Tko ubije blisku žensku osobu, kaznit će se kaznom zatvora najmanje 10 godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. Ovako glasi definicija femicida u novom prijedlogu Kaznenog zakona koji je 22. rujna upućen u javnu raspravu. No – definicija će na doradu jer njome nije zadovoljan – nitko.
Femicid: definicija je neprecizna i preopćenita
Od nevladinih udruga, preko pravobraniteljstava, sveučilišnih profesora, pa sve do odvjetnika i sudaca, svi smatraju da ovakva definicija mora na doradu jer je neprecizna i preopćenita, piše Jutarnji list. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić traži da se postojeća odredba o femicidu u prijedlogu Kaznenog zakona povuče na doradu kako bi se, po uzoru na druge države članice EU, propisale vrste femicida te kako bi ih se stavilo u kontekst otegotnih okolnosti.
“Trenutni prijedlog Kaznenog zakona nije jamstvo da će doći do smanjenja femicida“, izjavila je pravobraniteljica za Jutarnji list. Ljubičić smatra da je uspostavljanju sustava sprječavanja femicida potrebno pristupiti na iznimno analitičan i sveobuhvatan način koji će uvesti rodno-senzibilizirani pristup, definicije femicida i vrste femicida, uspostaviti prikupljanje široke strukture podataka, kao i specijalizirano tijelo koje će ih obrađivati, predvidjeti intenzivnu međuresornu suradnju te uvesti redovite edukacije.
Slično stajalište dijeli i SOS Rijeka. Iva Čatipović, koordinatorica i savjetnica za pravna pitanja, naglasila nam je da SOS Rijeka svakako pozdravlja namjeru Vlade da se bavi problemom femicida, ali što se tiče same predložene definicije slažu se da ju treba doraditi. Trenutno predložena definicija ima dva glavna nedostatka, napominje Čatipović, s jedne strane je preuska, s druge strane je preširoka.
Pročitajte više: Femicid postaje kazneno djelo, stižu strože kazne nasilnicima: „Ne uklanjamo uzroke problema”
Femicid: definicija obuhvaća i previše i premalo slučajeva
“Kad kažem preuska, onda želim reći da uopće ne obuhvaća sve oblike femicida. Ograničena je na bliske ženske osobe, a to je samo dio femicida”, upozorava pravnica. Naglašava da je femicid, kako je međunarodno priznat, puno širi problem od ubojstva isključivo bliske ženske osobe.
Primjerice, kada bi trenutna definicija s početka ovog teksta ušla u Kazneni zakon, puno bi slučajeva femicida “ispalo” iz ove kategorije, napominje. Tako bi se, primjerice, propustio posljednji slučaj femicida u Hrvatskoj, onaj slučaj iz Osijeka. Tamo je, prema informacijama koje imamo, policajac ubio djevojku s kojom nije prethodno bio u vezi, ali je bilo nekih elemenata prethodnog zlostavljanja i pokušaja uspostavljanja veze.
“Postoji indicija da bi se moglo raditi o femicidu kao rodno uvjetovanom ubojstvu, a s obzirom da se ne radi o osobama koje su prethodno bile u vezi one se u pravnom smislu ne bi mogle smatrati bliskom osobom i ovaj slučaj onda ne bi spadalo u definiciju koju je Vlada predložila”, napominje pravnica.
Dakle, u tom je pogledu definicija preuska i ne obuhvaća sve moguće oblike femicida “niti prepoznaje sve ono što femicid čini femicidom, a to je da se radi o rodno uvjetovanom ubojstvu žene”, nastavlja Čatipović.
Pročitajte više: Femicid u Hrvatskoj: Zakoni podupiru nasilje, a društvu je ono ‘incident’
Nije svako ubojstvo ženske osobe femicid
S druge pak strane, ova je definicija preširoka jer obuhvaća potencijalno i neke oblike teškog ubojstva ženske osobe koje nisu femicid.
“Na primjer, bliske osobe su i baka i unuka, pa ako unuka ubije baku radi nasljedstva to je teško ubojstvo ženske osoba, ali nije femicid jer nije rodno uvjetovano ubojstvo. Nije utemeljeno na rodnim razlozima”, objašnjava Čatipović.
U tom smislu SOS Rijeka smatra da je potrebna dorada definicije da se rodni element, koji je ključan u femicidu, jasno i definira i argumentira.
“Zato smo predlagali da se zakonski razjasni što to znači rodno uvjetovano nasilje odnosno da se neke od definicija iz članka 3 Istanbulske konvencije, gdje je to definirano, prenesu i u naš Kazneni zakon kako bi onima koji zakon primjenjuju bilo dodatno jasno što to može značiti rodno uvjetovano ubojstvo”, upozorava pravnica.
Zaključuje da je presudno važno da se i kroz zakonsku definiciju rodna uvjetovanost prepozna, da bude jasno ono što podrazumijeva sintagma rodno utemeljenog nasilja i da definicija bude takva da bude sposobna obuhvatiti sve različite podoblike femicida.
“Imamo intimni partnerski femicid, druge oblike femicida između bliskih osoba, femicid kao zločin iz mržnje, femicid kao posljedica tzv. zločina iz časti, ali i ciljano ubojstvo žene u oružanim sukobima… Znači cijeli jedan niz rodno-uvjetovanih razloga”, naglašava.
Uvođenjem femicida smanjuje se rodna neutralnost zakona
I Dunja Bonacci Skenderović, neovisna konzultantica za suzbijanje nasilja nad ženama, pozdravlja što je zakonodavac napokon poslušao ženske nevladine udruge te pokazao želju da se u nove izmjene kaznenog zakona uvrsti definicija femicida.
“Premda je većina femicida počinjena u intimnim partnerskim vezama ili su sinovi ubili svoje majke, nisam protiv dorade definicije koja će jasno istaknuti rodnu dimenziju ubojstva, odnosno koja će pokazati da je glavni motiv ubojstva bio rod žene”, rekla nam je Bonacci Skenderović.
Objašnjava da se na taj način dobiva rodno-senzibilizirana zakonska definicija, ali se i pokazuje da femicid proizlazi iz diskriminacije žena zbog njezinog roda.
“Kod donošenja novih zakona koji su usmjereni na zaštitu žena od nasilja i nasilja u obitelji nikako se ne smije zaboraviti da je jedna od glavnih zamjerki stručne skupine GREVIO prilikom monitoringa provedbe Istanbulske konvencije je bila rodna neutralnost naših zakona. Uvođenjem femicida u kazneni zakon rodna neutralnost zakona se smanjuje”, upozorava Bonacci Skenderović.
Pročitajte više: Claudia Goldin osvojila Nobela ukazivanjem na neravnopravnost žena
Definicija je bitna, ali trebamo cijeli niz mjera da bi djelovali preventivno, a ne reaktivno.
Čatipović dodaje i da, čak i da pronađemo najbolju definiciju femicida na svijetu, zakonsko definiranje neće samo po sebi biti sposobno ostvariti onaj konačni cilj, a to je zaštitit ženu dok je još živa odnosno znači ostvariti određeni preventivnu utjecaj.
“Svakako osim definicije trebamo i čitav jedan niz mjera za prevenciju femicida”, upozorava pravnica.
Ističe da su neke države, poput Belgije, donijele poseban zakon koji se bavi tim problemom, ali da se možemo se baviti i edukacijom pripadnika svih sustava o femicidu i njegovoj prevenciji. Dobar korak je i unaprjeđenje sustava procjene rizika, potencijalno je moguće i propisivanjem protokola i smjernica za istragu u slučajevima femicida i pokušaja femicida, a ne treba zanemariti niti vrijednost analize svih slučajeva femicida kako bi se mogle usvojiti preporuke za unaprjeđenje sustava i adresiranje propusta koji su možda bili počinjeni u istrazi ili u nekom prethodnom postupanju pa da vidimo je li se femicid mogao prevenirati ili nije i što ćemo se možda može bolje.
“Znači treba nam čitav jedan paket. Definicija femicida, koliko god da nam je nužna da bismo uopće krenuli u kreiranje tog paketa, sigurno nije sama po sebi dovoljna, nego je ona ustvari samo temelj za daljnji rad”, zaključuje Čatipović.
Pročitajte više: Stručnjakinja samoinicijativno istražuje femicid. Predstavila interaktivnu mapu
Ranije zlostavljanje i prisilna kontrola kao indikatori
Podsjećamo, premijer Andrej Plenković u rujnu je predstavio prijedlog novog Kaznenog zakona u kojem je dodan članak “Teško ubojstvo ženske osobe”. Taj je zakon propisivao da će se onaj “tko ubije žensku osobu koju je već ranije zlostavljao, kazniti kaznom zatvora najmanje 10 godina ili kaznom dugotrajnog zatvora”.
Ipak, u novom prijedlogu Kaznenog zakona koji je 22. rujna upućen u javnu raspravu taj je članak izmijenjen te sada glasi: “tko ubije blisku žensku osobu, kaznit će se kaznom zatvora najmanje 10 godina ili kaznom dugotrajnog zatvora”. Dakle, izbačen je uvjet prethodnog zlostavljanja, a uvršten je uvjet bliskosti, prva je izvijestila novinarka Jutarnjeg lista Kristina Turčin.
Kao što smo ranije pisali, femicid je predvidljiv zločin, a prethodno zlostavljanje – posebice fizičko – nije najveći i jedini indikator da bi do femicida moglo doći. Upravo je prisilna kontrola mehanizam koji zlostavljač koristi kako bi žrtvu držao u kontroli. Radi se o između ostalog i o prijetnjama, ponižavanju, zastrašivanju, maltretiranju koje nema nužno oblik fizičkog zlostavljanja. Zbog toga i zato jer postoje različite forme prisilne kontrole, vrlo ju je teško detektirati.
Prisilna kontrola jedan je od prediktora femicida, a još uvijek nije prepoznata kao mehanizam nasilja u intimnim partnerskim vezama. Upravo je prisilna kontrola vidljiva u slučajevima femicida u Osijeku, u Bisagi, kao i kod slučaja iz Novske.
Foto: Canva / Privatna arhiva
