Femicid nije zločin iz strasti. Femicid je planirano ubojstvo – poručila je Dunja Bonacci Skenderović jučer u Kući Europe gdje je predstavila svoju analizu intimnog partnerskog femicida naslovljenu “Ili moja ili ničija”.
Žene ubijaju osobe iz bliskog im okruženja
Bonacci Skenderović je volonterski, u svoje slobodno vrijeme, prikupljala podatke i provodila istraživanje o intimnom partnerskom femicidu, a analizirala je ukupno 56 slučajeva koji su se dogodili u vremenskom razdoblju od 2016. do kraja 2023. godine. Na predstavljanju su gostovale i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, teologinja i feministkinja Lana Bobić te novinarka Jutarnjeg lista Snježana Pavić.
Posebno su istaknute zabrinjavajuće crne brojke femicida koje Hrvatsku uvelike izdižu iz europske statistike. Naime, na međunarodnoj razini od svih ubojstava žena, femicid – koji definiramo kao rodno-uvjetovano ubojstvo žene od strane njoj bliske osobe – se događa u 30 do 40 posto. U Hrvatskoj je ta brojka iznad 50 posto. Ove godine čak je i iznad 90 posto jer od 5 ubojstava žena čak su njih četiri ubijene od strane bliske muške osobe.
“Unatoč padu ubijenih žena na godišnjoj razini, žene nam ubijaju osobe koje su iz njihovog bliskog okruženja!”, upozorila je Višnja Ljubičić.
Femicid nije incident, to je planirano ubojstvo
Femicid je, slažu se sve, namjerno i predvidljivo ubojstvo žene, a u središtu istraživanja Bonacci Skenderović bio je intimni partnerski femicid odnosno ubojstvo žene koje je počinio njezin sadašnji ili bivši intimni partner.
“Bilo je važno napraviti ovakvo istraživanje da se vidi da je intimni partnerski femicid planiran i namjeran. On ima svoje obrasce koji postaju uočljivi kada maknemo slojeve predrasuda i mitova prema kojima je nasilje nad ženama incident ili ‘ljubavna razmirica'”, naglasila je autorica publikacije kojoj su temelj za analizu ružili medijski natpisi.
“Čitajući sve te medijske napise koji su nerijetko opisivali epiloge femicida, odnosno sudske presude, shvatila sam da se femicid percipira kao tragedija koja se ne može spriječiti, u kojoj je počinitelj ili lud od ljubomore ili je ubio ženu u afektu, implicirajući da ga je žrtva isprovocirala. Shvatila sam da taj obrazac ne podržavaju samo mediji, već se može čuti i na sudovima”, istaknula je Bonacci Skenderović. To, naglašava, nije točno, a prepoznavanje obrasca i dinamike femicida omogućava i bolju prevenciju.
Istaknula je važnost prepoznavanja prisilne kontrole kao glavne metode nasilja muškaraca nad ženama koja na takozvanoj vremenskoj crti femicida predstavlja zapravo ključni mehanizam za pravovremeno prepoznavanje opasnosti od femicida, kao i činjenicu da je femicide u tom smislu najpredvidljivije ubojstvo i samim tim u većini slučajeva spriječiv. Drugim riječima, ako institucije prepoznaju obrasce i reagiraju na vrijeme, femicid može spriječiti.
Pročitajte više: Sedam femicida koji su potresli Hrvatsku u 2023.
Bez znanje nema ni prevencije
Da su često i institucije te koje su zakazale, potvrdila je i Pravobraniteljica.
“Analize pokazuju da se često radi o slučajevima gdje je bilo prijavljivanja nasilničkog ponašanja, a gdje vidimo da pojedine institucije nisu odradile svoj posao uz određenu procjenu rizika i s nekakvom vizijom u kojem smjeru će taj loš partnerski odnos izaći i s kojim brutalnim ishodom – hoće li se raditi o teškom obiteljskom ili rodno uvjetovanom nasilju ili će imati smrtni ishod”, pojasnila je Ljubičić te dodala da je nužna edukacija.
“Hrvatska je napredovala u konstrukciji pravnog okvira, no teško je mijenjati društvenu svijest”, zaključila je.
Objasnila je da je potrebna edukacija o tome što znači primjena ustavnog načela ravnopravnosti spolova i ravnopravnih odnosa u partnerskim vezama. I to u odgojno-obrazovnom sustavu, ali i edukacijom stručnih osoba pred kojima se pojavljuje takva situacija. Veliki utjecaj imaju i mediji.
Edukacija dovodi do razumijevanja problema, a “ne možemo prevenirati problem koji ne razumijemo”, zaključila je i teologinja i feministkinja Lana Bobić.
Dodala je da je da su prisilna kontrola i vremenska crta femicida ključni koncepti koji mogu pomoći u prevenciji.
“Doista je potrebna edukacija za prepoznavanje prisilne kontrole. Koja je razlika i gdje je granica između prisilne kontrole i ‘tradicionalnog’ braka moje mame u kojem žena prati prehrambene navike svog muža i izlazi ‘kao prava žena’ samo u Crkvu i kod doktora”, postavila je pitanje poznata novinarka Jutarnjeg lista Snježana Pavić koja se već više od desetljeća bavi temama rodne ravnopravnosti.
Pročitajte više: Stigla prva pravila EU-a za suzbijanje nasilja nad ženama. ‘Treba nam društvena promjena
Femicid u statistikama
Publikacija “Ili moja, ili ničija!” rezultat je projekta koji podržava Zaklada Solidarna u okviru Fonda za žene kroz Program za razvoj civilnog društva. Cijela publikacija dostupna je na linku.
Istraživanje je pokazalo da, kada je partnerski femicid u pitanju, najveći broj žrtava i počinitelja ima između 45 i 59 godina. Najmlađa žrtva imala je 16, a najmlađi počinitelj 19 godina. U gotovo polovici slučajeva korišteno je hladno oružje, a najčešće je u pitanju nož. Vatreno oružje u najvećem broju slučajeva počinitelji su posjedovali ilegalno.
U više od polovice slučajeva zločin je počinjen u zajedničkom kućanstvu, a u više od 20 u javnom prostoru.
Foto: Petra Orešković
