Globalna ekonomija pod velikim je rizicima od nestabilnosti zbog turbulencije unutar bankarskog sektora, upozorava Kristalina Georgieva, izvršna direktorica IMF-a. Istaknula je kako rastuće kamate stvaraju dodatan pritisak na dužnike i na vjerovnike. Očekuje pogoršanje zbog aktualnog rata u Ukrajini, te zbog oporavka od pandemije koronavirusa.
Je li strah opravdan?
Georgieva je dodala i kako su rizici financijske stabilnosti još lošiji nakon nedavnog kolapsa SVB-a i nakon što je banka Credit Suisse morala prodati dionice i zatražiti financijsku pomoć.
“U vrijeme viših razina duga, brzi prijelaz s dugotrajnog razdoblja niskih kamatnih stopa na puno više stope, koji je neophodan za borbu protiv inflacije, neizbježno stvara stres i pojačava ranjivost, kao što svjedoče nedavna kretanja u bankarskom sektoru u nekim naprednim gospodarstvima,“ rekla je Georgieva na konferenciji u Pekingu.
Iz EU centralne banke također strahuju da će problemi u bankarskom sektoru usporiti rast i pogoršati inflaciju. Problemi u Credit Suisse kao i kolaps SVB-a kod šire javnosti uzrokovali su strah vezan uz stabilnost u bankarskom sektoru. U skladu s time, mnogi se pitaju kakve su posljedice ne samo za sektor, već i za društvo. Zanima ih očekuje li nas još jedna velika financijska kriza.
Pročitajte više: Predsjednica banke objasnila kako je došlo do propasti SVB-a
Banke su otporne, ali ulagači su oprezni
Iz Mazarsa ističu kako je ponavljanje scenarija iz 2008. malo vjerojatno, iako se na prvi pogled čini kako sve tomu vodi, ne samo zbog banaka, nego i zbog pada stabilnosti crypto valuta. No, ovaj put nema hipotekarnih problema, te nije došlo do kolapsa većeg broja banaka zbog loše procjene i menadžmenta rizika. U odnosu na 2008. također ima manje nepromišljenog posuđivanja novca, oprez je puno veći, i to primarno zbog strožih regulacija.
Banke su i otpornije na krize – imaju više kapitala, bolju likvidnost i veću zaradu, naročito u Europi.
Napominju i kako se problemi u Credit Suisse nisu dogodili iznenada. Postojale su slabosti u izvješćima pet kvartala uzastopnih gubitaka, nedavni pad profitabilnosti te pitanja oko sprječavnja pranja novca.
Iako nema potrebe za panikom, činjenica je da će sad potencijalni ulagači biti oprezniji. Na bankama je sad da pažljivo prouče svoj imovinski portfelj i dospijeća, te provesti testove otpornosti na stres likvidnosti, npr. LCR.
Ono što je za središnje banke gotovo nemoguće jest kontrolirati inflaciju i osigurati financijsku stabilnost. Podizanje kamatnih stopa u nadi da će se inflacija održati niskom rezultira time da imovina državnih obveznica banaka gubi svoju vrijednost, barem na papiru. To može narušiti povjerenje štediša.
Pročitajte više: Ne dopustite da vam kriza odvede najbolje zaposlenike
Nije svaka financijska kriza ista
Moguće pooštravanje kreditiranja značit će i manje potrebnih ulaganja u poslovanje, što će smanjiti potencijal rasta. Gospodarsko širenje već je ograničeno povećanim troškovima energije i goriva, logističkim zastojima, nedostatkom kvalificirane razne snage, rastućom neravnopravnošću i posljedicama klimatskih promjena. Sve to se događa povrh inflacije. No, inflacija u nekim zemljama usporava.
„Zadnja kriza nije ujedno i sljedeća. Ne možemo pretpostaviti da će sljedeće desetljeće obilježiti isti ekonomski i financijski uvjeti. U konačnici, trenutni stres-testovi, koji su se razvijali nakon zadnje krize, nekoć ne bi uzeli u obzir inflaciju i rapidni rast kamatnih stopa,“ izjavila je Mirela Copot Marjanović, ovlaštena revizorica iz Mazarsa.
Ostaje pitanje i koliko će dobro ekonomija i društvo biti zaštićeni u budućnosti. Veća bankarska konsolidacija nije idealna za konkurenciju, a stoga nije u interesu štediša i zajmoprimaca. To bi značilo manje dostupnih kredita i preuzimanje manje rizika, što će rezultirati s manje inovacija, manje novoosnovanih poduzeća i manje poticaja za gospodarstvo.
Foto: Canva / LinkedIn / privatna arhiva
