Nesvakidašnji i inovativni projekt naziva ‘Dizajnerice: kontekst, produkcija i utjecaji 1930 — 1980’, baza je podataka o dizajnericama nastala u želji da se na jednom mjestu okupe informacije o autoricama koje su svojim djelovanjem utjecale na povijest dizajna u Hrvatskoj, u periodu od 1930. godine nadalje. Projekt čini digitalna online baza podataka u nastajanju, koja je realizirana po principu otvorenog arhiva. Ta baza podataka predstavljena je izložbom u galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva – HDD u Zagrebu u 26. veljače, a može se pogledati do 19. ožujka 2015.
Dizajnerice – živa baza podataka koja će konstantno rasti
Projekt su pokrenule Maša Poljanec i Maja Kolar, dizajnerice koje djeluju unutar kolektiva ‘Oaza‘, umjetničke organizacije koja okuplja veću grupu dizajnerica, samostalnih umjetnica, koje se bave produkt dizajnom, dizajnom interijera, vizualnih komunikacija, scenografijom, te kustoskim koncepcijama i istraživačkim projektima na području dizajna. Svojim djelovanjem nastoje doprinijeti produkciji i prezentaciji dizajna na svojstven, inovativan i angažiran način.
„Na ovom projektu imale smo ulogu voditeljica projekta, kustosica, istraživačica, te dizajnerica svih materijala istraživanja i izložbe kojom je ono predstavljeno. U autorski tim nam se priključila i povjesničarka umjetnosti Ana Bedenko, koja je sudjelovala kao suradnik istraživač te stručna osoba koja je usmjerila i uredila istraživanje“, ispričala je Maša Poljanec. Dodaje kako je projekt pokrenut kao autorska koncepcija, a realiziran je u sklopu galerijskog programa Hrvatskog dizajnerskog društva, HDD-a.
U projekt su osim Maše, Maje i povjesničarke umjetnosti Ane Bedenko bili uključeni i Hrvatsko dizajnersko društvo, Marko Golub voditelj galerije HDD, kao producent projekta, te niz institucija i osoba koje su dale podršku ‘Dizajnericama’. Projekt je proveden uz potporu zaklade Kultura Nova, Ministarstva kulture Republike Hrvatske te Grada Zagreba.
Što se sve može pronaći i vidjeti u ovoj zanimljivoj online bazi podataka?
„U bazi online bazi podataka trenutno je prikazano trideset autorica, onih za koje je do sada sakupljeno dovoljno informacija da bi se moglo predstaviti njihovo kontinuirano djelovanje u dizajnu ili utjecaj na dizajn npr. kroz edukaciju. Projekt se nastavlja te će arhiva rasti. Za sada je kao nastavak projekta planirano predstavljanje druge faze projekta, odnosno njegove dopune, na danima dizajna, Dan D, 2015.-te godine“, objasnila je Maša.
Malo podataka o ženama u povijesti dizajna
Čitav projekt nastao je u biti tako što je djevojke zanimala povijest dizajna, pa tako i rad njihovih kolegica iz prošlosti, a najviše ih je zaintrigirao manjak podataka, nedostupnost i ‘nevidljivost’ njihovih prethodnica.
„Krenule smo u osobno istraživanje i odlučile pojedine autorice i nama zanimljive narative koje njihovi opusi, metodologije i osobne pripovijesti sadrže, zabilježiti i učiniti na jednom mjestu dostupne i drugima. Zanimali su nas okruženje i uvjeti u kojima su dizajnerice djelovale, te da li nam kompletniji uvid u povijest dizajna može pomoći u sagledavanju dizajna danas . U tom trenutku kao suradnica istraživačica priključila nam se i naša suradnica s područja povijesti umjetnosti. Projekt je trajao skoro godinu dana, od samog osmišljavanja pa do višemjesečnog istraživanja i na kraju oblikovanja. U projekt su se uključili arhivi, strukovne udruge, muzeji i organizacije koje posjeduju građu o autoricama, te privatni kolekcionari, samostalni istraživači i same autorice’, kazala je Maja Kolar.
Djevojke se također nadaju da će se projekt uspješno nastaviti uz sve veću podršku institucija i pojedinaca koji žele doprinijeti njegovom razvoju i nastavku.
Hrvatski dizajn kvalitetan je kao i strani, samo je industrija zakazala
S obzirom na to da je do dizajnerica u povijesti bilo teško doći i da su podaci nedostupni, zanimalo nas je kakva je situacija u sadašnjosti? Ima li puno dizajnerica kod nas, ili su češći muški dizajneri? Koji je njihov karijerni put?
„Imamo dojam da je danas kod nas podjednak broj dizajnera i dizajnerica. Kako uz ovaj projekt postoji i niz drugih projekata koje provode praktičari dizajna u želji da prikupe više informacija o povijesti dizajna i adekvatno arhiviraju svoju povijest, očito kod nas postoji potreba da se stvori uvid u kontinuitet djelovanja struke. Smatramo kako su dizajneri iz Hrvatske jednako kvalitetni kao i u drugim zemljama te da njihova rješenja stoje ravnopravno uz svjetska. Veliki broj dizajnerica dodatno je educiran na vrhunskim stranim fakultetima. Ono što nam nedostaje je industrija. Kada se uspoređujemo sa kolegama/icama koji rade u inozemstvu čini nam se da je ovdje teže realizirati projekte“, prokomentirale su Maša i Maja.
No, unatoč težem realiziranju projekata, djevojke ističu kako kod nas danas djeluje velik broj dizajnerica , a istaknule su nekoliko osvojih kolegica: Manfakuristice, Bullić Muller, Sanja Rotter, Draga Komparak, Rafaela Dražić, Sanja Kuzmanović, Dora Đurkesac, Ivana Fabrio, Lana Grahek i druge.
„Cilj ovog projekta bio je među ostalim i istražiti kontinuitet ‘ženske dizajnerske scene’, utjecaj autorica na suvremenike i utjecaj povijesti dizajna na današnje dizajnerice. Za sada, gledajući kolegice iz prošlosti i sadašnjosti, rekle bi da je uspjeh relativan, individualan i da je rezultat niza faktora“, poručile su Maša i Maja.
Foto: dizajnerice
