Mirovinski sustav prilično je kompliciran, sastoji se od nekoliko fondova, stupova, a opet se temelji na solidarnosti i štednji. Važan dio mirovine je drugi mirovinski stup, obvezni mirovinski fond koji je ujedno kapitalizirana osobna štednja. Uplate su obvezne i propisane zakonom u visini 5% bruto plaće. Eva Horvat i Klaudija Šebalj Jušić iz Raiffeisen mirovinskih fondova objasnile su što drugi mirovinski stup znači za svakoga od nas.
Postoje 3 kategorije obveznih mirovinskih fondova (drugog mirovinskog stupa), a većina njih je osnovana 2014. godine. Do tada je poslovala samo jedna kategorija obveznog mirovinskog fonda. Od 2014. godine postoje kategorije A, B i C, a razlikuju se po strukturi, rizičnosti i strukturi ulaganja.
Pročitajte više: Jeste li sigurni da uplaćujete u pravi obvezni mirovinski fond?
Drugi mirovinski stup ima 3 kategorije
A kategorija je balansirani obvezni mirovinski fond koji preuzima veći rizik, ulaže više u dionice, a manje u obveznice. Ova kategorija je primjerenija mlađim dobnim skupinama koje do mirovine imaju duže razdoblje pa imaju veću otpornost na tržišne oscilacije. Upravo zbog dužeg roka za njega se očekuju viši prinosi nego u kategoriji B ili C. A kategorija fonda nije primjerena za članove koji su pred mirovinu jer kad svom svojom ušteđevinom dođu u takav fond i dogodi se pad tržišta odlaze u mirovinu s puno manje novca. Zakon se pobrinuo da svi koji imaju manje od 10 godina do starosne mirovine ne mogu biti u kategoriji A.
B kategorija je fond koji postoji od 2002. kad su svi na tržištu rada imali isti fond. To je takozvani umjereno-konzervativni fond koji ulaže u obveznice i jedan manji dio u dionice. Oni koji imaju manje od 5 godina do mirovine ne mogu biti u kategoriji B.
C kategorija je fond koji ne smije uopće ulagati u obveznice, ali isto tako na dugi rok ne može očekivati neke veće prihode. U kategoriji C mogu biti svi bez obzira na dob.
“Novozaposleni kad uđu na tržište rada i ne odaberu svoju obvezni mirovinski fond, REGOS će ih automatski rasporediti u jedan od četiri mirovinska društva na tržištu”, objasnila je Klaudija. Trenutno na tržištu postoje RBA, AZ, Erste i PBZ Croatia mirovinski fondovi, a dodjeljuju se u kategoriju A.
Pročitajte više: Kako funkcionira mirovinski sustav i po čemu se razlikuju mirovinski stupovi?
Kako možemo znati u kojem smo fondu i kategoriji?
Prije nego što se provela mirovinska reforma 2014. godine svi koji su bili na tržištu rada bili su u jednom fondu. Kada su uvedene A, B i C kategorije mogli su izabrati kategoriju, što većina ljudi nije učinila.
“Velika nam je želja osvijestiti ljude, pogotovo mlade koji ulaze u svijet rada, da samostalno odrede i kategoriju i fond i društvo koje će njihovim fondom upravljati”, rekla je Klaudija, ali je i istaknula kako 98% novozaposlenih prepušta to REGOS-ovom nasumičnom odabiru. REGOS nasumičnim odabirom iz mjeseca u mjesec svakom mirovinskom društvu isporučuje podjednak broj članova.
Svaki član obveznog mirovinskog fonda prije svega treba detektirati u kojem je društvu, a kako društva zbog zakona imaju transparentnu politiku, mogu saznati sve informacije.
Svatko tko radi ima račun u obveznom mirovinskom fondu i na njemu jasno i u svakom trenutku to može provjeriti kroz aplikacije, na webu ili na neki drugi način. Može zatražiti izvještaj SMS-om ili mailom po svakoj uplati koja sjedne na račun. Onaj tko to napravi može primati obavijesti o tome koliko mu je uplaćeno i kolika su njegova sredstva sada.
Pročitajte više: Zašto je ulaganje u dobrovoljnu mirovinsku štednju pametan potez koji koristi i pojedincima i poslodavcima
Većina ljudi koja nije promijenila fond 2014. godine kad je to bilo moguće je ostala fondu B. Ako vas zanima koji ste fond, možete kontaktirati REGOS. U slučaju da želite promijeniti fond, to možete učiniti putem sustava e-građani, ali samo u mjesecu svog rođenja.
Članovi obveznog mirovinskog fonda su svi oni koji su radno aktivni, a to je trenutno 2,063,382 ljudi. Međutim, u taj broj spadaju i ljudi koji još nisu u mirovini, neki su otišli živjeti u inozemstvo, ali im je i dalje ostao račun i u jednom trenutku kad budu aktivirali mirovinu će doći do tih sredstava. Broj članova obveznog mirovinskog fonda čak je veći od broja zaposlenih u Hrvatskoj.
Od 2002. godine u obvezne mirovinske fondove se uplatilo 87 i pol milijardi kuna. Trenutno se na računima fondova nalazi 121 milijarda kuna. Zarada obaveznih mirovinskih fondova je 33 milijarde kuna, međutim može se reći da je zarada još i veća jer je jedan dio mirovina već isplaćen.
Foto: LinkedIn, RBA
