U sklopu online predavanja “Kako planirati mirovinu?” koje su održali Eva Horvat i Klaudija Šebalj Jušić iz Raiffeisen mirovinskih fondova za Women in Adria članice, saznali smo više o dobrovoljnom mirovinskom fondu, odnosno trećem mirovinskom stupu. Dobrovoljni mirovinski fond je, kao što i sam naziv ističe, dobrovoljan, ali može imati ključnu ulogu u financijski sigurnoj mirovini.
Pročitajte više: Što je drugi mirovinski stup i koji fond odabrati za njega?
Što je dobrovoljni mirovinski fond?
Dobrovoljni mirovinski fond je fond u koji korisnik ne mora uplaćivati novac, ali ako to odluči može birati iznos, frekventnost, može ga uplaćivati sam, a može ga uplaćivati i njegov poslodavac.
Dobrovoljni mirovinski fond je osnovan kako bi se povećala vrijednost uplaćene mirovine koja će jednog dana biti isplaćena članu fonda. Imovina nije vlasništvo mirovinskog društva nego je vlasništvo člana fonda, kao što je i slučaj s drugim mirovinskim stupom. Račun mirovinskog fonda je isto što i račun u banci, to je osobno vlasništvo člana.
Sredstva u mirovinskom fondu ne mogu biti predmetom ovrhe ili osiguranja, ne mogu biti dio stečajne i likvidacijske mase, ne mogu se opteretiti, ne mogu se dati u zalog niti prenijeti u korist ikoga drugog, a kao i drugi stup, predmet su nasljeđivanja.
Dobrovoljni mirovinski fondovi imaju oko 380 tisuća članova u Hrvatskoj, a razlog je to što je to dobrovoljni oblik mirovinskog fonda. Imovina u dobrovoljnim mirovinskim fondovima iznosi gotovo 7 milijardi kuna.
Pročitajte više: Jeste li sigurni da uplaćujete u pravi obvezni mirovinski fond?
Jedna štednja s dvije vrste poticaja
Državna poticajna sredstva – Republika Hrvatska svim članovima dobrovoljnih mirovinskih fondova uplaćuje 15% od uplaćenog iznosa u prethodnoj godini, do maksimalno 750 kuna. Optimalna uplata za ostvarenje maksimalnih poticaja je 5000 kuna godišnje.
Porezna olakšica
- Uplate poslodavaca u dobrovoljni mirovinski fond do 500 kuna mjesečno, odnosno 6000 kuna godišnje, POREZNO SU PRIZNATI IZDATAK POSLODAVCU
- Poslodavac koji koristi poreznu olakšicu NE PREUZIMA OBVEZU UPLAĆIVANJA.
Dobrovoljna mirovinska štednja NE PODLIJEŽE oporezivanju kapitalne dobiti niti prihoda od kamata, od 1.1.2019. ne plaća se porez na dohodak na uplate koje je izvršio poslodavac, bez obzira na to kada su izvršene.
Pročitajte više: Kako funkcionira mirovinski sustav i po čemu se razlikuju mirovinski stupovi?
Zašto uplaćivati zaposlenicima?
- Korištenjem poreznih olakšica ostvaruju se uštede, trošak je onoliki kolika je uplata
- Dodatna stimulacija zaposlenika uz manji trošak
- Konkurentska prednost – samo NAJBOLJI POSLODAVCI uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju djelatnicima
- Iskazivanje socijalne osjetljivosti poslodavca, stvaranje osjećaja PRIPADNOSTI, VJERNOSTI, POVJERENJA
- Uplatom u dobrovoljni mirovinski fond moguće je:
- Povećati plaću, nagraditi djelatnike bez promjene ugovora o radu
- Isplatiti bonus (ili dio bonusa) uplatom doprinosa za dobrovoljnu mirovinsku štednju
- Nije obavezno uplaćivati svima niti uplaćivati svima jednake iznose
- Moguće je uplaćivati mjesečno ili bilo kojom drugom dinamikom – NEMA OBVEZE UPLATE ni za koga.
Foto: LinkedIn, RBA, Canva
