Posljednjih se dana ne prestaje govoriti o rezultatima državne mature. Ocjene su se u odnosu na prošlu godinu srozale, a državna matura općenito je nazvana “potopom”. Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, gostovao je na N1 i komentirao rezultate državne mature. Otkriveno je i zašto je toliko maturanata kiksalo na maturi iz materinjeg jezika.
Od lektire srednjoškolci čitaju kratki sadržaj
Filipović je objasnio da je bilo izvjesnih odstupanja u predmetima, ali ako se gleda šire razdoblje, trendovi su takvi da su rezultati u nekim predmetima lošiji, a u nekim bolji.
“Ove godine imali smo više predmeta s lošijim rezultatima, ali gledajući sveukupno, 2019. je bio rezultat približan kao i ove. Ono što me ugodno iznenadilo je da su, unatoč tome što su to bile generacije iz vremena korone, rezultati bili bolji no što su ove godine. Ovo je posljednja generacija koja je imala ona tri puna mjeseca rad od kuće u doba korone, a ostalo su imali normalnu nastavu”.
Prilično loši rezultati zabilježeni su na maturi iz hrvatskog jezika.
“Ako se željelo kvalitetno napisati eseje, trebalo je pročitati lektiru. Jedan maturant je dao odgovor i rekao da njegova generacija sve više čita skraćene varijante lektire. Naši građani nedovoljno čitaju i kultura čitanja nije na nekoj razini, ali ovo nije toliko pitanje kulture čitanja nego pitanje zadovoljavanja standarda iz kurikuluma. Mi smo obznanili kojih će osam djela biti i ako je stvarno problem u godinu dana pročitati osam djela, onda ne znam”.
Pročitajte više: Dječja knjiga koja je Richardu Bransonu promijenila život
886 gimnazijalaca palo je državnu maturu i tako nije završilo srednju školu
Dodao je da je potrebno i pronaći način kako zainteresirati učenike. Pitanje lektire je, kaže, vječno pitanje.
“To je bilo u vrijeme moje gimnazije. Uvijek je pitanje jesu li naslovi zanimljiviji učenicima, ali neovisno o tome treba inzistirati o nekim klasicima jer je to pitanje opće kulture”.
Kad je riječ o engleskom jeziku, kaže da je bolji rezultat na višoj razini, ali lošiji na osnovnoj razini.
“Kurikulumi determiniraju težinu ispita i zato je engleski bolji u odnosu na neke druge predmete”.
U strukovnim školama rezultati su lošiji nego ranije, ali Filipović kaže da je to očekivano.
“Mene više brine jedna druga stvar, a to je 886 gimnazijalaca koji nisu položili državnu maturu jer s time nisu stekli završnost svog četverogodišnjeg obrazovanja. Kod strukovnih škola, obrazovni je sustav dopustio neku vertikalnu prohodnost i svaki učenik može prijaviti državnu maturu”, zaključio je.
Foto: Canva
