Građevinske tvrtke našle su se pred velikim izazovima zbog kojih će uskoro biti prisiljene povećati cijene građevinskih radova. Naime u posljednjih su se godinu dana drastično povećale cijene građevinskog materijala, dok cijene na ugovorima javnih natječaja ostaju nepromijenjene.
Pročitajte još: Kako mali poduzetnici mogu iskoristiti otvoreni natječaj za optimizaciju procesa nabave?
Cijene građevinskog materijala skočile za 120 do 180 posto
U najvećem su problemu tvrtke koje svoje poslove ugovaraju na javnim natječajima. Građevinski poduzetnik Josip Belužić za Večernji je list objasnio kako se imovina njegove kompanije prepolovila preko noći. Poslove su ugovorili preko javne nabave, a od potpisivanja ugovora pa do izvođenja radova cijene građevinskog materijala su odletjele u nebo. Problem nastaje zbog toga što se prema Zakonu o javnoj nabavi ugovorene cijene ne mogu mijenjati, bez obzira na porast realnih cijena materijala na tržištu.
“Neki materijali doslovno preko noći poskupjeli su za 120 do 180 posto”, rekao je Belušić koji je kao primjer istaknuo povećanje cijena OSB ploča od 18 milimetara s 51 na 118 kuna po četvornom metru. “Ako moramo postaviti 1800 četvornih metara OSB ploča, pomnožite to s razlikom u cijeni od 70 kuna i izračunat ćete koliko sam izgubio samo na jednoj stavci troškovnika, a imam 208 stavki. Materijal me sada košta više nego što sam dao jediničnu cijenu s ugradnjom.”
Ovaj je poduzetnik naveo i primjer posla koji je nedavno ugovorio za 1,3 milijuna kuna, od čega je na materijal trebalo otpasti 680.000 kuna. Sada će ga samo materijal koštati 1,2 milijuna kuna. Građevinski poduzetnici zbog toga zbog toga pozivaju na hitne izmjene Zakona o javnoj nabavi koje bi im omogućile izmjene ili anekse ugovora. No, koliko je to vjerojatno? Konzultantica za nabavu i lanac opskrbe, Nataša Cikač, nema optimistične prognoze.
Pročitajte još: Kako izbjeći financijske korekcije u postupcima javne nabave u sklopu provedbe
‘Teško da će se uskoro mijenjati Zakon o javnoj nabavi’
“S aspekta javne nabave, na žalost, Zakon je trenutno takav da promjene ugovornih cijena nisu moguće. Hoće li se to u skoro vrijeme promijeniti? Bojim se da ne, a to će opet imati za posljedicu rast cijena radova kako bi se zaštitili zbog rasta cijena materijala”, rekla nam je.
Kaže i kako su već tijekom prošle godine postali svjesni da će pandemija ostaviti trag na gospodarstvo i industriju, a samim time da će doći i do promjena u lancima opskrbe.
“Osiguranje većih zaliha, kao jedan od alata za smanjenje rizika iziskuje financijska sredstva i dodatne skladišne kapacitete, a to si uglavnom mogu priuštiti tvrtke čija likvidnost nije narušena. Mjere vlade za očuvanje gospodarstva su samo kap u moru za većinu kompanija koje su morale pronaći unutarnje resurse kako bi normalizirale poslovanje.”
“Postepenim ublažavanjem mjera jača potražnja što je uslijed poremećaja u lancima opskrbe, otežanim dobavama i niskim zalihama dovelo do rasta cijena sirovina i repromaterijala. Ovo je nešto što smo mogli i naslutiti već prošle godine te se većina ekonomskih analitičara slaže oko stava da je ovo poskupljenje posljedica tržišnih aktivnosti. Naravno treba preživjeti i mnoge proizvodne kompanije suočavaju se s nedostatkom sirovinama, skupom robom i u konačnici ugovorenim projektima s definiranim cijenama. Tu nema instant rješenja već kompanije u potpunosti mijenjaju svoje uhodane načine nabave i lanca opskrbe. Ono što je pozitivno jest postupno smirivanje cijena u drugoj polovici godine, primarno na svjetskom tržištu, a onda će se to preliti i na hrvatsko gospodarstvo”, zaključuje.
Foto: PixaBay/Free-Photos