Četvrt u Budimpešti održava dvotjedni referendum o potencijalnoj zabrani kratkoročnog iznajmljivanja nekretnina, koja bi bila prva takve vrste u jednom od najpopularnijih europskih turističkih odredišta, a u svrhu smanjenja cijene stanovanja za lokalno stanovništvo, prenosi N1.
Turisti će gradove učiniti nenastanjivima
Podaci Eurostata pokazuju da je u Europskoj uniji prošle godine bilo gotovo 719 milijuna noćenja rezerviranih preko online platformi poput Airbnbja, Bookinga, Expedia Groupa i TripAdvisora. Pariz vodi među europskim prijestolnicama s više od 19 milijuna noćenja. U središnjoj Europi za kratkoročne boravke bila je najpopularnija Budimpešta sa 6,7 milijuna noćenja, ispred Beča, Praga, Varšave, Krakova i drugih.
Tamas Soproni, koji je na čelu četvrti u Budimpešti u kojoj je organizirano glasanje od 2. do 15. rujna, rekao je da je popularnost tog grada dovela do situacije u kojoj je o utjecaju kratkoročnog iznajmljivanja na priuštivost stanovanja i kvalitetu života potrebno pitati i lokalne stanovnike.
“Ne možete sjediti po strani i čekati da se nešto dogodi”, rekao je Soproni, čelnik budimpeštanskog šestog okruga.
“Mislim da moramo biti zahvalni što živimo u doba u kojem si mnogi mogu priuštiti odmor u inozemstvu. No, ne uzimamo u obzir da će biti gradova koje će turisti učiniti nenastanjivima”.
Pročitajte više: Kako izračunati isplativost ulaganja u nekretnine za najam?
Obuzdali bi cijene dugoročnog najma, ali ugrozili primanja ugostitelja
Ako se građani na glasanju odluče za zabranu, ona će stupiti na snagu 2026. godine. Referendum već ima šire implikacije jer vlada premijera Viktora Orbana razmatra regulaciju kratkoročnog iznajmljivanja. Internetska stranica za nekretnine ingatlan.com smatra kako bi zabrana u šestom okrugu, gdje su cijene stanova 22 posto iznad prosjeka mađarske prijestolnice, mogla privremeno obuzdati cijene dugoročnog najma. Protivnici zabrane upozoravaju da se njome neće ugroziti samo primanja iznajmljivača, nego i vlasnika lokalnih kafića i restorana.
U borbu s prekomjerenim turizmom ‘bacila’ se i Barcelona koja je u lipnju najavila da će zabraniti iznajmljivanje turistima do 2028., također se time boreći protiv visokih cijena najma koje tjera lokalno stanovništvo. Češko ministarstvo regionalnog razvoja predložilo je pak amandman koji će primorati sve nekretnine koje se oglašavaju na online platformama da se registriraju na novoj platformi, što će olakšati prikupljanje državnih i lokalnih poreza. Tim se amandmanom želi i lokalnim vlastima omogućiti da ograniče periode u kojima se nekretnina može iznajmiti.
Pročitajte više: Hrvatska na neslavnom tronu: imamo turistima najnapučeniji grad u Europi
A što će Hrvatska?
Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić gostovao je u N1 Studiju uživo gdje je istaknuo da je kratkoročni najam porezna oaza.
“HUP već zadnjih nekoliko godina zagovara tranziciju poreznog opterećenja s rada na prihod od imovine. U fokusu je kratkoročni najam koji se prije svega događa u turizmu. Mi smo uvijek zagovarali njegovo izjednačavanje s porezom na dugoročni najam na kontinentu. Kratkoročni najam u turizmu je porezna oaza i u nepovoljni položaj stavlja sve druge aktere koji se bave tom djelatnošću. Tu treba više inzistirati na poreznoj pravednosti”, objasnio je.
Stojić ističe da moramo slati poruku da se rad treba cijeniti više u odnosu na rentijerske aktivnosti.
“One imaju niz nepovoljnih efekata. Kratkoročno će doći do brze neoporezive zarade, ali što ako se dogodi da tamo potražnja padne, a ti ljudi niti se educiraju niti doprinose kroz poreze razvoju lokalne infrastrukture? Neopravdano se podiže i rast cijena nekretnina pa mnoge mlade obitelji ne mogu riješiti stambeno pitanje. Ta interesna skupina ne gleda šire benefite za ovo društvo”.
Foto: Canva
