Jeste li se ikad zatekli da više sati listate društvenim mrežama i novinskim portalima, čitajući sve novosti i tražeći dodatne informacije o trenutnoj situaciji u svijetu? Čitate o inflaciji, klimatskoj krizi, energentima, gledate fotografije razrušenih ukrajinskih gradova i ispovijesti žrtava seksualnog zlostavljanja, tj. prakticirate doomscrolling.
Doomscrolling ili propast listanjem
Tendencija je to da se nastavi surfati ili listati kroz loše vijesti, iako su one tužne, obeshrabrujuće ili depresivne, prenosi The Guardian. Iako ovo nije nov fenomen, istraživanje je pokazalo kako je doomscrolling svoj ‘procvat’ doživio u protekle dvije godine, tijekom pandemije.
Osim što nije zdravo u toj količini konzumirati medijske sadržaje i biti ispred ekrana, ovakva navika sa sobom donosi i negativne posljedice na mentalno zdravlje. Rezultati studije objavljene u Health Communicationu potvrđuju da, iako samo 16.5 % ispitanih pokazuje znakove ‘jako problematičnog’ konzumiranja vijesti, ono im je donijelo višu razinu stresa, tjeskobe i lošeg zdravlja.
Konstantno stanje visoke pripravnosti
Autor istraživanja, prof. Bryan McLaughlin sa Sveučilišta Texas Tech, tumači kako 24-satni ciklus vijesti može dovesti do „konstantnog stanja visoke pripravnosti“ kod nekih ljudi. Tako se u njihovoj glavi stvara iskrivljena, pretjerano negativna slika svijeta kao mračnog i opasnog mjesta.
„Kod ovih pojedinaca može se razviti začarani krug u kojem, umjesto da se isključe, budu još više uvučeni, opsjednuti vijestima i provjeravaju novosti danonoćno kako bi ublažili svoj emocionalni nemir“, objašnjava, prenosi The Guardian. To im ne pomaže, dodaje, jer što više provjeravaju vijesti, to više one počinju utjecati na druge aspekte njihovih života.
No, nisu svi ispitanici pod jednako jakim utjecajem negativnih informacija. Oko 27.3 % ima umjereno problematično poimanje vijesti, 27.5 % pod minimalnim je utjecajem, dok 28.7 % nije prijavilo problem s konzumacijom takvog sadržaja.
Dok neki ljudi medijski sadržaj mogu konzumirati bez ikakvih psiholoških učinaka, drugi pak pokazuju kompulzivniju opsjednutost medijima i bore se odvojiti od loših vijesti koje čitaju.
Pročitajte više: Što je anksioznost? “Svjesni smo pretjerivanja vlastite psihe, no ta svjesnost nam ne omogućuje da se opustimo dovoljno da bi vodili kvalitetan život”
Koliko vas vijesti osobno pogađaju?
Istraživači su ove studije izdvojili pet problematičnih dimenzija konzumacije vijesti. To su zaokupljenost sadržajem vijesti, zaokupljenost mislima o vijestima, pokušaj smanjenja tjeskobe konzumacijom više vijesti, teškoća pri izbjegavanju vijesti i ometanje svakodnevnog života konzumacijom vijesti. Ako ste se pronašli u barem jednoj od ovih stavki, vjerojatno je da ste pod utjecajem sadržaja, te se on može negativno odraziti i na vaše mentalno zdravlje.
„Predviđali smo da će znatan dio našeg uzorka pokazati znakove problematične konzumacije vijesti. Međutim, bili smo iznenađeni kad smo otkrili da 17 % sudionika studije pati od najviše razine, rekao je McLaughlin, pokazavši zabrinutost. „Ovo je stvarno zabrinjavajuće i sugerira da bi problem mogao biti rašireniji no što smo očekivali. Čini se da mnogi ljudi doživljavaju značajnu količinu tjeskobe i stresa zbog svojih navika konzumiranja vijesti.“
Postoji li spas od vijesti?
Zanimljivo, jedna je australska istraživačica medija, dr. Kate Mannell, izjavila da je pojava Covida-19 povećala vjerojatnost za doomscrolling, kombinacijom dodatnog slobodnog vremena i povećane količine negativnih vijesti, prenosi The Guardian. Mannell je proučavala kako konzumiranje vijesti utječe na Viktoriju u Australiji, koja je 2020. bila pogođena strogim karantenama.
Otkrila je kako je djelomično izbjegavanje vijesti bilo dobrobitno za ispitanike, koji su izjavili da su manje rastreseni i smireniji kod kuće. „Ljudi nisu u potpunosti izbjegavali vijesti, ali su poduzimali svjesne korake kako bi ograničili svoju konzumaciju vijesti nakon što su shvatili da je postalo nezdravo,“ rekla je.
Kao da nismo već pod dovoljno negativnih utjecaja, sad smo i pod opasnošću da mediji, točnije informacije koje oni prenose, ostave na nama takav trag da nam ometaju svakodnevicu i mogućnost normalnog funkcioniranja u životu. Začarani krug negativnih vijesti koje nemaju kraja, već se svakodnevno dogodi nešto što dodaje toj negativnosti, mogao bi nas u skorije vrijeme dovesti do permanentnog stanja straha i anksioznosti.
Pročitajte više: Gestalt psihoterapeutkinja Ana Žele odgovara na najčešća pitanja o psihoterapiji
Uvijek će biti vijesti kojima se moguće opsjedati
Hoće li doomscrolling rezultirati agorafobijom? Hoće li ljude doista biti toliko strah izaći u strašan, mračan svijet pun zločinaca, virusa ubojica i potresa? Sjetite se kakav strah je u javnosti izazvala pojava korona virusa, te kakve su tad mediji informacije širili, kako je građanstvo reagiralo. Svakodnevno su se pratile novinarske konferencije Stožera civilne zaštite, gledao se i čitao broj zaraženih, slušalo se o simptomima bolesti koja je kao kuga harala svijetom i oduzimala toliko života. Onima kojima ga nije oduzela, korona je preuzela život.
Slična se situacija dogodila i izbijanjem rata u Ukrajini, te svih posljedica koje on ostavlja u posljednje vrijeme. Trenutno su ljudi opterećeni cijenama i dostupnošću energenata, te dok dolazi hladniji period godine, prakticiraju doomscrolling u iščekivanju Godota, točnije mjera Vlade koje bi mogle olakšati situaciju.
Foto: Canva
