Ako ste danas otvorili bilo koji portal, vjerojatno vas je dočekala vijest o zagrebačkoj tvrtki koja u svojem oglasu za posao traži osobu s minimalno 25 godina radnog iskustva. Novinari 24sata kontaktirali su poduzeće u pitanju, te im je rečeno da ne žele zapošljavati mlade ljude.
“Imali smo dosta situacija kad smo zaposlili mlade ljude koji bi ostali godinu dana, a onda bi se predomislili i otišli. Ciljano smo stavili 25 godina radnog iskustva jer tražimo takvu osobu. I da smo stavili pet godina iskustva, ne bismo uzeli mlade ljude,” rekli su.
Stereotipi i tržište rada vole se javno
Komentatori su se na društvenim mrežama i portalima aktivirali. Jedni misle kako je natječaj ‘namješten,’ drugi smatraju da su iz tvrtke u pravu i da su mladi nepouzdani, treći su se uhvatili mladih žena i porodiljnog… A situacije je zapravo vrlo jednostavna – u pitanju je diskriminacija.
Razumljivo je da će poslodavci tražiti osobe određenog seta znanja i iskustva, no iz odgovora poduzeća jasno je kako je u pitanju čisto stereotipiziranje mladih ljudi kao lijenih, neodgovornih i neodlučnih.
Apsolutno je moguće da je iskustvo ovog poduzeća jednostavno takvo da su im mladi radnici bili ispod očekivanja. S druge strane, moguće je da je u pitanju Pigmalionov efekt i da su poslodavci sami stvorili lošeg radnika koji je prelaskom kod nekog drugog zablistao.
Istovremeno, s dobnom se diskriminacijom pri zapošljavaju suočavaju i starije osobe, upravo u dobnoj skupini koju sporna tvrtka traži. Starije osobe obično se doživljava kao manje sposobne, smanjenog mentalnog kapaciteta, te se u njih, kad ih se i zaposli, slabo ulaže. Pozitivna strana ovog spornog oglasa je što je upravo takvim ljudima pružena prilika za rad, a rad je ljudsko pravo.
Pročitajte više: Dobna diskriminacija na poslu – ili si mlada i zelena ili te pregazilo vrijeme
Različite generacije nose različite snage
Različiti će poslovi tražiti različiti kadar, a različiti se ljudi uklopiti u različitu radnu sredinu. U idealnom svijetu zaposlenike bi se biralo isključivo prema sposobnostima i vrijednostima, odnosno prema onome što može donijeti na poziciju za koju se prijavljuje. U stvarnosti, dob, spol, porijeklo i prezime mogu presuditi.
No, poslodavci se uglavnom slažu da su najbolji timovi upravo oni koji obuhvaćaju različite ljude, uključujući one različitih dobi jer svatko u tim nosi nešto drugo. Različite su generacije odrastale i živjele drugačije iz razloga koji su van njihove kontrole, stoga sa sobom nose drugačiji pogled na život i rad, piše Tec Alliance. Primjerice, mladi će zaposlenici donijeti inovacije i tehnološko znanje, dok će stariji zaposlenici dati neprocjenjiv uvid u industriju zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu. Tvrtke koje promiču raznolikost bolje razumiju potrebe tržišta, što je dugoročno povoljno zaposlovanje.
Držimo li se pak isključivo trajanja radnog odnosa, činjenica da će starija osoba ostati duže apsolutno stoji. Dok se jednoj generaciji govorilo ‘šuti i budi sretna što imaš posao,’ drugoj se govori ‘ima poslodavaca, puna ih je burza.’
Također, mlađi su radnici češće prisutni na mrežama kao što je Linkedin, te im je samim time na raspolaganju veća ponuda poslova. Mlada osoba s nekoliko godina iskustva poslodavcima će nesumnjivo biti zanimljiva, pogotovo ako je mlađa od 30 jer uz nju dolaze i određene olakšice. Kod starijih ljudi to nije slučaj, te će će oni teže promijeniti radno mjesto kad to požele.
Stereotipima unatoč, čini se kako tržište doista ide na ruku mladim osobama.
Pročitajte više: Generacija Z nije lijena, nego u pravu – Milenijalci u obrani ‘tih mladih’
Najbolje je učiti iz iskustva – tuđeg
Upornim generacijskim sukobima unatoč, ne zaboravite da starije generacije odgajaju i uče mlade, često na vlastitim greškama. Znate što kao generacije Y i Z često čujemo od starijih?
Čujemo kako smo zamjenjivi, kako je zdravlje važnije od posla, kako su obitelj i prijatelji, hobiji i san važniji od posla, kako je bolje otići nego trpjeti mobbing zato što ‘barem imaš posao’ i kako su dobri kolege važniji od dobre plaće. Naši su nas roditelji, susjedi, profesori i drugi učili da cijenimo sebe i svoj rad. Temeljem vlastitog iskustva mogu reći da poslodavci to prihvaćaju i da smatraju kako je obostrano zadovoljstvo ključ uspješne suradnje.
U prijevodu, odlazak nezadovoljnog zaposlenika usluga je za oboje.
Još jedan savjet koji smo naveliko dobivali jest da se ne libimo raditi bilo što dok ne nađemo ono što nas zanima i što nam je struka. Zato će radna mjesta poput pozivnih centara svakih nekoliko mjeseci imati gotovo posve nov set radnika – zato što su mlade osobe bez ili s malo iskustva tamo radile zato što su htjele raditi nešto. Kad im se otvorila prilika za radom u struci ili željenoj industriji, naravno da su je prihvatile.
Jer zašto bismo sjedili doma bez posla, bez staža i bez novca čekajući priliku za koju ne znamo kad će naići? A situacija kakva nas je dočekala na tržištu rada nije bila takva da nam je ta prilika ponuđena na pladnju.
Pročitajte više: Diskriminacija na radnom mjestu: Česta pojava o kojoj se premalo priča
Tržište rada ne voli nikoga
Poslodavci imaju pravo birati svoje zaposlenike. Isto tako, a mnogi to vole zaboraviti, i zaposlenici imaju pravo birati poslodavce. Burza je puna jednih i drugih. I tako se vrtimo u krug. Svatko zna što želi i što mu treba, pa tako i poslodavci znaju kakav radnik će najbolje popuniti neku poziciju, s time da ne postoji poslodavac koji je nepogrešiv.
Dakle, ako ste poslodavac kojem radnici stalno odlaze ili zabušavaju, zapitajte se zašto. Možda ste jednostavno navikli na sistem rada koji više nije održiv, a možda je ponašanje koje osuđujete kod radnika ono na koje ste ih sami tjerali.
Primjerice, sjećate li se mjere stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa? Većina korisnika te mjere je nakon godinu dana vraćena na HZZ. Zašto? Zato što je naći svježe diplomiranu osobu lakše i jeftinije nego zadržati SOR-ovca koji bi tada postao trošak poslodavca. Ako vam ulaz na tržište rada obilježi godina dana rada za minimalac nakon čega vas se odbacuje jer vas se ne želi platiti, što vam se direktno i kaže, skinut ćete ružičaste naočale jer ste upoznali tržište rada onakvo kakvo ono jest.
U konačnici, reći da ćete radije zaposliti stariju osobu jer će mlada brzo otići u drugu tvrtku je isto kao reći da ćete radije zaposliti mladu osobu jer će starija stalno biti na bolovanjima. Diskriminacija ide u oba smjera. Ne zvuči u redu jer nije u redu. Ali takvo nam je tržište.
Foto: Canva
