih vještina, a ‘padaju’ na nekim najosnovnijim zadacima, ili uopće nisu u stanju doći u priliku ili pokazati svoje vještine.
Svijest o tome da završetkom formalnog školovanja proces obrazovanja nije završen te da je cjeloživotno učenje sastavni dio posla potrebnija je danas nego ikad budući da dodatne vještine pomažu pojedincu da se lakše nosi sa postavljenim izazovima, ali ujedno pomažu i organizaciji da postiže što bolje rezultati u što kraćem vremenu.
Dakle, u današnje vrijeme koje obilježavaju česte promjene i sve brži životni tempo, nužna je dobra organizacija i fleksibilnost poslodavca i posloprimca, budući da se moramo moći brzo i uspješno prilagoditi novonastalim situacijama. Ljudi koji još za vrijeme studiranje uspješno balansiraju više različitih aktivnosti, ne boje se promjena i one im ne predstavljaju problem.
Za kraj nije loše podsjetiti na činjenicu da što više različitih znanja i vještina imate, konkurentniji ste na tržištu rada, niste rob sredine i situacije u kojoj se nalazite, već možete težiti sredini u kojoj ćete se dodatno razvijati i koja će vam više odgovarati, u poslovnom i društvenom smislu.
Foto: Pexels
