Ana Vukšić je Spanova direktorica financija i jedna puzzla iz savršenog kompleta koji je uveo Span na Zagrebačku burzu. U svom životu ostvarila je mnoge uspjehe, kako na karijernom tako i na privatnom putu. Ispričala nam je s kojim se izazovima susrela u životu, kako je izgledao proces izlaska Spana na Zagrebačku burzu – i zašto svoj dan uspoređuje s klackalicom.
Karijerni put odrađen školski
Njezin karijerni put tekao je, kako kaže, prilično školski. Nakon srednje škole upisala je Ekonomski fakultet, a već kao studentica radila je u Iskonu u računovodstvu. Po završetku fakulteta dobila je priliku raditi u odjelu reportinga, a zatim i u kontrolingu. „Ako čovjek želi izgraditi karijeru u financijama, to je školski, logični redoslijed razvoja“, kaže nam Ana. Rad i trud su je naposljetku doveli i do pozicije direktorice financija koju i danas obnaša u Spanu.
Za sebe kaže da je radoholičarka, a za razliku od karijernog puta njezini radni sati nisu školski primjer. “Svaki dan balansiram radno i privatno vrijeme, i svaki dan imam novu priliku biti bolja u tome”. S obzirom na to da Anin posao ne može početi točno u 9, a niti završiti točno u 17, work-life balance priča stvar je mentalne higijene, osobnog rasta i podrške nadređenih. „Sretna sam da radim u sredini koja to razumije, podupire i nitko ti ‘ne broji’ kada si došao, a kada otišao iz ureda, tako dugo dok je posao odrađen. Lakše je rješavati neki hitan mail u 22 h navečer kad znaš da je u redu izaći po dijete u vrtić ranije jer te nije vidjelo prošlu večer s obzirom na to da si završavala reviziju“.
Pročitajte više: Konferencija za žene u financijama podsjetila nas je kako karijerni put nije predvidljiv baš kao ni život
Zoom out kao jedan od glavnih izazova u počecima
Kao i svi, u životu se susrela s različitim izazovima. Na početku karijere najveći izazov bio joj je zoom out – „recimo shvatiš da si se toliko koncentrirala na to da izvještaj bude dobar i točan, da ga uopće nisi pročitala s drugačijim parom naočala“, govori nam Ana. „Ključno je dati vrijednost i pravovremenu informaciju na temelju svega što je napravljeno. Dati dobar zaključak. Tu je najvažnije odmaknuti se i gledati na posao i brojeve iz drugačije perspektive, a taj dio mi je u počecima bio najizazovniji“.
Danas se susreće s izazovima drugog tipa, a najčešći joj je balansiranje između operativnog posla i strategije, odnosno prebacivanje iz jedne u drugu sferu. „Potrebno je pronaći svoj način obavljanja posla, a da nakon podvučene crte budeš zadovoljna sa svime što si napravila“, kaže nam Ana. Osim toga što uživa u svom poslu, govori nam kako je poseban osjećaj kada struka prepozna tvoj rad i trud. Naime, uvrštena je među troje najboljih financijskih direktora po izboru ugledne konzultantsko – revizorske tvrtke Deloitte za 2020. godinu. Tim priznanjem, ističe, nije nagrađena samo ona, već i njezin čitav tim bez kojeg sve ovo ne bi bilo moguće.
Pročitajte više: Antonija Kapović, članica uprave Spana: “Žene, vozite auto koji vam pripada po poziciji, nema izgovora da vam ne treba!”
Životna klackalica
Danas joj je neizmjerno važno pronaći vrijeme za sebe – i to kvalitetno vrijeme. „Balans privatnog i poslovnog moja je životna klackalica“, slikovito objašnjava Ana. „Prije djece to je usklađivanje zericu jednostavnije jer žrtvuješ svoje slobodno vrijeme kojega ionako imaš dovoljno. Želiš se dokazati i propituješ je li ono što si napravila dovoljno. Možda onda jesi malo nervozna zbog toga što si previše radila, ali ne vidiš jasno onu drugu stranu klackalice – čega si se to odrekla“.
S druge strane, kad je postala majka naučila je da treba cijeniti svoje slobodno vrijeme kao „suho zlato“. Ako si propustila cijeniti svoje slobodno vrijeme – djeca će te vratiti na pravi put, šali se Ana. Čarobna formula, savjet ili rješenje kako napraviti idealan raspored i izbalansirati svaki dan ne postoji.
Pročitajte više: Span je prva hrvatska IT kompanija s ISO certifikatom za suzbijanje podmićivanja
Kad vidiš da brinu o zaposlenicima, ništa ti nije teško
U procesu pripreme Spana za izlazak na Zagrebačku burzu Anina klackalica prevagnula je na stranu posla. U tom razdoblju imala je malo vremena za obitelj, ali partner joj je bio desna ruka i odradio dječje bolesti, prilagodbu na vrtić, čitanje priča prije spavanja…
Priprema za izlistavanje na burzu je ogroman projekt za sebe, a Span je dugo imao upravo tu želju. Izlazak na burzu omogućava pristup kapitalu, što znači i ubrzanje rasta poslovanja. Upravo dobri poslovni rezultati koje je Span ostvarivao bili su glavni motiv i pokretač cijelog „projekta“. Donošenje odluke o izlistavanju Ani se sada čini vrlo jednostavno jer je nakon toga uslijedio teži dio. Govori nam kako su tada revizorske kuće pregledavale cjelokupno poslovanje unazad nekoliko godina, a Spanovci su pripremali sve kako bi samo izlistavanje prošlo što „glađe“.
Kada se pojavila mogućnost da će se IPO prolongirati nakon jeseni i da bi zbog toga ljeto užem timu ljudi moglo biti radno, Uprava Spana je rekla da to ne dolazi u obzir. Bilo im je važno da zaposlenici imaju vremena za odmor i sve su pripremili na vrijeme kako bi ljudi mogli ići na godišnji odmor.
Pročitajte više: Najbolja poslovna godina u povijesti Spana
ESOP kao pun pogodak
U Spanu work-life balance nije samo mantra, već se zaista brine o zaposleniku. Tako nam Ana govori da je u Spanu prvi put u životu doživjela da joj šef zabrani rad vikendom i brine o tome je li se dobro odmorila. Kako ne bi sve ostalo samo na priči, u Spanu provode i istraživanja zadovoljstva zaposlenika, organiziraju interne edukacije, darivanje krvi – „za svakoga ponešto“, kaže nam.
A ono što je bio Spanov pun pogodak, za Anu je zasigurno ESOP. „Zaposlenicima je ponuđeno da se uključe u IPO, odnosno jedan dio dionica koje smo dali u IPO namijenili smo ponuditi zaposlenicima. Tako su se i oni mogli uključiti u vlasničku strukturu“. Vukšić naglašava da u poslu često razmišlja na način što bi učinila s novcem tvrtke da je njezin vlastiti novac, a s IPO-om je ta odluka doslovce postala takva“.
Objašnjava nam da su upravo takvi potezi trenuci u kojima vidiš da organizacija brine za ljude, a ne samo za cilj. “Koliko god projekt bio intenzivan, ničega mi nije žao, i sve bih ponovila ispočetka”, govori Ana. Cijeli projekt pružio joj je neprocjenjivo iskustvo, ali i tim ljudi s kojim vjerojatno imaš priliku raditi ovakvu stvar samo jednom.
Foto: Domagoj Bregant / Span