Dr. med. Tanja Vrčić imala je zanimljiv put nakon stjecanja diplome liječnice. Nakon stažiranja u bolnici položila je državni ispit, a potom bolničku karijeru zamijenila onom u farmaceutskoj industriji. Tamo je provela više od deset godina, nakon čega je odlučila da je vrijeme za povratak njezinoj velikoj ljubavi – medicini.
Završila je specijalizaciju iz dermatovenerologije radeći u KBC Zagreb, na zagrebačkoj Šalati, a potom se odlučila za potpuni zaokret u karijeri te se pridružila suprugu u njegovoj privatnoj poliklinici. Tijekom svih tih godina brinula je i za veliku obitelj, a kako je sve to uspjela uskladiti, upitali smo ovu uspješnu zagrebačku liječnicu.
Spoj medicine i farmaceutske industrije
Kako sama kaže, još je od osnovnoškolskih klupa pokazivala sklonost prirodnim znanostima. Posebno su je zanimale kemija i biologija, a kada je počela učiti o ljudskoj anatomiji, znala je da se vidi kao liječnicu. Danas kaže da bi ponovno izabrala isto – studij medicine.
Nakon što je diplomirala, odradila je stažiranje u bolnici i položila stručni državni ispit pri Ministarstvu zdravstva kako bi dobila licencu za samostalan rad, a potom je krenula u ostvarivanje vrlo uspješne karijere u farmaceutskoj industriji.
“U to vrijeme u Hrvatskoj su se počela otvarati predstavništva stranih farmaceutskih kompanija, a kako mi se tada to činilo vrlo zanimljivim i novim područjem, zaposlila sam se u jednoj od njih i tamo provela desetak godina te na koncu vodila Odjel za klinička ispitivanja lijekova. Rad u farmaceutskoj industriji donio mi je veliko iskustvo i znanje o poslovanju u kompetitivnom okruženju”, ističe dr. Vrčić.
Ipak, životni odabir medicine kao struke je prevladao pa se odlučila vratiti svome matičnom zanimanju i napustiti vrlo dobar posao te poslovni svijet zamijeniti radom s pacijentima.
“To je bila velika prekretnica u mom životu koja je iziskivala puno hrabrosti, odricanja i truda, no medicinu sada ne bih mijenjala ni za što drugo. Unatoč tome što je put nas medicinara vrlo težak i iziskuje dugogodišnje trajno učenje i usavršavanje te je i stvaranje svog imena u području kojim se bavite mnogo duži nego u drugim profesijama, to je moj odabir “, govori nam dr. Vrčić.
Specijalizirala dermatovenerologiju, pa prešla u privatni sektor zdravstva
Nakon specijalizacije iz dermatovenerologije u KBC Zagreb odlučila se na zaokret karijere u čemu ju je u potpunosti podržala njezina obitelj, osobito suprug prof. dr. Hrvoje Vrčić, specijalist ginekologije i opstetricije, koji prije gotovo dvadeset godina osnovao Polikliniku Hilarus.
“Sve sam više počela razmišljati o tome da se osamostalim i Hilarus se nametnuo kao idealna opcija jer sam svoju struku dermatovenerologiju donijela u već etabliranu polikliniku. Suprug mi je na svakom dijelu tog, za mene još uvijek novog poduzetničkog puta u privatnom zdravstvenom sektoru velika podrška”, kaže dr. Vrčić.
Tako je Poliklinika Hilarus postala mjesto koje nudi vrhunske medicinske usluge iz područja ginekologije i opstreticije, dermatovenerologije ali i interne medicine s naglaskom na gastroenterologijii. Kontinuitet rada od gotovo dva desetljeća izdvaja ih na tržištu među sličnim privatnim ordinacijama, a ujedno i novim pacijentima ulijeva povjerenje.
Usporedba privatnog i javnog sektora zdravstva
Iako je javnost uvijek podijeljenog mišljenja u usporedbama privatnog i javnog sektora zdravstva, dr. Vrčić kaže da je skrb za pacijente i u jednom i u drugom na prvom mjestu.
“Svaki ima i svoje prednosti i svoje nedostatke. Kada liječnik radi u državnoj bolnici, dio je velikog sustava kojem se potrebno prilagoditi svojim angažmanom i načinom rada. Dakako, tada ne treba razmišljati o svim aspektima poslovanja kao što je to slučaj kada se radi u privatnoj poliklinici. Rad u državnoj bolnici i takvom velikom sustavu daje liječniku neprocjenjivo znanje, potiče ga na kvalitetu rada i daje mu sigurnost i alate za skrb o pacijentima”, ističe dr. Vrčić.
Samostalno raspolaganje svojim vremenom i načinom rada kada ste vlasnik poliklinike itekako ima svojih prednosti, ali i nekih nedostataka.
“U našoj Poliklinici Hilarus radno vrijeme i poslovanje usklađujem s potrebama pacijenata, mogu odabrati na koji ću način raditi, kako ću pristupiti poslu i pacijentima i slično. No, teži dio posla je taj što liječnik osim medicinskog aspekta svog posla mora brinuti i o svakodnevnoj organizaciji posla, tehničkim pitanjima i slično”, pojašnjava nam dr. Vrčić.
No, ono što dermatovenerologiju izdvaja među drugim medicinskim granama je i pristup pacijentima.
“U velikom broju slučajeva dijagnozu i terapiju određujemo na temelju anamneze pacijenta i kliničke slike tako da se jedan dio problematike može riješiti bez opsežnog bolničkog sustava. Naravno, to nije uvijek moguće, tako da je nužna suradnja privatne i državne zdravstvene djelatnosti i ona nikada ne prestaje”, kaže dr. vrčić.
Osim toga, u dermatologiji se u posljednje vrijeme otvara cijeli niz mogućih postupaka u okviru estetske dermatologije i medicinske kozmetologije što dermatolozima otvara novi segment posla u privatnim ordinacijama, a to pojašnjava i sve veći broj ovih stručnjaka koji odlučuju raditi samostalno.
Promjene na zreloj koži
Dr. Vrčić u svojoj ordinaciji nudi široku paletu usluga iz područja medicinske kozmetike i estetske dermatologije, a najčešće su njezine pacijentice žene nakon s napunjenih 35 godina i više. One se najčešće odlučuju za razne tretmane pomlađivanja jer u tim godinama koža doživljava velike promjene.
“Tada ćemo na koži svake od nas postupno naći tragove kronološkog starenja, fotostarenja, mjesta pojačane ili izgubljene pigmentacije ili ožiljke nakon upalnih procesa kroz koje je naša koža prolazila ili pak bore koje nastaju kao posljedica mimike lica tijekom prethodnih godina. Na neke od tih promjena možemo utjecati i ublažiti ih postupcima kojima se koristimo u medicinskoj kozmetologiji i estetskoj dermatologiji”, govori nam dr. Vrčić.
Odabir tretmana kojem se pacijentice mogu podvrgnuti ovisi o nekoliko faktora. Između ostaloga ovisi o dobi, o dermatološkom statusu, o tipu kože, o željenom učinku te o mogućnostima i dosezima pojedinih postupaka.
Zahvati za pomlađivanje kože
Osim aplikacije botoxa i dermalnih filera koji su najpoznatiji široj javnosti, a kojima možemo ublažiti ili izbrisati bore, postoji još čitav niz postupaka koji će licu žene dati mlađi, zdraviji i svježi izgled koji je moguće dugotrajno održati.
Jedan od njih je i terapija indukcija kolagena ili „microneedling“, koji stimulira regeneraciju i potiče nastanak novog kolagena u koži. Mikroiglice stvaraju mikro-ubode u koži i time potiču proces cijeljenja u koži u smislu proizvodnje novih kolagenskih, elastinskih vlakana i stvaranja novih kapilara.
“Taj postupak ćemo primijeniti kada želimo postići efekt dugoročnog postupnog pomlađivanja strukture kože, kada želimo postići višestruko pojačan ulaz u kožu proizvoda za njegu, kada želimo ublažiti ožiljke, plitke bore i promjene pigmentacije. Za dodatno poboljšanje učinka moguće je kombiniranje postupka terapije indukcije kolagena mikroiglama sa aplikacijom serumom, faktorima rasta i krvne plazme, antioksidansima, nutrijentima, te hijaluronskom kiselinom za bolju hidrataciju i volumen kože”, pojašnjava dr. Vrčić.
Vrlo učinkovita i pacijenticama draga je i mezoterapija kojom se popunjavaju sitne bore, zateže koža, revitalizira koža nakon vidljivih znakova pušenja, a također se se mogu ublažiti i pigmentacije, kao i strije i celulit. Najbolji rezultati postižu se korištenjem Mesoguna, tehnološki usavršenog uređaja za automatsku aplikaciju mezoterapijskih koktela u željenoj količini i u željenu dubinu kože, kontrolirano i ravnomjerno.
Ove i još mnoge druge tretmane dr. Vrčić nudi u svojoj ordinaciji, gdje svakodnevno nastoji svojim pacijentima pružiti najbolje od dermatovenerologije.
“Pravilnim odabirom i uravnoteženom kombinacijom ovih postupaka iz područja estetske dermatologije uz odgovarajući individualizirani odabir svakodnevne njege možemo postići izvrsne rezultate u dugoročnom održavanju mladenačkog izgleda i zdravlja naše kože”, ističe dr. Vrčić.
Usklađivanje obitelji i posla
Iako je u privatnom sektoru tek nekoliko mjeseci, kaže da se za sada vrlo dobro osjeća pa jednakim smjerom planira nastaviti i u budućnosti, što svakako odgovara i potrebama njezine obitelji.
Ona i njezin suprug te njihova djeca čine veliku obitelj pa je zato uz zahtjevne karijere uvijek bilo vrlo izazovno uskladiti sve obaveze.
Kada je kod kuće, u potpunosti se predaje djeci, a kada je na poslu, pacijenti su uvijek ti koji imaju njezinu punu pozornost.
Iako u Poliklinici Hilarus radi sa suprugom, kaže da se gotovo ni se susreću jer rade u suprotnim smjenama, a i svaki ima svoj način rada koji međusobno poštuju i u nekim segmentima se dobro nadopunjuju, osobito u rješavanju nekih problema žena u pubertetu, adolescenciji i perimenopauzi.
Motivacija u pacijentima
Nepresušni izvor motivacije i radne energije za dr. Vrčić su pacijenti, ali i sama činjenica što se napokon ohrabrila na poduzetništvo.
„Iskustvo desetogodišnjeg rada u realnom sektoru u farmaceutskoj industriji i liječničke prakse u sustavu zdravstva odličan su temelj za vođenje privatne prakse jer uz stručna znanja raspolažem i iskustvom upravljanja u komercijalnom sektoru. Uživam u svome poslu u našoj poliklinici. Kada shvatite da njezin uspjeh ovisi o vama, to Vam je dodatna motivacija za predanost radu, za stjecanje novih vještina i znanja. Iznad svega me veseli moj odnos s pacijentima koji se uvijek nanovo vraćaju, razgovaraju i traže savjete. Njihovo zadovoljstvo moj je uspjeh”, zaključuje dr. Tanja Vrčić.
Foto: privatna arhiva Tanje Vrčić
