Čak 60% osoba sa sveučilišnom diplomom u Hrvatskoj su žene. Ipak, u čak 67% trgovačkih društava izlistanih na burzi u nadzornim odborima nije bilo nijedne žene, a u 34% ih nije bilo nijedne žene u upravi. CEE kompanije s nadprosječnom zastupljenosti žena na upravljačkim pozicijama (preko 30%) imaju 26% veću profitabilnost u usporedbi s kompanijama bez ženskog upravljačkog kadra. I tako, dok tvrtke mogu profitirati od žena na vodećim pozicijama, žene su i dalje potplaćene u odnosu na muške kolege. Žene u Europskoj uniji u prosjeku zarade 12,7% manje, a u Hrvatskoj 11,1% manje.
Stiže Direktiva o rodno-izbalansiranim odborima
Podaci na razini EU svjedoče da povećanje rodne ravnopravnosti izravno utječe na napredak gospodarstva. Zemlje s najboljim politikama rodne ravnopravnosti imaju i ostvaruju značajne prednosti. Kako se podzastupljenost žena na direktorskim položajima u EU već se dulje smatra problemom, a samoregulirajuće mjere nisu dale rezultate, koncem prošle godine EU je usvojila Direktivu koja države članice obavezuje da do sredine 2026. povećaju udio žena na direktorskim pozicijama. Tako će trgovačka društva u nadzornim odborima morati imati najmanje 40% žena, a na 33% svih direktorskih položaja u tvrtkama morat će se imenovati žene. Preciznije, direktiva ne nalaže da se poveća udio žena već podzastupljenog spola. U praksi su to, kako u Hrvatskoj tako i u ostatku Europe, upravo žene.
Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj u suradnji s Hrvatskom udrugom žena u pravnoj profesiji održao je konferenciju “KORPORATIVNO UPRAVLJANJE U FOKUSU: Perspektiva Direktive o rodno-izbalansiranim odborima u Hrvatskoj“.
Na konferenciji se kroz dva panela diskutiralo o očekivanim pozitivnim financijskim učincima Direktive za poslovanje i društvo. Raspravljalo se iz perspektive regulatora i financijskog sektora te iz perspektive “realnog sektora” odnosno biznisa.
“Poticanje raznolikosti i korporativnog upravljanja nije samo pitanje pravednosti, već i strateški imperativ za gospodarski rast i inovacije. Kada oslobodimo puni potencijal žena, oslobađamo puni potencijal naših društava. Zajedno možemo stvoriti pravedniju i prosperitetniju budućnost za sve”, naglasila je na povjerenica Europske komisije za ravnopravnost Helena Dalli.
‘Promjene unose nervozu’
Dalli je pohvalila Hrvatsku za podršku ovoj važnoj zakonodavnoj inicijativi. Naglasila je da postotak žena u Hrvatskoj u upravnim odborima najvećih tvrtki iznosi 31 posto. Za usporedbu, europski prosjek je oko 33 posto.
“Očekujem da će nova direktiva doprinijeti ubrzanju koraka prema ravnoteži spolova u korporativnom upravljanju”, napomenula je.
Direktiva će se obavezno morati provoditi u svim zemljama EU od 28. prosinca 2024.. Ova direktiva odnosi se sva velika trgovačka društva uvrštena na burzu u EU-u. Također, ne obuhvaća mala i srednja poduzeća s manje od 250 zaposlenih. Hrvatska je u specifičnoj situaciji, napomenula je Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze. Naime, neke od najvećih hrvatskih tvrtki nisu na burzi. Riječ je o tvrtkama koje su državno vlasništvo ili država u njima ima udio. Takvih kompanija u hrvatskoj je više od 1000. Od toga u 40-ak Hrvatska ima većinsko vlasništvo, a njih 13 je apsolutno vlasništvo RH. Ovo značajno smanjuje broj hrvatskih kompanija na koje će se Direktiva odnositi.
“Kompanije koje su na burzi već i sada imaju mnoštvo različitih direktiva i uvjeta koje moraju ispoštovati. Svaka nova samo unosi više nervoze”, upozorila je predsjednica Uprave Zagrebačke burze.
Vrijedi samo za firme s burze – a što je s državnim firmama?
Poteglo se pitanje bi li država, koja provodi Direktivu i nameće ju kao obvezatnu privatnicima, trebala tu istu direktivu uvrstiti i u svoje kompanije. Bi li isto trebalo vrijediti i za HEP, Hrvatske vode, Hrvatske šume, Jadrolinija, ACI, JANAF…? Slovenija je, primjerice, odlučila da Direktiva bude obvezatna i za državne firme. Hoće li i Hrvatska proširiti obim pa uključiti i državne firme, koje nisu na burzi, još se ne zna jer Direktiva za sad nije uvrštena u Zakon.
Ana Falak, direktorica granskih usluga Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) istaknula je da apsolutno podržava ideju da Direktiva obuhvati i državne poduzeća.
“Lakše će se provesti i ispuniti sve obveze, ako država vodi svojim primjerom”.
Pročitajte više: Europski parlament službeno uveo kvote za upravne odbore u tvrtke
Više žena u odborima znači i veći BDP
Prema izvješću McKinsey iz 2021. godine, Hrvatska može povećati svoj BDP za 4 milijarde eura godišnje do 2030. (cca 5,1% godišnje), kroz 3 faktora: 22.000 više žena kao radne snage, žene trebaju raditi više za 1.5 plaćeni sat tjedno te više ženske snage u najproduktivnijim sektorima. Zašto? Jer kompanije s rodno-izbalansiranim upravljačkim kadrom pokazuju iznadprosječne financijske rezultate.
Direktiva o rodno-izbalansiranim odborima bi, između ostalog, donijela povrat ulaganja u obrazovanje i za pojedinca i za javni sektor. Također, njome se poboljšava korporativno upravljanje jer potiče raznovrsnost razmišljanja i donosi šire perspektive. Raznolikost dovodi do proaktivnijeg poslovnog modela, uravnoteženijih odluka i poboljšanih profesionalnih standarda koji bolje odražavaju društvenu stvarnost i potrebe potrošača. Tako se direktivom potiču inovacije, a također ona omogućava zadržavanje ženskih talenata i smanjenje razlike u plaćama.
‘Argument da ‘nedostaje žena’ na tržištu rada, ne drži vodu’
Sve to vidljivo je i na stvarnim primjerima zemalja koje su se već pobrinule za uvedu kvote kako bi došle do rodno izbalansiranih odbora. Zemlje s najboljim politikama rodne ravnopravnosti, koje imaju i ostvaruju značajne ekonomske prednosti, su Njemačka, Austrija, Francuska, Italija i Belgija. Hrvatska, koja se protivila prijedlogu uvođenja Direktive, nekada je po pitanju rodno izbalansiranih uprava i nadzornih odbora bila bolja od zemalja koje se danas uzimaju za primjer dobre prakse. Tako je Italija uvelike pretekla Hrvatsku koja je godinama bila bolja. I danas u Italiji i dalje ima manje žena na tržištu rada, u usporedbi s Hrvatskom, ali iako ih je manje – ima ih više na vodećim pozicijama.
“Drugim riječima – ne drži vodu argument da ‘nedostaje žena’ na tržištu rada, pa da ih zato manjka u nadzornim odborima i upravama”, naglasila je Ana iz HUP-a.
Baš je taj argument dio retorike koja je učestala u Hrvatskoj, a taj je mit srušio i Vedran Bajer, direktor Microsofta Hrvatska.
“Kod nas oko 30% najviših pozicija drže žene. Ne čini se puno, ali pogledajmo kakvo je stanje u obrazovnim institucijama za IT industriju – na FER-u je 25% studentica”, upozorio je Bajer.
U pozadini inkluzije ne smije biti prisila
Tamara Sardelić, predsjednica Nadzornog odbora Meritus ulaganja, upozorila je da nikada nije i ne može biti cilj tek ‘odozgora’ nametnuti određena pravila već treba saživjeti s idejom koju to pravilo donosi. Dakle, u pozadini inkluzije nije i ne treba biti prisila već treba jasnije iskomunicirati dobrobiti koje Direktiva o rodno-izbalansiranim odborima donosi. Da se to učinilo, ne bi niti bilo potrebe za Direktivom i uvođenjem kvota već bi ‘prirodno’ došlo do ravnpravnijih, mješovitijih Uprava i nadzornih odbora. Baš tako bilo je u Hrvatskom telekomu, naglasila je Marijana Bačić, članica Uprave i glavna operativna direktorica za poslovne korisnike Hrvatskog Telekoma.
HT je među najboljim kompanijama u pogledu rodno izbalansiranih odbora. Od 8 članova nadzornog odbora četiri su žene, a i u Upravi sjede dvije žene.
“Dakle, i puno prije Direktive mi smo imali zdravu kulturu”, naglasila je Bačić.
Pročitajte više: Kvote ženama otvaraju vrata nadzornih odbora: Znate li svoja prava?
Direktiva o rodno-izbalansiranim odborima – zašto joj se i žene odupiru?
Kvote same po sebi nisu cilj već sredstvo kojim se dolazi do cilja. Iznimno je važno pravilno iskomunicirati dobrobiti i ideju koja je iza Direktive. U suprotnom dolazi do nerazumijevanja i nezadovoljstva radi ‘prisilnog nametanja’.
“Pitala sam se treba li nam još jedna direktiva, ali očito da treba kad smo nekada bili bolji od zemalja koje su nas prestigle kad su se pozabavile ovim pitanjem“, napomenula je direktorica granskih usluga HUP-a.
Bačić je napomenula da otpor kvotama, koji se u Hrvatskoj prisutan, počiva na tome što se nedovoljno razumije kontekst odnosno činjenica da je povećanje sudjelovanja žena na tržištu rada ključno za poticanje gospodarskog rasta u Europi, unapređenje konkurentnosti europskih tvrtki, ali i suočavanje s demografskim izazovima u Europi.
“Ako se dobrobiti ne iskomuniciraju jasno, dođe do toga da se i same žene odupiru”, naglasila je.
Nije, zaključilo se, cilj da se žene zaposli samo radi kvote već će i dalje glavni kriterij biti kvaliteta rada, iskustvo i potencijal, a s godinama će se pokazati sve ekonomske, društvene i socijalne dobrobiti koje će se ostvariti.
Foto: Europski parlament
