Lani je broj živorođene djece pao za više od 5 posto u odnosu na godinu prije, a stopa prirodnog prirasta bila je negativna i iznosila -5 posto, pokazuju podaci DZS-a. To znači da je lani u Hrvatskoj otprilike 19.000 ‘manjkalo’.
Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 62,7. U svim županijama prirodni prirast bio je negativan, najviše u Primorsko-goranskoj županiji, -2092, uz vitalni indeks 45,1. Pozitivan prirodni prirast imala su 43 grada/općine, a negativan 508 gradova/općina i Grad Zagreb, dok su četiri općine imale nulti prirodni prirast.
Pročitajte više: Postoji li dobar razvod? Za dobrobit djece – mora
Manje rođene djece nego godinu ranije
U 2023. u odnosu na prethodnu godinu broj živorođene djece pao je za 5,1 posto, odnosno rođeno je 1713 djece manje nego u 2022.. Ukupan broj rođenih u 2023. bio je 32.325 djece, od toga 32.170 živorođene djece i 155 mrtvorođene. Od 32.170 živorođene djece rođeno je 16.355 ili 51 posto muške djece i 15.815 ili 49 posto ženske djece. Stopa nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) u 2023. iznosila je 8,3 posto.
Lani je broj umrlih osoba smanjen u odnosu na 2022. godinu. Umrlo je 5704 osoba ili 10 posto manje nego u prethodnoj godini. Od ukupnog broja umrlih osoba (51.275) 50 posto je žena i 50 posto je muškaraca, a stopa mortaliteta (umrli na 1000 stanovnika) u 2023. iznosila je 13,3 posto.
Prošle godine umrlo je 127 dojenčadi. Od ukupnog broja umrle dojenčadi 46 posto umrlo je u prvim danima života, odnosno od 0 do 6 dana starosti. Najmanja stopa umrle dojenčadi u 2023. bila je u Varaždinskoj županiji, a najveća u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
Sklopljeni i razvedeni brakovi
Lani je sklopljeno 17.306 brakova.
Pravomoćno razvedenih brakova u 2023. bilo je 4407.
Foto: Canva
