Preklani je svaki sat u svijetu ubijeno najmanje pet žena i djevojaka. Približno 56 posto svih ubojstava žena počine intimni partneri ili drugi članovi obitelji, piše reci.hr. Prošle je godine u 12 hrvatskih gradova ubijeno 13 žena, a ove godine bilježimo već četiri femicida od čega je zadnji femicid počinjen ovog vikenda u Bisagu. Femicid ne poznaje niti jedan zakon u regiji, a Hrvatska je treća u Europskoj uniji po broju ubojstava žena. Ovo su samo neke poražavajuće činjenice kojima svjedočimo.
Femicid: nedefiniran u teoriji i zakonodavnoj praksi
Femicid se može smatrati krajnjim oblikom nasilja nad ženama. Standardna usuglašena definicija femicida ne postoji ni u državama članicama EU niti u svijetu. Tako ni u hrvatskom Kaznenom zakonu ne postoji definicija femicida. Međutim, ova je vrsta kaznenog djela obuhvaćena drugim odredbama hrvatskog kaznenog prava.
Prošle je godine žrtvama femicida postalo 13 žena u Hrvatskoj, a ove godine zasad bilježimo četiri slučaja. U najnovijem slučaju muškarac je provalio sjekirom u stan svoje bivše djevojke i ručnom bombom raznio sebe i nju. Prije toga danima ju je uhodio. Prijavila ga je policiji, no nije bilo reakcije koja bi spriječila tragičan rasplet događaja.
U najnovijem slučaju potvrđena je crna statistika da se femicid najčešće događa nakon razlaza partnera. Dakle, nakon prekida veze i želje (barem) jedne strane da više nema kontakta s dotadašnjim partnerom, dogodi se – ubojstvo. Zdruga Domine organizirala je krajem travnja stručni skup na temu femicida, a zaključeno je da je najčešći indikator planiranog ubojstva (bivšeg) intimnog partnera “prisilna kontrola i ljubomora.”
Pročitajte više: Rodno uvjetovano nasilje: Silovanja žena smo svjesni tek kad dođe do medija
U Zagrebu najviše femicida
Istraživanjem femicida ove se godine aktivno bavi Dunja Bonacci Skenderović koja se bavi slučajevima femicida počinjenim u intimnim partnerskim vezama od 2016. do 2022. godine u Hrvatskoj.
Na svom LinkedInu podijelila je da je najveći broj slučajeva u tom razdoblju zabilježen u Zagrebu – čak 11 slučajeva, zatim u Splitu – 3 slučaja i onda u Našicama– 2 slučaja.
Prošle godine pet je žena izbodeno nožem, tri su do smrti pretučene, tri su umrle od udaraca zadobivenih cjepanicom ili drugim tzv. hladnim oružjem, dvije su ubijene vatrenim oružjem. Od 13, šest su počinili sinovi. No unatoč crnoj statistici hrvatskog femicida, policija femicid u svoju statistiku ubojstava ni ne prati kao zasebnu kategoriju niti ga se na zakonodavnoj razini prepoznaje kao specifično djelo ubojstva žena – ono mizogino i rodno uvjetovano.
Pročitajte više: Koliko puta žene trebaju prijaviti nasilje da bi pravosuđe i policija reagirali?
Hrvatska je treća po broju femicida
Prema službenim podacima u posljednjih 20 godina u Hrvatskoj je ubijeno gotovo 400 žena. “Lijepa naša” treća je u Europskoj uniji kada je u pitanju broj ubojstava žena. Slučajevi su se redali, a u pravilu bi nakon njih svima bila puna usta toga kako što prije treba donijeti nacionalnu strategiju za suzbijanje i prevenciju femicida, ministri pa čak i sam premijer bi se zgražali nad tim „čistim femicidima“ kako su ih sami nazivali, međutim činjenica je kako hrvatski zakon femicid kao takav – ne poznaje, piše Večernji list.
Istovremeno, Hrvatska je, zajedno s Belgijom, Litvom i Nizozemskom pokazala najveći napredak u rezultatima rodne ravnopravnosti, pokazuje Indeks rodne ravnopravnosti koji provodi Europski institut za ravnopravnost spolova. Indeks rodne ravnopravnosti predstavlja relevantno komparativno sredstvo koje prikazuje okvirno stanje na razini Europske unije.
Treći smo po broju femicida, a među najboljima po rodnoj ravnopravnosti. Idu li ove dvije rečenice jedna s drugom?
Činjenica je, naime, da se femicid i nasilje te zločini nad ženama zasad Indeksom ne mjere. Kao što nam je ranije otkrila Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, Eurostat trenutno provodi opširno istraživanje u pogledu rodno utemeljenog nasilja, a prema najavama rezultati bi trebali biti objavljeni u EIGE-ovom Indeksu za 2024. godinu.
“Očekujemo da ćemo tada dobiti reprezentativan usporedan uvid u situaciju u Hrvatskoj i Europskoj uniji po pitanju rodno utemeljenog nasilja”, naglašava Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Foto: Canva
