U 41 godinu života, Ivana Nobilo sakupila je 24 godine službeno upisanog radnog staža. Prošla je razne faze, od vođenja televizijske emisije, uređivanja priloga i prevođenja, preko prodaje, organizacije evenata, odnosa s javnošću i estradne agenture do kriznog komuniciranja, marketing menadžmenta i tržišnih komunikacija u punom smislu. Veliku većinu svoje karijere je poduzetnica.
Nakon 20 godina iskustva počela je svoje znanje prenositi drugima, pa radi kao savjetnica, komunikacijska trenerica i top performance coach. Najjednostavnije rečeno, pomaže organizacijama i pojedincima da postanu najbolji što mogu – najbolja verzija sebe. Osim navedenog, rado predaje. Tako je prošle dvije godine predavala na jednoj visokoj školi, a ove godine je angažirana na London School of Public Relations Croatia.
Što označava pojam emocionalne inteligencije?
Emocionalna inteligencija, objašnjava Ivana, po definiciji uključuje sposobnosti brzoga zapažanja procjene i izražavanja emocija, sposobnost uviđanja i generiranja osjećaja koji olakšavaju mišljenje, sposobnosti razumijevanja emocija i znanje o emocijama i sposobnost reguliranja emocija u svrhu promocije emocionalnog i intelektualnog razvoja.
„Najjednostavnije rečeno, sposobnosti spoznaje i hendlanja vlastitih i tuđih emocija te korištenje te sposobnosti za stvaranje povjerenja i širenje utjecaja na okolinu.“
Emocionalna inteligencija u biznisu u Hrvatskoj još uvijek zanemarena
Na pitanje smatra li da je emocionalna inteligencija u biznisu u Hrvatskoj još uvijek zanemarena i zašto je tome tako, Ivana odgovara:
„Mislim da je zanemarena jer smo tradicionalno društvo, poprilično statično pa se promjene događaju vrlo sporo ili se ne događaju. Ljudi nisu osvijestili činjenicu da je emocionalna inteligencija ključni faktor uspjeha i da imamo mogućnost razvijati je pa možemo imati veliku, direktnu, korist od ulaganja u istu.“
Zablude o emocionalnoj inteligenciji u poslovnoj sferi
O važnosti emocionalne inteligencije počelo se govoriti, priča Ivana, 90-ih godina prošlog stoljeća, a kao vrlo važna tema se, nakon niza istraživanja, nametnula početkom ovog stoljeća i tako postala jedan od ključnih pojmova 21.stoljeća.
„U Hrvatskoj se i danas nedovoljno priča o njoj u sferi biznisa, a još manje koristi. Zablude koje meni najviše smetaju su da je riječ o nepromijenjivoj kategoriji, da su žene emocionalno inteligentnije od muškaraca i da emocionalna inteligencija nije relevantna za postizanje poslovnih rezultata.“
Emocionalna inteligencija je put do vodećih pozicija
Ivana kaže da emocionalna inteligencija u velikoj mjeri utječe na to hoćemo li se u poslu uspeti do vodećih pozicija.
Dodaje kako istraživanja pokazuju da je zapravo emocionalna inteligencija pokazatelj uspješnosti. Tipično ženski način ponašanja koji zahtjeva rad ukoliko se želimo uspeti na sam vrh, smastra, jest poboljšanje upravljanja svojim emocionalnim kompetencijama te razvijati bolju otpornost na stres, poboljšati pregovaranje i odbijanje životnih nedaća i negativnih osjećaja, odnosno treba naučiti ostati “hladne glave”.
Prema neuroznanosti, objašnjava, empatija se nalazi u regiji mozga zvanom insula koji čita signale iz našeg cijelog tijela.
„Kada suosjećamo s nekim, naš mozak to čita i šalje signal. Kod ljudi koji pretežito koriste ženski princip, mozak ostaje s tom emocijom, jer osoba želi tješiti i istražiti dublje, dok se kod osoba koji funkcioniraju muškim principom taj dio isključuje i prelazi u drugu stranu mozga koja je zadužena za rješavanje problema.“
„Bez prodaje nema biznisa“
Teza iz podnaslova je mnogima vrlo dobro poznata, a ujedno i vrlo bolna točka poslovanja. Ivana je pobliže objasnila zašto je prodajni aspekt toliko važan.
„Iako sam marketingaš u duši, pripadam struji tzv. smarketingaša koji smatraju da su sales marketing (zajedno Smarketing) nedjeljivi i da je učinjena strašna greška u trenutku kad su se te dvoje funkcije poptuno odvojile, dobile svoje odvojene odjele, direktore i budžete.“
Pritom, dodaje, misli na operativni marketing, jer strateškom je mjesto u upravi, gdje obično danas i je.
„Međutim, bilo da pristupate od strane marketinga kroz pobuđivanje interesa ili od same prodaje, ciljevi su isti. Svi na neki način nešto nudimo i želimo da to netko prihvati – počevši od sebe samih na tržištu rada preko našeg znanja unutar organizacije, proizvoda ili usluga. Mislim da bi baš svi nekoj fazi svojeg života trebali raditi u prodaji, kao i da je dobro da promijenimo nekoliko odjela, da ne kažem i karijera, kako bi imali uvid s više pozicija – bilo jedne industrije ili tržišta u kompletu.“
Emocionalna inteligencija je, naglašava od izuzetne važnosti u prodaji i baš je u prodaji vidljiva. Prodavač s razvijenijim osobnim kompetencijama, u smislu samosvijesti i samoupravljanja i socijalnim kompetencijama, u smislu razumijevanja kupaca i njihovih emocija te mogućnosti stvaranja povjerenja i utjecaja na kupce sigurno polučuje bolje rezultate.
„Moram se odmah ograditi i reći da sam pripadnik struje koja ne pridaje baš važnost spolu kao bitnom za sposobnosti i osobine, iako nas se tradicionalno gura u izrazite podjele pa se, kad već govorimo o emocionalnoj inteligenciji, nas žene od malena potiče na dio emo- cionalne inteligencije pa zato većinski pokazujemo veću empatiju ili smo samosvijesnije svojih emocijama koje znamo opisati bolje od muškaraca.“
Možemo li emocionalnom inteligencijom nadoknaditi manjak mreže kontakata?
Međutim, dodaje naša sugovornica, djevojčice koje se odgajaju na “muški” način pokazuju se bolje u sposobnosti upravljanja stresom i ostajanja “hladne glave”. Vjeruje da u svima nama postoji i ženska i muška energija te da ih koristimo u odnosu na situaciju i izazove u kojima djelujemo. Kao što postoje i dvije strane mozga i moguće je raditi na razvoju one manje razvijene. Ako sebe gledamo kao komplet, lakše nam je i razviti, a onda i koristiti sve alate koji nam se nude.
Za kraj, na pitanje možemo li emocionalnom inteligencijom nadoknaditi manjak mreže kontakata, u čemu su muškarci jači, Ivana odgovara:
„Što se tiče mreže kontakata, nije bitna njena veličina nego mogućnost njenog korištenja, a tu dolazimo do uspostave odnosa u kojima je ženski princip korisniji.“
Foto: Zvonimir Ferina
