Iako je ESG postala vruća tema u poslovnim krugovima tek nedavno, koncept nije tako nov kako se na prvi pogled može činiti. Dapače, sve je počelo još prije više od 20 godina, točnije 1999. kada je tadašnji glavni tajnik UN-a Kofi Annan održao govor na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu u kojem je pozvao poslovne lidere da se pridruže UN-u u promicanju načela i vrijednosti koje bi trebale poslužiti u stvaranju održivog globalnog gospodarstva.
Taj je govor doveo do pokretanja UN Global Compacta, današnje najveće globalne inicijative za korporativnu održivost. Godine 2004. UN Global Compact objavio je izvješće pod nazivom Who Cares Wins u suradnji s 23 financijske institucije koje su tako sudjelovale u sastavljanju prvih preporuka o tome kako bolje integrirati ESG u investicijske odluke. Upravo u spomenutom izvješću ESG se prvi put koristi kao akronim i kao koncept budući da je izvješće po prvi put također izložilo glavne E, S i G teme.
ESG pri donošenju poslovnih odluka
Danas tvrtke polako osjećaju pritiske sa svih strana i počinju razmatrati ESG kriterije pri donošenju poslovnih odluka. Tome je uvelike pomogao cjelokupni regulatorni okvir Europske unije za održivo financiranje uključujući pogotovo novu Direktivu o korporativnom izvješćivanju o održivosti.
Tekst direktive objavljen je u Službenom listu Europske unije u prosincu prošle godine. Države članice sada imaju rok do 6. srpnja 2024. da ga prenesu u nacionalno zakonodavstvo.
Ova direktiva zamijenit će trenutnu Direktivu o nefinancijskom izvješćivanju (NFRD) koja je još 2014. propisala obveze izvješćivanja i transparentnosti o pitanjima održivosti za brojne tvrtke u EU-u. S novom se direktivom opseg tvrtki koje podliježu obveznom izvješćivanju o održivosti širi s 11.700 na oko 50.000 tvrtki diljem EU, uz još dodatnih oko 10.000 izvan EU a koje posluju sa značajnim prihodima unutar EU, od kojih se trećina nalazi u SAD-u.
Nova direktiva ima za cilj poboljšati kvalitetu prijavljenih informacija o održivosti nalažući korištenje Europskih standarda izvješćivanja o održivosti (ESRS) i zahtijevajući obveznu reviziju izjava o održivosti.
Pročitajte više: Vali Marszalek iz Mazarsa: Ovo je 8 mitova o ženama u biznisu
Obveze za tvrtke od 2025.
Tvrtke će postepeno od 2025. morati tako prijaviti podatke o svojim utjecajima na društvo i okoliš, ali i kako pitanja održivosti utječu na razvoj, učinak i položaj same tvrtke. U praksi, izjave će morati sadržavati kratak opis poslovnog modela i strategije tvrtke uključujući vremenski definirane ciljeve koji se odnose na pitanja održivosti; opis uloge administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela u pogledu pitanja održivosti te njihove stručnosti i vještina u vezi s ispunjavanjem te uloge; opis politika tvrtke u vezi s pitanjima održivosti kao i informacije o postojanju shema poticaja povezanih s pitanjima održivosti.
Tvrtke će morati dati opis procesa dubinske analize koji se provodi u vezi s pitanjima održivosti; glavne stvarne ili potencijalne negativne utjecaje povezane s vlastitim poslovanjem tvrtke i njezinim lancem vrijednosti; i sve radnje koje tvrtka poduzima kako bi spriječila, ublažila, sanirala ili okončala stvarne ili potencijalne negativne utjecaje, kao i rezultate takvih radnji.
Sve ove objave morat će uključivati relevantne pokazatelje. Sadržaj i format informacija vezanih uz održivost propisuju ESRS.
Pročitajte više: 11 govornica na Konferenciji za žene u održivosti poručilo: žene su ključne
Vodstvo je dužno nadzirati plan održivosti
Novi standardi, kojih će prvi set biti usvojen u lipnju ove godine, odredit će kvalitativne i kvantitativne informacije koje je potrebno objaviti i retrospektivno i s pristupom usmjerenim prema budućnosti te koje se temelje na uvjerljivim znanstvenim dokazima gdje je to prikladno. S obzirom na iznimno zahtjevne nove obveze, tvrtke bi se trebale što prije pripremiti za usklađivanje, ali i razmisliti o tome kako ESG učiniti strateškom polugom za održivost i uspješnost poslovanja.
Vodstvo organizacije je ono koje treba nadzirati plan održivosti i osigurati da su identificirane relevantne ESG teme ugrađene u poslovnu strategiju i procese, a to uključuje postavljenje potrebnih ciljeva, mjerenje učinka, identificiranje rizika i odgovarajuće praćenje poduzetih mjera.
U Mazarsu s menadžmentom tvrtki radimo na aktivaciji ključnih poluga za uspješnu tranziciju strategije u poslovanje. Konačni cilj je da uprava tj. menadžment odredi u kojoj su fazi oni i poduzeće trenutno s obzirom na održivost te definira akcijski plan s jasnim sljedećim koracima i ciljevima, uključujući provedbu implementacije i potrebnih politika i procedura te na kraju mjerenje učinkovitosti i izvješćivanje.
Autorica: Vali Marszalek, Mazars
Foto: Canva / privatna arhiva
