Dobar vid jedan je od najvažnijih čimbenika za normalan razvoj djeteta i on znači mnogo više od sposobnosti jasnog gledanja bez naočala. Naime, kako djeca rastu i sazrijevaju, više od 80 posto informacija primaju upravo putem osjetila vida. Simptome slabijeg vida najčešće prepoznaju roditelji, učitelji ili liječnici drugih specijalnosti koji pregledavaju dijete.
Dječji oftalmološki pregled radi se, primjerice, prije upisa u školu, što često zna biti i kasno. Zbog toga je Ministarstvo zdravstva od srpnja 2015. počelo provoditi nacionalni screening na slabovidnost do četvrte godine života. Time se Hrvatsku svrstava među deset najrazvijenijih država koja sličnim programima nastoje prevenirati zdravlje vida cijele populacije.
Simptomi koji upućuju na mogućnost očnih bolesti
Ne liječi li se ambliopija (slabovidnost) u ranom periodu razvoja života djeteta, slabovidno oko neće nikada više moći povratiti dobar vid. Može postati i funkcionalno slijepo, jer je razvoj vidnog dijela mozga glavninom završen do sedme godine života. Pravovremenim otkrivanjem (kroz dječji oftalmološki pregled) i liječenjem, ambliopiju je moguće izliječiti u preko devedeset posto slučajeva.
Američka oftalmološka akademija upućuje roditelje da djecu predškolske dobi odvedu na kompletan oftalmološki pregled u dobi od četiri godine jer se tako mogu otkriti početni poremećaji koji još ne uzrokuju smetnje vida (primjerice, početna katarakta ili manji strabizam), odnosno slučajevi lošeg vida na jednom oku koji mogu promaknuti na rutinskom pregledu.
U slučajevima kada netko od članova obitelji ima nasljednih teškoća s vidom prvi pregled treba obaviti s dvije godine starosti.
Čak i redoviti pregled crvenog refleksa u novorođenčadi, provjera fiksacije i ‘cover test’ u dojenčadi te testiranje vidne oštrine i ‘photoscreening’ u dobi između treće i četvrte godine, a koje, uz manju obuku mogu obaviti i liječnici obiteljske medicine, mogu otkriti prve probleme s vidom kod djece.
Simptomi i znakovi koji bi trebali pobuditi sumnju na očne bolesti kod djece su sljedeći:
- bijela zjenica,
- dijete ne uočava, odnosno pogledom ne prati predmete i igračke,
- dijete škilji, pokriva jedno oko rukom, naginje glavu,
- ima neprirodan položaj ili neusklađenost pokreta očiju (strabizam) ili spontane, ritmičke trzaje očiju (nistagmus), ali i pretjerano suzenje i crvenilo očiju, umor, glavobolju ili vrtoglavicu pri čitanju.
Ne odgađajte dječji oftalmološki pregled
Najčešće očne bolesti i stanja koja mogu biti uzrok loše vidne oštrine kod djeteta su refraktivne pogreške, koje se ispravljaju naočalama ili kontaktnim lećama.
Ostali mogući uzroci lošeg vida jesu zamućenje očne leće (katarakta), glaukom (povišeni očni tlak), ozljede očiju (često djeca ne kažu da su se ozlijedila), bolesti rožnice, bolesti mrežnice i vidnog živca, tumori (retinoblastom) te neki nasljedni poremećaji.
Što se poremećaj ranije otkrije, to je veća vjerojatnost da se izliječi i da se sačuva vid. S druge strane, ako se pregled ili liječenje odgađa, veća je vjerojatnost da se vid ne razvije u potpunosti.
Takvo stanje zove se ambliopija (lijeno oko), tj. slabovidnost, koje se poslije ne može ispraviti naočalama već se upućuje na nošenje teleskopskih naočala ili drugih pomagala za slabovidnost (elektronička povećala i sl.).
Nužno je da se dječji oftalmološki pregled obavi čim roditelj posumnja da dijete slabije vidi. Djeca koja nose naočale trebala bi ići na oftalmološki pregled dva puta godišnje. Ako se utvrde teškoće, liječnik će preporučiti nošenje naočala ili kontaktnih leća. Odabir oblika okvira ovisi o fizionomiji lica i razmaku zjenica kod djeteta, dok se za veće dioptrije preporučuju naočalne leće većeg indeksa loma. Većina oftalmologa ipak ne propisuje kontaktne leće djeci mlađoj od 10 godina. Prikladna dob za početak nošenja kontaktnih leća određuje se individualno, a osim djeteta o tome odlučuju roditelji i liječnik.
Škola kao svakodnevni izazov
Kod rutinskih testiranja na sistematskom pregledu prije upisa u školu uglavnom se provjerava vid na daljinu i raspoznavanje boja. Stoga mnoga djeca tek kada krenu u školu otkriju kako imaju dotad neotkrivenih problema s vidom.
Primjerice, ne mogu pročitati što piše na školskoj ploči ili imaju teškoća s gledanjem na blizinu, odnosno s čitanjem. Istraživanja su pokazala kako jedno od petero djece ne zna da ima problema s vidom dok ne krene u školu. Taj je podatak još alarmantniji ako znamo da se čak 80 posto učenja kod djece temelji upravo na vizualnom.
U takvim slučajevima i roditelji počnu primjećivati da dijete škilji, neprestano trlja oči, da sjedi preblizu televizora ili da se često žali na glavobolju.
Za takvu djecu već na samom početku škola može biti svakodnevni izazov, a teškoće ne samo fizičke nego i psihičke prirode jer se djeca povlače u sebe te gube samopouzdanje. Posljedica može biti i slaba koncentracija, loši rezultati u sportu, odustajanje od određenih zanimanja i hobija.
Zato je za normalan i potpun razvoj vida kod djece najvažnije rano otkrivanje i liječenje očnih bolesti. Čak i ako se uoče teškoće, nošenje naočala djeci više nije problem, jer njihovi moderni i otkačeni okviri šarenih boja, osim funkcionalnosti jamče i cool izgled.
Naručite svog mališana na dječji oftalmološki pregled prije navršene četvrte godine života u dječju očnu ordinaciju Optičkog studija i Poliklinike za oftalmologiju Monokl u Maksimirskoj 115 pozivom na 01 230 2060 i brigu o kvaliteti vida prepustite renomiranim stručnjacima. Optički studio Monokl pripremio je i posebne pogodnosti za sve WiA članice.
Foto i tekst: Monokl, Pixabay
