Dan antifašističke borbe, kojeg sutra obilježavamo, hrvatski je državni praznik. Njime se obilježava spomen osnutka Prvog sisačkog partizanskog odreda, u šumi Brezovica kod Siska. Bila je to prva antifašistička postrojba ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe.
Nasilan i sramotan režim
Fašizam je politička ideologija i društveni pokret koji je nastao u Italiji. Osnivač i vođa fašizma bio je Benito Mussolini. Oznake fašizma su: totalitarizam, nacionalizam, autoritarnost, korporativizam, anti-komunizam i militarizam. Fašistički režimi bili su povezani s nasiljem, represijom, rasizmom i ksenofobijom.
Kad kažemo ‘fašizam’ možemo bez straha uprijeti prstom u nacističku Njemačku i kvislinšku NDH. Nakon Drugog svjetskog rata, fašizam je osuđen kao zločinačka ideologija, a većina društava danas odbacuje fašističke vrijednosti i načela. I to sutra slavimo.
Izdvojile smo nekoliko filmova koji direktno ili indirektno promoviraju antifašističke vrijednosti i osuđuju fašizam kao nasilan, ksenofoban i sramotan režim.
Pročitajte više: Ovi filmovi davno su progovorili o ekološkim problemima, a još su aktualni
Dječak u prugastoj pidžami
Ovaj srcedrapajući film ostaviti će vas otvorenih usta u nevjerici. Čitava priča, a posebice kraj izbit će vam dah iz pluća, a kad se malo ‘skulirate’ pokrenut će zaista brojne teme za razgovor.
Mjesto radnje: nacistička Njemačka. Vrijeme radnje: Drugi svjetski rat. Odmah je sve jasno.
Priča je ispričana iz perspektive osmogodišnjeg Brune koji je sin zapovjednika koncentracijskog logora. Ovaj nevini dječak koji se sprijatelji s “neprijateljem” -dječakom koji nosi ‘prugastu pidžamu’ iliti opravu logora u kojem je zarobljen samo zato što je Židov.
Dvojcu dječaka, Brunu i Schmuela, razdvaja bodljikava ograda logora, a njihovi će životi postati isprepleteni. Ovaj film baca svjetlo na brutalnost, bezosjećajnost i razorne posljedice rata i nacističkog režima. Ova u potpunosti izmišljena priča odaje počast nevinim žrtvama holokausta.
Život je lijep
Radnja ovog filma ponovno je smještena u vrijeme Drugog svjetskog rata, no ovog puta u Italiju. Život je lijep je talijanska tragikomedija i jedan od poznatijih talijanskih filmova koji se smatra najvećim neameričkim hitom 20. stoljeća.
Radnja prati Židova Guida koji pokušava svojeg sina uvjeriti da je koncentracijski logor u kojem su zarobljeni samo igra, ne bi li mu olakšao i uljepšao tragičan život i tešku sudbinu kojoj ne niti kriv niti dužan osuđen.
Film je ovo oko kojeg su podijeljena mišljenja. Dok ga jedni hvale radi hrabrog umjetničkog doprinosa delikatnoj temi, drugi su ga odbacili kao “kalkulirani mamac za osvajanje nagrada i neprimjerenu temu”.
Indiana Jones i posljednji križarski pohod
Za razliku od prethodna dva filma kojima je (anti)fašizam glavna tema, Indiana Jones i posljednji Križarski pohod ruga se nacizmu kroz lukave avanture svima dobro znanog arheologa Indiane Jonesa. Radnja je smještena u 1938. godinu. Nakon što mu je otac nestao dok je tragao za Svetim gralom, Indiana Jones suočava se s nacistima da bi ih spriječio da se domognu njegovih moći.
Osim što su (gle čuda) Hitlerovi nacisti prikazani kao glavni neprijatelji slavnog avanturističnog arheologa, film je isprepleten domišljatim šalama i spačkama na račun nacista.
Pročitajte više: Sve popularniji „true crime“: Zašto ljudi vole gledati serije i filmove o pravim zločinima?
Djevojka koju sam volio
Katie je odvažna, politički aktivna i gorljiva Židovka. Komunistkinja koja koja provodi svoj život prosvjedujući i radeći milijune čudnih poslova. Hubbell je zgodni, bogati, mladi muškarac koji sanja o tome da postane pisac. Dok Katie ne može biti vezana za jedan određeni poziv, kako ne bi žrtvovala vrijeme koje provodi u političkom volontiranju i radu za opće dobro, Hubbell jednostavno želi postati voljen i hvaljen. Oni postoje na suprotnim krajevima spektra ambicija – ne zato što žele biti toliko različiti, već zato što su rođeni u krajnje različitim okolnostima.
Film se bori s raskrižjem ljubavi i političkih uvjerenja i dolazi do zaključka da sama ljubav nije dovoljna za održati odnos u kojem su temeljna načela neusklađena.
Jojo Rabbit
Ovaj Oscarom nagrađeni film svoju je nagradu itekako opravdao. Ponovno su u glavnoj ulozi zloglasni Nacisti. Priča prati desetogodišnjeg člana Hitlerove mladeži koji saznaje da njegova majka skriva židovsku djevojčicu na njihovom tavanu. Zatim mora preispitati svoja uvjerenja dok se suočava s intervencijom svog imaginarnog prijatelja Waititija, maštovite verzije Adolfa Hitlera.
Jojo Rabbit točno prikazuje različite aspekte tog doba iako su određeni dijelovi pomaknuti od stvarnih povijesnih zbivanja. Naime, dječaci iz Hitlerove mladeži zaista jesu širili propagandu kao što to radi Jojo. Spajajući različite povijesne izvore, Time je izjavio da je film točno prikazao nacistički režim, viđen iz dječje perspektive. Mnoga djeca Jungvolka (dječje sekcije Hitlerove mladeži) prisjetila su se iskustva kao zabavnog i gledala su na režim iz nevine perspektive. Memoari bivšeg člana Alfonsa Hecka opisali su program kao “uzbudljiv život, oslobođen roditeljskog nadzora, ispunjen ‘dužnostima’ koje su se činile čistim zadovoljstvom”.
Film, na sličan način kao i Dječak u prugastoj pidžami, pruža nevinu dječju perspektivu koja se suočava s propitkivanjem autoriteta za kojeg tek treba uvidjeti da čini zlo nevinim ljudima.
Pročitajte više: Plot twist filmovi čiji će vas kraj ostaviti bez daha
Obilježavanje Dana antifašističke borbe u Hrvatskoj
Antifašistički pokreti nastali su kao odgovor na širenje fašizma i njegove opasnosti za slobodu, demokraciju i ljudska prava. Cilj antifašizma je borba protiv fašističkih režima, ideologija i praksi. Tijekom 20. stoljeća, antifašistički pokreti su se aktivno suprotstavljali nacističkoj Njemačkoj, Musolinijevoj Italiji, frankističkom režimu u Španjolskoj kao i ustaškom režimu u NDH.
Antifašizam promiče vrijednosti poput demokracije, ljudskih prava, jednakosti, tolerancije i socijalne pravde. Važno je napomenuti da je antifašizam ideološki raznolik – neki se usredotočuju na političku aktivnost, organiziranje i zagovaranje, dok drugi koriste direktnu akciju i otpor kako bi se suprotstavili fašističkim skupinama i manifestacijama. Kako god bilo, antifašizam ima važnu ulogu u suvremenom društvu u borbi protiv fašističkih ideja i ekstremizma te u promicanju demokracije, slobode i jednakosti.
Dan antifašističke borbe obilježava se u Hrvatskoj kako bi se prisjetili i odali počast antifašističkom otporu tijekom Drugog svjetskog rata. Tijekom rata, Hrvatska je bila pod kontrolom Nezavisne Države Hrvatske (NDH), režima pod vodstvom ustaša, koji je bio saveznik nacističke Njemačke. Ustaše su provodile politiku represije, progonstva i genocida protiv etničkih i političkih manjina, uključujući Srbe, Židove, Rome i antifašiste.
Antifašistički pokret u Hrvatskoj organizirao se kao otpor protiv ustaškog režima i njemačke okupacije. Partizanski pokret, koji je bio sastavljen od komunističkih i antifašističkih snaga, vodio je oružani otpor protiv fašista i okupatora. Partizani su okupili ljude različitih nacionalnosti i ideoloških uvjerenja u borbi za slobodu, jednakost i demokraciju.
Foto: Canva / IMDb
