Posljednja istraživanja pokazala su da bi tajna uspješnog liderstva mogla biti u poniznosti. Iako se u kontekstu poslovanja često tumači kao slabost, to nije točno. Od lidera se danas traži visok stupanj emocionalne inteligencije, a to između ostaloga uključuje i poniznost.
Prošla su više od dva tisućljeća otkako je filozof Sokrat tvrdio da je poniznost najveća vrlina. Njegovo bezvremensko opažanje bilo je da su najpametniji ljudi prvi koji će priznati koliko malo zapravo znaju. Znanost se polako suočava s tim argumentom, ali posljednje je desetljeće ponudilo čitav niz studija koje su ispitale ovu osobinu i njezine učinke na ljudsko razmišljanje te prosuđivanje.
Pročitajte više: Lideri koji su uspješni tijekom pandemije imaju ove 3 karakteristike
Prema nedavno provedenom istraživanju, ljudi koji pokazuju poniznost bolji su učenici, donositelji odluka i kvalitetnije rješavaju probleme. Jedno je istraživanje čak otkrilo da poniznost pridonosi povećanju IQ-a, prenosi BBC. Najnovija otkrića tako ukazuju na to da je poniznost tajna uspješnog liderstva jer pospješuje strateško razmišljanje i pridonosi kvalitetnijem radu.
Poniznost je važnija od samopouzdanja
Dobri lideri trebaju imati mnogo osobina i vještina ako žele imati značajan utjecaj u području svog djelovanja. Empatija prema zaposlenicima omogućava im da se čvršće povežu s onima koje vode, dok odgovornost potiče sve oko njih da i sami daju sve od sebe. Lideri moraju motivirati svoje zaposlenike, a to uključuje i poniznost.
Fokus na poniznosti osvježavajući je pomak u perspektivi nakon desetljeća proučavanja samopoštovanja i samopouzdanja, za koje se često smatralo da su najbitniji kod liderstva. Kao što kaže Khalid Aziz, trener vodećeg tima u Velikoj Britaniji, trebate samopouzdanje da biste bili ponizni, kojim se god poslom bavili.
Slične rezultate pokazuje i rad iz 2013. godine koji je objavio Bradley Owens, organizacijski psiholog na Sveučilištu Brigham Young. On je ispitao 144 studenta preddiplomskog studija menadžmenta i došao do zanimljivih rezultata. Smatrajući da svaki pojedinac možda i nije toliko dobar u procjeni vlastite poniznosti, Owens je zamolio sve sudionike da se međusobno opišu rečenicama poput “Ova osoba aktivno traži povratne informacije, čak i ako je kritična”, “Ova osoba priznaje kada nešto ne zna napraviti” i “Ova osoba priznaje kada drugi imaju više znanja i vještina od nje”. Zatim je sukladno odgovorima pratio njihove rezultate tijekom godine.
Rezultati su pokazali da skromniji studenti imaju bolje ocjene od onih za koje se smatralo da imaju više samopouzdanja. Doista, poniznost se pokazala odličnim prediktorom performansa od stvarne inteligencije studenata. Bila je posebno važna za manje nadarene učenike te je gotovo u potpunosti nadoknadila njihov nedostatak prirodne inteligencije.
Pročitajte više: Loše navike zbog kojih možete izgledati neprofesionalno
Skromniji ljudi pokazuju veću želju za učenjem
Razlog za tu prednost bio je očigledan kada su Owens i njegovi kolege pažljivije pogledali studentske putanje kroz pojam poniznosti. Ljudi s najvećom poniznošću možda nisu započeli najbolje, ali priznajući nedostatke u znanju i zatim ih ispravljajući, postigli su najveća poboljšanja tijekom studija. Manje skromni studenti imali su veću vjerojatnost da neće znatno napredovati.
Owensovo istraživanje pomoglo je utvrđivanju važnosti poniznosti kao posebnog psihološkog svojstva, a kasnija su mnoga druga istraživanja potvrdila da intelektualna poniznost može potaknuti učenje i mnoge druge mjere uspješnog razmišljanja. Elizabeth Krumrei Mancuso sa Sveučilišta Pepperdine u Kaliforniji tako je otkrila da skromniji ljudi pokazuju veću radoznalost i čini se da su više voljni učiti. “Ove kvalitete mogu pružiti veću otvorenost za stjecanje novih znanja”, zaključila je.
Pročitajte više: Profesor poslovne psihologije objasnio zašto su na većini vodećih pozicija nesposobni muškarci
Amy Yi Ou s hongkonškog sveučilišta došla je do sličnog zaključka. Istraživanje koje je provela na 105 tehnoloških kompanija koristeći ankete slične Owensovoj, otkrila je da skromniji rukovoditelji potiču veću suradnju i razmjenu informacija među najboljim menadžerskim timovima.
Samo pravi lideri mogu biti ponizni
Pa u čemu je onda tajna uspješnog liderstva? Kada govorimo o važnim osobinama lidera, čini se kako se na dozu poniznosti često nepravedno zaboravlja. Jedan od glavnih razloga je pogrešno tumačenje samog pojma poniznosti. Ipak, poniznost je u poslovnom svijetu neizostavna osobina koju nijedan lider ne bi smio zanemariti. Mnogi smatraju da ponizni ljudi imaju nisko mišljenje o sebi, što uopće nije točno. Poniznost nikako nije sinonim za pasivnost ili slabost, već se radi o poštovanju i potrazi za najboljim rješenjima u svim situacijama.
Osoba koja je usvojila vrlinu poniznosti ostavlja dojam profesionalca s kojim je jednostavno i ugodno surađivati i komunicirati, a to je ono što svaki zaposlenik očekuje od nadređenog. Samo ponizna osoba može postati istinski učinkovit lider jer je upravo poniznost ta koja ih čini pristupačnijima i omogućuje im stvaranje okruženja kvalitetnije komunikacije.
Foto: Pexels
