Još je jedan femicid proteklih tjedana potresao hrvatsku javnost. Suprug ubio vlastitu ženu. Ovakvi slučajevi samo se nižu i oni su, nažalost, najgora kulminacija sustavnog obiteljskog nasilja. No, kad govorimo o nasilju jednog supružnika nad drugim, najčešće muškarca nad ženom, nije uvijek riječ samo o onom fizičkom. Jednako teško i poražavajuće može biti i ekonomsko nasilje kroz koje prolaze mnogobrojne žene.
Ekonomsko nasilje nije prepoznato
Problem zlostavljanja u obitelji općenito je premalo tematiziran u javnosti. Ova tema zadire duboko u intimu obiteljskih odnosa. Često je povezana s negativnim emocijama straha ili srama na strani žrtve. Stoga mnoge žrtve zlostavljanja nisu spremne o ovim temama razgovarati otvoreno pa i šira javnost ne percipira koliko su slučajevi zlostavljanja česta pojava u našoj okolini, a kada govorimo konkretno o različitim oblicima ekonomskog zlostavljanja, ovaj je problem još i izraženiji, upozorava Dina Lijić, pravnica za obiteljske financije i osnivačica web stranice Brak.hr.
„Ne samo da šira javnost nije dovoljno osviještena o ovim oblicima zlostavljanja, nego često i žrtve zlostavljanja zbog manjka informacija teško artikuliraju ono s čime su suočene u vezama i brakovima“, ističe Lijić.
Primjerice, u svom doktorskom radu Ksenija Klasnić navodi rezultate istraživanja u kojem žene često ne imenuju određena ponašanja nasiljem iako imaju osjećaj da ta ponašanja nisu u redu. Tako od devet nasilnih ponašanja tek su za njih pet smatrale da bi trebala biti kažnjiva zakonom.
Napredak i prekretnicu u pogledu zaštite žrtava obiteljskog nasilja predstavio je Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji. Ovaj je zakon donesen prije 20 godina i predstavlja značajan napredak i prekretnicu u pogledu zaštite žrtava obiteljskog nasilja. Naime, zakon definira različite kategorije obiteljskog zlostavljanja, te na ovaj način stvara jasan pravni okvir za zaštitu žrtava. Tako se ekonomskim nasiljem podrazumijeva svaka zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci.
Pročitajte više: Financijska nevjera: Zašto ne bi trebale skrivati da ste kupile novi par cipela
‘Moj muž je bolji s novcem, pa se ja ne diram u to’
Međutim, preduvjet za bilo kakvu mjeru u kontekstu zakona je da za slučaj zlostavljanja saznaju mjerodavne institucije.
„Kod fizičkog nasilja mnogo je veća vjerojatnost da će netko treći uočiti vidljive tragove nasilja na žrtvi i aktivirati odgovarajuće službe. Ekonomsko nasilje je mnogo teže prepoznati, te je zbog toga još i bitnije da radimo na osvještavanju javnosti, a time i potencijalnih žrtava ovog nasilja“, upozorava Lijić.
Pravnica naglašava da se u praksi redovito susreće s cijelim nizom zabluda oko financija, od kojih su neke izrazito štetne. Jedna zabluda sa kojom se izrazito često susreće zvuči obično ovako: „Moj muž/žena je bolji/a sa novcem, pa se ja ne diram u financije. Dobijem koliko mi treba za trošit i dobro je“.
„Upravljanje financijama od strane samo jednog partnera izrazito je štetno, ne samo za onu osobu koja ostaje bez bilo kakve financijske kontrole, nego i za partnera na kojega pada cijeli teret upravljanja obiteljskim financijama. Stoga je ovaj model čak i u inače zdravome odnosu izrazito štetan i nikada ne bi trebao biti dobrovoljan izbor partnera“, ističe pravnica.
Pročitajte više: Zašto žene podcjenjuju svoju inteligenciju, a muškarci su uvjereni da su pametniji nego što jesu
Ekonomsko nasilje: obiteljske financije nisu tabu tema!
Ipak, kod financijskog zlostavljanja često imamo slučajeve gdje žrtva nije sama izabrala ovaj model. Naime, moguće je da jedan od partnera dobije otkaz, da se brine oko djeteta zbog čega ne može raditi, da se razboli pa ostane bez redovitih primanja…
„U tim situacijama realno dolazi do značajnog disbalansa moći u vezi. Ako su se partneri prije potrudili otvoreno razgovarati o novcu, veća je vjerojatnost da će i u ovakvim situacijama doći do kvalitetnijeg rješenja. Rješenja koje će poštivati njihove potrebe, želje i dostojanstvo“, naglašava Lujić koja ističe da je komunikacija iznimno važna.
Ako se nju pita, komunikacija u braku i vezi je sve. To posebno vrijedi za financije koje su jedna od ključnih tema oko koje se parovi trebaju usuglasiti kako bi njihov odnos mogao biti uspješan. Međutim i danas se mnogi ustručavaju s partnerom aktivno razgovarati o novcu, bilo da je riječ o načinu kako se troše zajednička sredstva, potrebama štednje i ulaganja ili dugoročnim željama i ciljevima.
„Obiteljske financije nikako ne bi trebale biti tabu tema. To je samo još jedan aspekt u kojemu partneri zajedno rastu i stvaraju svoju budućnost“, zaključuje Lijić.
Pročitajte više: Financije u braku – moje je moje, a tvoje je naše
Žene su ugroženije no nisu imuni niti muškarci
Pravnica upozorava da su žene mnogo češće žrtve financijskog zlostavljanja, ali da i muškarci mogu doći u nepovoljan položaj. Za žene, ističe stručnjakinja, bitno je unaprijed utvrditi stavove partnera oko zajedničkih financija. Postoje razdoblja kada su žene posebno ugrožene, a to je kada su u visokom stupnju trudnoće ili kada imaju malu djecu. Nadalje, za ženu je svakako posebno značajno utvrditi da partner novac neće koristiti kao oružje u njihovom odnosu.
„Partner koji ima nezdrav odnos prema novcu, u posebnoj je opasnosti da vrši financijsko nasilje. Isto vrijedi i za partnera koji novac koristi kao sredstvo da bi osigurao određene emocionalne ili druge ustupke u vezi. Sve navedeno su opasni znakovi koje nikako ne treba zanemariti nego jasno tematizirati“, naglašava Lijić.
Treba imati na umu da obiteljski zakon kao standardno rješenje predviđa da je sva imovina stečena u braku ili izvanbračnoj zajednici ujedno bračna odnosno izvanbračna stečevina koja se dijeli na jednake dijelove. Međutim, u slučaju svađe, sukoba ili nečeg trećeg, dobro je da svaki od partnera odmah ima pristup nekim sredstvima, i da ga onaj drugi partner ne može preko noći isključiti iz svih financija, savjetuje pravnica.
Foto: Canva / LinkedIn
