Projekcije Europskog parlamenta predviđaju da će u bliskoj budućnosti 90% poslova zahtijevati neku razinu e-vještina i digitalne pismenosti. Njihovi podaci, kao i brojna istraživanja, također ukazuju na poražavajuće statistike vezane uz digitalnu pismenost žena, pa čak i korištenje moderne tehnologije. U nekim segmentima, rodni je digitalni jaz danas izraženiji nego što je bio prije deset godina.
UNESCO definira digitalnu pismenost kao “sposobnost sigurnog i primjerenog pristupa, upravljanja, razumijevanja, integriranja, komuniciranja, procjene i stvaranja informacija putem digitalnih uređaja i umreženih tehnologija za sudjelovanje u ekonomskom i društvenom životu.” UN-ova Međunarodna telekomunikacijska unija isti pojam definira kao sposobnost korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u svakodnevnom životu radi postizanja određenih ciljeva. Obje definicije upućuju na vještine koje su ključne za sudjelovanje i ostvarivanje ciljeva u svakodnevnom životu.
Pročitajte još: Predrag Matić: Žene trebaju imati pravo na pobačaj u svim zemljama Europske Unije!
Digitalni jaz je ekstremniji za starije, slabije obrazovane i siromašne žene
Pa ipak, u gotovo svim zemljama svijeta postoji izražen rodni jaz po pitanju digitalnih vještina, što žene stavlja u nepovoljan položaj kod sudjelovanja i ostvarenja vlastitih ciljeva u modernom digitalnom dobu. Žene su suočene s brojnim preprekama koje ih ograničavaju u razvoju osobne digitalne pismenosti, počevši od najranijeg djetinjstva do ostalih životnih faza: obrazovanja, zaposlenja i poslovnog napredovanja. Kako bi se ostvarile u digitalnom dobu, žene moraju premašiti stereotipe, kulturne barijere, odsutnost zbog ženskih pitanja (trudnoća i majčinstvo), područja kojima dominiraju muškarci, mušku agresivnost, zlostavljanja, nisko samopouzdanje i ostalo, stoji u nedavnom znanstvenom radu o digitalnom jazu u Europi autora s Makedonskog sveučilišta u Grčkoj.
Diljem čitavog svijeta žene kao demografska skupina manje koriste internet nego muškarci, bilo da se radi o instalaciji softvera ili korištenja online radija i televizije, online bankarstva ili e-usluga. Digitalni je jaz još veći i ekstremniji za starije žene, niže obrazovane, siromašne ili one koje žive u ruralnim područjima. Jaz postoji i u korištenju moderne tehnologije pa tako mnogo manje žena diljem svijeta posjeduje mobilne telefone. U zemljama s niskim i srednjim prihodima, otprilike 54% žena koristi mobilni internet, što je u prosjeku 20% manje od podataka za muškarce.
Poražavajući je i podatak UN-a da se rodni digitalni jaz povećava kako tehnologija postaje naprednija, sofisticiranija i skuplja. U zemljama s nižim i srednjim prihodima žene koriste vrlo mali spektar usluga na pametnim telefonima, dok u je u većini država svijeta 25% manja šansa da će koristiti jednostavne aritmetičke formule, poput onih u Excelu.
Mnogo manje žena završava STEM područja, a još manje zaista radi u njima
Žene danas čine 34% ukupnih diplomaca koji završavaju STEM područja. I ovo predstavlja silaznu putanju trenda kada se ovaj postotak usporedi s podatcima za 2011. godinu. U Europi općenito četiri puta više muškaraca nego žena završavaju studije koji imaju bilo kakve veze s IKT sektorom. Iako žene čine 57% svih diplomaca, njih svega 24,9% završava bilo što povezano s IKT-om. Što se tiče zapošljavanja, od ukupnog broja IKT specijalista samo je 1.30% njih ženskog roda.
Pročitajte još: Žene su bolje u tehnologijama, kaže izvješće instituta Brookings
Korištenje i razvoj softvera polako postaju ključna sredstva digitalne transformacije. Osim što je rodni jaz u kreiranju softvera značajan u smislu zapošljavanja žena u ovom sektoru, zabrinjava i potencijal svjesnih i nesvjesnih diskriminacijskih pristranosti razvoju AI aplikacija, videoigara, igračaka i drugih područja primjene umjetne inteligencije, što će vjerojatno nastaviti produbljivati digitalni jaz.
Pokazalo se da rodni stereotipi snažno utječu na izbor predmeta u školi, poput informatike, i kasnije usmjerenje na fakultetu. Prema podacima koje je objavio Europski parlament, manje od 3% djevojaka u EU izražava zanimanje za IKT sektor, a učitelji i nastavnici često produbljuju rodne stereotipe obeshrabrujući djevojčice da nastave karijeru u tom sektoru. Isti ovi podaci pokazuju da se 73% dječaka između 15 i 16 godina osjeća dovoljno samopouzdano i ugodno kod korištenja digitalnih uređaja s kojima nisu dovoljno upoznati, za razliku od 63% djevojčica koje su rekle da se osjećaju manje samopouzdano kod iste stvari, bez obzira na činjenicu da imaju više znanja i vještina s kojima bi mogle nadmašiti dječake u digitalnoj pismenosti.
Žene se ne osjećaju sigurno na internetu
Prema anketi Agencije Europske Unije za temeljna prava, 14% djevojčica doživjelo je neki oblik zlostavljana na internetu do svoje 15 godine. Visoke razine seksualnog uznemiravanja žena prijavljivane su na mnogim mjestima STEM edukacije, uključujući škole, sveučilišta i radna mjesta. Nedavno je istraživanje Project Includea pokazalo da je razina online seksualnog uznemiravanja zaposlenica u tehnološkoj industriji porasla za vrijeme pandemije zbog lakše komunikacije zlostavljača u uvjetima rada od kuće, kada nitko ne može nadzirati komunikaciju zaposlenika koja se odvija jedan na jedan. Sve ovo također utječe na stupanj u kojima je ženama i djevojčicama ugodno obitavati u online sferi.
Pročitajte još: Kazna od 3,8 milijuna dolara čeka Google zbog diskriminacije u plaćama i pri zapošljavanju!
Kada bi više žena ušlo na digitalno tržite rada, ovaj bi sektor značajno profitirao na novom bazenu vještina i raznolikosti perspektiva, što bi moglo doprinijeti i porastu Europskog GDP-a od 16%. U posljednjih je nekoliko godina porastao broj žena u Europi koje rade u području cyber sigurnosti, no taj postotak i dalje ostaje na nevelikih 20%.
Europska unija stoga naglašava važnost osiguravanja digitalne edukacije na svim razinama, uključujući obaveznu formalnu, izvannastavnu i neformalnu edukaciju, za sve države članice. Kako bi se za žene osigurala bolja budućnost u digitalnom svijetu potrebno je kontinuirano brisati stereotipe u kulturnom, medijskom i reklamnom sektoru, bilo kroz vizualnu komunikaciju ili stvaranje prikladnog jezika. Također, EU predlaže i rad na promociji ženskih uzora u znanosti i tehnologiji unutar svojih država članica, jer samo ciljanim edukacijskim strategijama možemo kao društvo zatvoriti rodni digitalni jaz.
Foto: Pixabay/geralt
