Početkom sezone godišnjih odmora mnoga popularna ljetovališta privukla su pozornost neugodnim naslovima. Policijski sat na Santoriniju, prenapučene uvale na Mallorci, prosvjedi u Veneciji ili Barceloni – lokalno stanovništvo posvuda u Europi pati od rastućeg masovnog turizma. Analiza portala Holidu sada pokazuje koje su destinacije za odmor u Europi posebno popunjene. Da bi se to postiglo, utvrđeno je koliko turista ima po stanovniku na svakoj lokaciji, piše TRAVELBOOK, a prenosi Večernji.
27 turista na glavu stanovnika
U Dubrovnik na jednog stanovnika dolazi 27 turista. Glavni razlog tome vjerojatno je pompa koju je srednjovjekovni lučki grad na Jadranu doživio kao mjesto snimanja kultne serije ‘Igra prijestolja’. Čak i pet godina nakon što je završila, mnogi i dalje u hrle u poznato odredište.
Iz Turističke zajednice Dubrovnik izvijestili su kako već rade na boljem reguliranju broja posjetitelja raznim mjerama. To je, između ostalog, uključivalo: sustav za predviđanje broja posjetitelja ili ograničavanje istodobnih dolazaka kruzera na dva dnevno. Studije su, kažu u turističkoj zajednici, već potvrdile pozitivne trendove u raspodjeli broja posjetitelja.
Pročitajte više: Venecija naplaćuje ulaz u grad. Kako se Dubrovnik nosi s masovnim turizmom
Slijede Grčka, Italija, Portugal…
Međutim, Dubrovnik je samo za dlaku osigurao prvo mjesto, budući da destinacija na drugom mjestu također ima impresivnih 26 posjetitelja po stanovniku. Govorimo o popularnom grčkom otoku. Ovo nije mali i kronično prenapučeni Santorini, već Rodos, smješten uz tursku obalu.
Glavni grad Krete Heraklion također se našao među prvih 5 (4. mjesto s 18 turista po stanovniku). Ta bi se brojka uskoro mogla značajno povećati – jer kada se otvori nova mega zračna luka na Kreti, godišnje bi u Heraklion moglo sletjeti do 18 milijuna turista – umjesto sadašnjih 9 milijuna.
Venecija, oličenje masovnog turizma, nalazi se na trećem mjestu s 21 turistom po stanovniku, a cijena ulaznice za posjet Veneciji, koja će se primjenjivati od iduće godine, vjerojatno neće promijeniti ovu neslavnu ljestvicu. Još jedan talijanski grad, Firenca, nalazi se na petom mjestu s 14 turista po stanovniku. Portugalske metropole Lisabon i Porto također se nalaze među 10 najnapučenijih destinacija za odmor u Europi s 11 turista po stanovniku.
Pročitajte više: U Hrvatskoj vlada turizmofobija. Stručnjaci: trebamo održivi turizam
I Venecija i Dubrovnik bore se s masovnim turizmom
Venecija je, podsjećamo, počela naplaćivati ulaz u grad! Ulaznica je obavezna samo za jednodnevne izletnike, a prva je destinacija u cijelom svijetu koja se odlučila za ovaj potez. Razlog – smanjenje pritiska na grad koji je UNESCO opisao kao “arhitektonsko remek-djelo” pa zaprijetio da će ga staviti na popis ugrožene baštine, radi masovnog turizma i porasta razine vode koji se pripisuje klimatskim promjenama.
U početku će ulaznice biti potrebne samo za 29 ‘udarnih’ turističkih dana tijekom 2024., uglavnom vikendima od svibnja do srpnja. Inače, lani je čak 3,2 milijuna turista prespavalo barem jednu noć u povijesnom središtu Venecije, ali još su se deseci tisuća drugih slijevali na uske gradske ulice tijekom dana.
Odgovor na problem masovnog turizma daje i Dubrovnik, kako nam je ranije ove godine rekla Antonela Svilarić, dubrovačka pročelnica Upravnog odjel za turizam, gospodarstvo i more, Dubrovnik se kroz godine nametnuo kao predvodnik održivog turizma na Mediteranu.
Svilarić je naglasila da je primjenom mjera projekta „Respect the City“, napravljen preokret i ostvaren uspjeh u pogledu budućnosti kruzing turizma i njegove održivosti. I nije pomak napravljen samo u pogledu kruzera, upozorila je pročelnica. Od velike su pomoći i Smart aplikacije poput Pametnog parkinga, Dubrovnik Passa i Dubrovnik Visitors.
“Da, postojali su izazovi povećanim pritiscima turističkog prometa na povijesnu jezgru i kontaktnu zonu, ali uspjeli smo sustavno i učinkovito odgovoriti”, zadovoljna je pročelnica. Dodala je da je cilj pronaći ravnotežu koja će omogućiti nesmetan razvoj gospodarstva, ali istovremeno nametnuti strogu zaštitu vrijedne povijesne baštine uz poboljšanje kvalitete svakodnevnog života naših građana.
Foto: Canva
