Nemirni duh, mnoštvo znanja i poticajna okolina bili su presudni da Martina Borić krene u poduzetničke vode i otvori tvrtku BIOinput.
Pročitajte više: Žene iz poljoprivrede su nam ispričale na koje se sve padove i uspone nailazili u tom sektoru!
Oduvijek me privlačila mogućnost rada za sebe
Nakon završenog Agronomskog fakulteta u Zagrebu, smjer Zaštita bilja, radila je sedam godina kao voditelj maloprodajnih poljoapoteka gdje je stekla iskustvo u nabavi i prodaji. Iako je mnogo toga naučila, osjećala je da ne napreduje kao stručnjak zaštite bilja.
“Nakon što sam rodila blizanke, odlučila sam se za rad u Savjetodavnoj službi gdje sam radila kao stručnjakinja za zaštitu bilja. Moram reći da je upravo taj posao zaslužan za sva praktična znanja koja i danas koristim u poslu.”
No iako je kroz razne poslove bila okružena kvalitetnim ljudima od kojih je naučila puno toga, htjela je pokrenuti nešto svoje i tako je nastao BIOinput. “Kako sam po prirodi nemirnog duha i kako me je uvijek privlačila mogućnost rada za sebe, uz ogromnu podršku obitelji odlučila sam se okušati u poslovnim vodama. Imala sam dobar start i veliku volju za radom. Radom za sebe.”
Ekološka proizvodnja je u fokusu poslovanja
BIOinput kao centar ekološke poljoprivrede nudi savjetovanje, ali i prodaje sredstva koja su potrebna za uspješnu ekološku proizvodnju. Tu se radi o sredstvima potrebnim za gnojidbu, sredstvima koja ojačavaju biljke kako bi one bile otporne na veliki broj bolesti te sredstvima za zaštitu bilja dobivena iz prirodnih sirovina. Ljudi smatraju da se u ekološkoj proizvodnji ničime ne tretira, no to nije točno. Broj tretiranja biljaka u ekološkoj proizvodnji isti je kao i u konvencionalnoj, samo što je razlika, i to velika, što se u ekološkoj proizvodnji prska sa sredstvima koja nisu otrovna, dobivena su iz prirodnih sirovina te nemaju karencu.
“Najviše se veselimo kad nam dođu proizvođači koji se nisu prije bavili poljoprivredom jer nemaju konvencionalno postavljene standarde pa ih odmah usmjeravamo u ekološku poljoprivredu.”
Konvencionalna poljoprivreda (ona koja je u potpunosti suprotna ekološkoj) nudi brza rješenja koja su često na uštrb zdravlja ljudi i okoliša. “Ekološka proizvodnja ne nudi takva brza rješenja, makar bi svi jako rado to htjeli. No zato nudi dugoročnu pozitivnu priču koja spada u održivu poljoprivrednu proizvodnju, samo što je potrebno više truda i znanja.”
Klasičan primjer razlike između ekološke i konvencionalne poljoprivrede vidljiv je u rješavanju problema plamenjače, najopasnije bolesti vinove loze. U ekološkoj poljoprivredi koristit će se minimalno tri proizvoda za ojačavanje biljaka, dok će u konvencionalnoj to biti jedan sintetički proizvod. “Mi brinemo i o tlu i o biljkama te tako doprinosimo i zdravlju ljudi i planete.”
Pročitajte više: Ekološka poljoprivreda: Kako ostvariti potpore?
Ekološka osviještenost sve više raste
Mi kao zemlja rastemo na području ekološke osviještenosti, ističe Martina.
“Sve je više proizvođača koji se odlučuju za ovu vrstu proizvodnje, kao što je i sve više konzumenata koji brinu što jedu. Ekološka poljoprivredna proizvodnja je na neki način najbrže rastuća poljoprivredna proizvodnja.”
Zasigurno je i visina poticaja velikim dijelom zaslužna za rast broja poljoprivrednika koji se bave ekološkom proizvodnjom.
“Što se predrasuda tiče prema ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, ima ih puno. No u trenutku kada do mene ljudi dođu po savjet i proizvod, oni su se već za tu vrstu proizvodnje odlučili i riješili su dileme sami sa sobom. Isto tako, svatko tko proba ekološki proizvod naspram onog dobivenog na konvencionalan način uočava razliku. Naravno da nije svima bitno što jedu i to je u redu, no ljudi koji znaju što kupuju traže ekološki proizvod.”
Nažalost, do kvalitetnih ekoloških domaćih proizvoda teško je doći i oni se uglavnom prodaju lokalno. Nema razvijene prodajne mreže tih proizvoda pa tako ni ponude koja bi bila dovoljna. Često su proizvođači prepušteni sami sebi oko prodaje tih proizvoda. Doduše, takvi se proizvodi vrlo brzo prodaju.
“Prošla godina i lockdown su nam otvorili oči i ljudi su shvatili da mogu bez svega, ali da bez hrane ne mogu. Smatram da dolazi vrijeme pravednog vrednovanja poljoprivredne proizvodnje. Ta je grana nepravedno zanemarena te vjerujem da će se to s vremenom promijeniti.”
Konvencionalna proizvodnja postat će pravi izazov jer se broj dozvoljenih tvari smanjuje
Iako bi željela da ekološka proizvodnja postane norma, Martina smatra da za to treba još vremena. No Europska unija smatra ekološku proizvodnju jedinom vrstom održive poljoprivredne proizvodnje.
“S vremenom će i konvencionalna proizvodnja postati pravi izazov s obzirom na to da se svake godine smanjuje broj dozvoljenih aktivnih tvari u proizvodnji. Po meni konvencionalni poljoprivredni proizvođači su još jučer trebali početi mijenjati svoje stavove i tražiti alternativna rješenja ako žele biti spremni za promjene koje će se događati na europskom nivou.”
Ekološki način proizvodnje je moguć, no potrebno je revidirati sve što znamo o konvencionalnom, naslijeđenom načinu proizvodnje.
“Sve i da ekološka proizvodnja ne postane norma, već bi bilo dovoljno da ljudi imaju pravo izbora. Da imamo domaću proizvodnju koja nudi proizvode bez kemikalija i da ljudi koji žele takvu hranu ne trebaju u centrima kupovati onu iz Italije ili Španjolske. Voljela bih da postoji na državnom nivou interes za mrežom takvih proizvoda jer sam sigurna da bi mi kao konzumenti mogli doprinijeti razvoju ekološke proizvodnje domaćih OPG-ova.”
Nije lako biti žena u poljoprivredi
Kao i brojne druge žene u različitim sektorima i ona se susrela s predrasudama, međutim koristi ih za vlastito osnaživanje.
“Biti žena u poljoprivredi nije nimalo lako. Općenito smatram da biti žena u poslovnom svijetu nije lako, a u poljoprivredi gdje poslujete uglavnom s muškarcima, to je još teže. No ja sam izabrala da ću na sve te situacije koje se mogu svrstati pod predrasude gledati kao na dobra i loša iskustva koja će me ojačati kao osobu i poslovnu ženu. Bilo je svakakvih situacija, no sigurna sam da ih ima i u drugim vrstama posla.”
Unatoč tome što se susrela s negativnim situacijama i dalje smatra da je poljoprivreda odličan put za onoga tko se želi njome baviti.
“Rad se uvijek isplati pa zato zalaganje i trud ne mogu proći nezapaženo. Nije lako, ali je moguće”, zaključila je Martina.
Foto: Privatna arhiva
