Na svega četrdeset kilometara od glavnog hrvatskog grada nalazi se pravi rudnik turističke ponude Zagrebačke županije. Brendiran kao grad triju crnih zlata, Ivanić-Grad svake godine svojim manifestacijama privlači mnoštvo posjetitelja – i to tijekom cijele godine. Potvrđujući tako da turističke potencijale imaju i ona manja mjesta daleko od hrvatske obale.
Direktorica Turističke zajednice Ivanić-Grada, Ana Gašparović, predstavila nam je tri najpopularnije manifestacije svoga grada, za koje je ostvarila HTZ-ovu potporu iz Fonda za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent u 2023. godini.
“Ivanić-Grad je industrijski grad, grad nafte i plina s malom tradicijom njegovanja kulturne baštine”, započela je priču o ‘Ivaniću’ Gašparović koja je odlučila probuditi turizam Ivanić-Grada iz zimskog sna. Jednostavno je, kaže, smatrala da je potrebna akcija.
„Nužno je očuvati i valorizirati kulturnu baštinu našeg zavičaja”, istaknula je direktorica koja se iznimno ponosi autentičnom pričom o labirintu „Hrvatica“.
Autentična priča labirinta Hrvatica
Rasprostranjen na dva hektara površine, posavski kukuruzni labirint “Hrvatica” inspiriran je kukuruznim labirintima Srednje Europe. Prvi put ovaj je projekt pokrenut 2022. godine. Kad se ‘pojavio’ privukao je više od tisuću posjetitelja u ruralni Dubrovčak Lijevi. Gašparović ističe kako naziv “Hrvatica” nema svrhu isticanja nacionalnog naboja već je labirint dobio ime po nazivu narodne nošnje mjesta u kojemu se nalazi, a čiji je uzorak labirint u prvom izdanju imao.
“Kada se labirint postavi, on je dostupan 24 sata na dan svima koji su zainteresirani”, pojašnjava Gašparović. Dodaje da nema ulaznica za posjetitelje što otežava praćenje točnog broja posjetitelja. Naglašava i da je iznimno lijepo vidjeti da se posjetitelji ponašaju pristojno i ne uništavaju instalaciju.
„I ne ostavljaju smeće za sobom, jednostavno su u prirodi i uživaju u njoj, jer se labirint nalazi tik uz rijeku Savu”.
Direktorica poručuje da je sezonska atrakcija poput ove izvrstan primjer kako djelovati u prostoru na autentičan način, koji cijeni prostor i ukazuje na bogatu kulturnu baštinu.
“Hrvatica je autentična priča u autentičnom prostoru. Projekt je i održiv jer njegovo postojanje dirigira priroda. Labirint je aktualan onoliko koliko priroda to dozvoljava. On može postojati od kolovoza pa do trenutka kada se bere kukuruz”, ističe Gašparović.
Dodaje i da se atrakcija mijenja u skladu s prirodom. Doživljaj prostora drugačiji je ovisno o godišnjem dobu.
„Ako dođete ranije u ljeto – on je zelen. Ako ponovno dođete na jesen – on je one prekrasne žuto-narančaste jesenske boje”.
Projekt Posavskog kukurznog labirinta realizirat će se još u 2024. i 2025. godini.
Pročitajte više: “Turizam nas je ulijenio, krenulo se iznajmljivati – i onda se pitaš zašto bi radio
Lokalno stanovništvo u fokusu
Prije negoli je zasjela na poziciju direktorice TZ Ivanić-Grad, Gašparović je, među ostalim, radila kao turistički vodič s licencama za Zagreb, Zagrebačku županiju i češki Prag u kojemu je diplomirala Međunarodne odnose. Upravo ju je to iskustvo, kao i obiteljski posao u turističkoj agenciji, pripremio za ulazak u sferu ruralnog turizma.
“Osmišljavanje turističke atrakcije u ruralnom području izuzetno je zahtjevan pothvat. Lokalno stanovništvo jako je involvirano i treba biti izuzetno oprezan što se u ruralnom području radi i kako će lokalno stanovništvo reagirati”.
To joj je bilo na umu i prilikom osmišljavanja labirinta Hrvatica. Motiv posavske narodne nošnje, koji je poslužio kao inspiracija za labirint, bio izuzetno bitan detalj prilikom osmišljavanja i organizacije atrakcije jer je lokalnom stanovništvu bilo izuzetno drago da i njihova kulturna baština bude valorizirana, objašnjava direktorica.
“Gospođe iz sela navečer su išle u šetnju pa obilazile labirint. Bile su ponosne što se njihova povijest cijeni. Tako smo dobili lokalne ambasadore na jedan nenasilan način”, pojašnjava Gašparović čija je TZ organizatorica manifestacije “Posavski dani” na kojoj okupljaju lokalne poljoprivredne proizvođače i daju im mogućnost za veću vidljivost i prodaju svojih proizvoda.
Turistička zajednica Ivanić-Grada ne želi biti vidljiva tek jednom godišnje, ne žele sezonalni turizam već žele svojim posjetiteljima ponuditi integrirano iskustvo kroz cijelu godinu. U tome im pomaže i sve popularnija Bučijada.
Bučijada – kraljica Ivanić-Gradskih manifestacija
Bučijada je manifestacija koja se kontinuirano održava svakog listopada od 2004. godine i koja svojim šarolikim sadržajem svojim posjetiteljima nudi jedinstveno iskustvo gastronomskih užitaka, zabave i kulturnog doživljaja krajolika.
Gašparović je ovaj projekt ‘naslijedila’ od prethodne direktorice, no kako kaže, s njime je vrlo dobro upoznata od njegovog samog početaka kao aktivna članica turističkog vijeća Ivanić-Grada.
“Počela sam Bučijadu promovirati kao najveći prodajni sajam bučinog ulja, buče i proizvoda od buče u Hrvatskoj”, naglašava Gašparović. Dodaje da je ova manifestacija bitna jer ima izuzetno snažan gospodarski značaj za poljoprivredu. Bučijada je poveznica poljoprivrede i turizma. Svake godine manifestacija okuplja više od 150 izlagača iz cijele Hrvatske, a posljednju Bučijadu posjetilo je više od 85.000 posjetitelja te je prodano gotovo 6000 litara bučinog ulja.
“Na moju inicijativu onaj proizvođač koji je šampion na izložbi bučinog ulja u Varaždinu ima pravo na besplatno izlagačko mjesto kod nas”, pojasnila je Gašparović koja je s Bučijadom napravila presedan. Naime, njezin kraj uopće nije kraj koji ima najveću proizvodnju bučinog ulja, ali ipak su se profilirali kao najbolja prodajna platforma za te poljoprivredne proizvode.
Nakon svake Bučijade turistička zajednica objavljuje anketu koja ispituje zadovoljstvo posjetitelja. To im omogućava da na vrijeme reagiraju ako posjetitelji pronađu zamjerku ili pojačaju ono što je ocijenjeno kao dobro, te da na vrijeme krenu s planiranjem i promidžbenim aktivnostima novog izdanja manifestacije.
Pročitajte više: Iris Domazet Malobabić: “Globalno nas se ne doživljava kao luksuznu destinaciju”
Simbol grada koji prati trkače u noć
Svoju turističku sezonu produljili su i u zimu. Tako su osmislili noćnu utrku uz osvijetljene naftne njihalice. Inspirirani industrijskom baštinom i povezanošću s naftom koje Ivanić-Grad nosi, trkači imaju mogućnost prijeći stazu duljine deset kilometara koju osvjetljavaju naftne njihalice – simbol toga grada.
“Nafta je nešto što mi živimo. Mi živimo u periodu s naftom. Bio je period prije nafte i doći će period nakon nafte pa zašto ga onda ne iskoristiti i u tom jednom turističkom, umjetničkom i kulturnom aspektu”, naglašava domišljata direktorica.
Utrka se simbolično održava u vrijeme kada se slavi Sveta Barbara – zaštitnica rudara, vatrogasaca i dobre smrti.
“I u ovom pogledu povezujemo događaj s mjestom u kojemu se odvija. Zato su startni paketi prepuni proizvoda lokalnih proizvođača”, objašnjava Gašparović pa dodaje: “tako se povezuje lokalna zajednica, poljoprivreda i turizam”.
Pobjednik utrke osim pehara kući nosi i godišnju rekreativnu ulaznicu na bazene Naftalan – treće crno zlato ovoga grada.
“Mi sve to radimo kako bi se produljilo vrijeme boravka na destinaciji, da ljudi ako dođu iz daleka znaju prepoznati vrijednost i da ostanu do drugog dana”.
Promo materijal su im paketići sjemenja
Gašparović čvrsto vjeruje kako održivost kreće od pojedinaca, što uključuje i nju samu. Zato je jedan od prvih njezinih koraka u turističkoj zajednici bila zamjena promo materijala. Inventar koji su do tada naručivali – poput kemijskih olovaka i blokića papira – zamijenili su “neobičnim” inventarom – paketićima sjemenki.
U suradnji s tvrtkom iz susjedne općine, koja se bavi pakiranjem sjemena, i dogovorili su proizvodnju promo materijala u obliku paketića sjemenja koje sadržava medonosno cvijeće i trave. Pod sloganom “Zazujimo livadu” turistička zajednica Ivanić-Grada tako na inovativan i održiv način promovira svoju destinaciju.
“Kad nešto radite, u redu je da krenete od sebe i malim koracima pokažete koliko u to vjerujete. Tada vam onda i zajednica vjeruje”, zaključuje Gašparović.
Autorica: Ivana Vukelić
Foto: Women in Adria
