Iza nje je punih 20 godina iskustva u banci, magistrirala je ekonomiju, razmišlja o doktoratu, a kad je kao tinejdžerica razmišljala gdje se vidi u budućnosti – zamišljala je sebe u profesorskoj ulozi. I tako je prvo upisala Učiteljski fakultet uz dodatni studij hrvatskog jezika. I završila ga je, ali umjesto krede i ploče, danas rukuje brojkama, strategijama i timovima od stotinu zaposlenika kao izvršna direktorica Sektora poslovanja sa stanovništvom u Hrvatskoj poštanskoj banci. Ona je Vedrana Čulo Gusić, a njezin nekonvencionalni karijerni put pokazuje kako se imamo pravo predomisliti jer nikada ne znamo u kojem ćemo dijelu života čuti naš poziv.
Vedrana ove godine slavi punih 20 godina karijere u bankarstvu, a za Women in Adria podijelila je kako je rad na svim razinama u bankarskom sektoru oblikovao njezin pristup vođenju, koje lekcije je naučila na tom putu te zašto vjeruje da je strpljivo napredovanje ključno za uspješnu karijeru.
Od šaltera do liderice
Karijeru je započela 2004. godine kao bankarica u Zagrebačkoj banci. Kao apsolventica tražila je svoj prvi posao kako bi čim ranije stekla konkretno radno iskustvo. I tako je došla u Zagrebačku banku kao bankarica na šalteru, ne sluteći da će taj posao predodrediti daljnji tijek njezinog života.
U ova dva desetljeća prošla je sve razine unutar sektora stanovništva – od rada na šalteru, preko pozicije osobnog bankara, pa do direktorice poslovnice. Tijekom godina preuzimala je sve odgovornije uloge, a svaka nova pozicija donijela je priliku za razvoj stručnih i rukovodećih vještina.
„Najvažnije lekcije koje sam naučila su povjerenje, integritet i autonomija. Raditi na svim razinama omogućilo mi je dublje razumijevanje klijenata, kolega i poslovnih izazova“, ističe Vedrana.
Kaže kako sva temeljna znanja koja je stjecala kao bankarica u radu s klijentima koristi i dan danas, kao direktorica.
„Velika je vrijednost graditi se postepeno i biti strpljiv“.
Pročitajte više: Nevena Smolić u 6 godina 4 puta napredovala, čak i tijekom porodiljnog
‘Prije svega sam supruga i majka’
Iako je obrazovanje započela u pedagoškom smjeru, Vedrana je u kasnijoj fazi odlučila ponovno upisati fakultet, ovoga puta magisterij ekonomije. To je uz posao i obitelj, zahtijevalo iznimnu organizaciju i posvećenost. No, ne žali jer nije odmah krenula tim stazama.
„Iako sam mnogo puta pomislila kako bih, da se vrati vrijeme, vjerojatno neki drugi studij upisala, ipak smatram da je moj put bio zacrtan na ovaj način. Da sam tada otišla ovim putem, što bi me motiviralo u ovoj dobi ponovo studirati i magistrirati ekonomiju? Vjerojatno bih ostala na razini obrazovanja VSS i ne bih imala motivacije za dalje, a na ovaj – teži – način sam trebala više sebe dati i to vrlo često iznad mojih mogućnosti“, iskrena je direktorica koja za sebe kaže da je prije svega supruga i majka koja je uz karijeru odlučila završiti i zahtjevan studij.
„Vjerujem da me to dodatno osnažilo da danas budem iznimno jaka i izdržljiva – koji god izazov bio ispred mene! Već razmišljam nastaviti daljnje obrazovanje na doktorskom studiju – sebi za dušu“, otkriva.
Ništa bez tima i povjerenja
Jedan od najvećih profesionalnih izazova za Vedranu bila je integracija Nove hrvatske banke u HPB. Uspješno pripajanje zahtijevalo je preciznost, timsku sinergiju i povjerenje.
„Bez mog tima to ne bi bilo moguće“, skromno ističe. Opisuje kako je najveći izazov definitivno uz poštivanje svih regulatornih okvira provesti uspješno pripajanje da klijenti ne osjete poteškoće.
„To je primjer situacije u kojoj je ključan tim i povjerenje“.
U svom radu stavlja fokus upravo na ljude – kako klijente, tako i zaposlenike. Zadovoljni klijenti i angažirani zaposlenici njezin su najveći motiv.
„Važno je osigurati slobodu i autonomiju članovima tima, kako bi mogli predlagati ideje i osjećati se podržano“, ističe angažirana direktorica pa priznaje da je to naučila na svojoj koži. Osobno joj je, kaže, bilo iznimno teško razvijati se u jako kontroliranim i ‘strogim’ bankarskim uvjetima u kojima je malo prostora za kreativnost pa zato stoga danas nastoji svojim zaposlenicima dati, koliko god je to moguće i dopušteno, dovoljno prostora, slobode i autonomije za prijedloge, kvalitetnu argumentaciju i implementaciju.
Pročitajte više: Venera Matoš: „Izazov je pokazati empatiju i zadržati autoritet”
Budućnost bankarstva
Taj kruti bankarski sektor ipak i sam prolazi kroz brzu transformaciju. Kad je ona tek počela raditi – prije okruglih 20 godina – nezamislivo je bilo plaćati račune putem mobitela, smije se. Danas je to, pak, osnovna potreba.
Mnoge su okolnosti „natjerale“ financijsku industriju na brz razvoj i digitalizaciju. Vedrana vjeruje da će digitalizacija nastaviti oblikovati poslovanje. Unatoč tehnološkom iskoraku, uvjerena je da ljudski faktor ostaje ključan.
„Mijenja se forma u kojoj se bankarstvo odvija, ali suština ostaje ista: biti uz klijenta i pružiti najbolje moguće rješenje“.
Da bi se to ostvarilo potrebno je učiti, gristi, isprobavati – ne ide uvijek sve linearnom putanjom. Lagala bi, kaže, kada bi rekla da nikada nije pogriješila, no greška nije smak svijeta. Upravo su te pogreške, kako kaže, one koje donose najvrjednije lekcije. Ne boji se priznati da put prema uspjehu nije uvijek bez grešaka, ali uvjerena je da je najvažniji dio tog puta spremnost na učenje i prilagodbu.
„Iz svake se greške uvijek nešto nauči. To je, zapravo, dio procesa osobnog rasta i razvoja“, zaključuje Vedrana.
