Bubrezi spadaju među najvažnije organe u tijelu. Oni čiste naš organizam i odgovorni su za proizvodnju hormona. Njihova pravilna funkcija vrlo je važna za cjelokupno zdravlje organizma, a mi vam u suradnji s poliklinikom Mazalin donosimo važne i zanimljive činjenice o njihovom radu.
Povezano:
- Kako vam bolest može promijeniti pogled na život?
- Kako zaštititi i ojačati svoj imunitet?
- Štitnjača: Kako prepoznati nepravilan rad?
- Zašto su žene na bolovanju češće od muškaraca?
Bubrezi su jako važni za zdravlje cijelog organizma
Bubrezi su parni organi veličine šake, smješteni s obiju strana kralježnice ispod rebrenih lukova. Oni djeluju kao ‘filteri’ sve krvi koja prolazi kroz organizam, a imaju i brojne druge funkcije. Usko su povezani s drugim vitalnim organima poput srca, pluća i jetre, a njihova dobra ”komunikacija” održava zdravu ravnotežu krvnog volumena, elektrolita i dinamike cijelog organizma.
Briga o bubrezima vrlo je važna, kao i redoviti pregled. Oni spadaju u posebne organe po tome što često ne pokazuju simptome bolesti. Može se dogoditi da je funkcionalno samo 10% njihove mase, a da se još uvijek ne prezentiraju simptomi njihove bolesti ili su oni nespecifični. Također, bubrezi su jako učinkoviti u podjeli i organizaciji posla – ako jedan bubreg ili neki njegov dio ne može dobro obavljati svoju funkciju iz bilo kojeg razloga, ostatak tog istog bubrega ili onaj drugi vrlo učinkovito preuzimaju njegov posao. Tako važni fiziološki parametri kao što su krvni tlak i krvni volumen ostaju u normali, a iz tijela se i dalje učinkovito izbacuju otpadne tvari.
Naravno, kada se prijeđe prag koji jedan bubreg sam može tolerirati, nastupa zatajenje njegovog rada i javljaju se razni simptomi kao posljedica poremećaja ravnoteže raznih organskih sustava u tijelu koji su povezani s bubrezima.
Vrlo kompleksna građa
Svaki se bubreg sastoji od oko milijun građevnih jedinica koje se zovu nefroni. Nefroni se mogu nazvati ”mikroskopskim filterima” jer svaki od njih obavlja zadaću filtriranja krvi. Svaki nefron je građen od dva dijela: klupka kapilara koji se naziva glomerul i sustava tubula (cjevčica).
Filtracija krvi započinje tako da krv bubrežnim krvnim žilama dolazi do glomerula u kojima se filtriraju veće čestice, primjerice eritrociti i proteini. Nastali filtrat krvi ide dalje kroz sustav tubula koji je na različitim dijelovima različito građen. Na nekim dijelovima dolazi do reapsorpcije glukoze (povratka u krv), na nekima do reapsorpcije natrija, kalija i drugih elektrolita, ovisno o tome što organizmu u tome trenutku treba. Naime, svi ti elementi koji su prvim krvnim filtratom došli do tubula mogu nastaviti putovati dalje i naposljetku se izlučiti u urinu ili se mogu reapsorbirati natrag u krv. Sve to ovisi o tome kolika je koncentracija tih tvari u organizmu, je li u granicama normale i treba li što nadodati ili izbaciti.
Završni filtrat na kraju postaje urin koji preko mokraćovoda dolazi u mokraćni mjehur i naposljetku se izlučuje iz organizma.
Nekad su vrlo različiti
Za vrijeme razvoja u maternici mogu nastupiti razne pogreške zbog kojih će neki ljudi imati drugačije bubrege. Neke od njih mogu biti izrazito teške i na kraju dovode do smrti djeteta. Druge su bezazlenije i primjetne su tek kasnije u životu, a nekada se uopće ne detektiraju. Zna se dogoditi da se bubreg razvije na kivom mjestu, primjerice u zdjelici, a to se naziva ektopija bubrega. Osim toga, bubreg se može usmjeriti u pogrešnom smjeru i tako uzrokovati malrotaciju bubrega. Može se dogoditi i da su oba bubrega spojena jednim krajem što se naziva potkovasti bubreg, a čak se može dogoditi da se jedan bubreg uopće ne razvije.
Čistači organizma
Bubrezi imaju izuzetno važnu zadaću filtriranja krvi koja se zatim ”pročišćena” vraća u cirkulaciju. Višak vode i razne otpadne tvari iz filtrirane krvi se zatim putem urina izlučuju iz tijela. Na taj se način naše tijelo detoksicira i oslobađa svih štetnih tvari i produkata metabolizma koji mu nisu potrebni. Još jedan organ kojemu je važna zadaća detoksikacija organizma je jetra, ali ona to čini putem nekih drugih mehanizama.
U izlučevine spadaju metabolički produkti koji nastaju fiziološkim procesima, poput ureje i kreatina. Oni se često koriste kao parametri kojima se mjeri funkcija bubrega. Njihova koncentracija u mokraći može nam pokazati koliko dobro bubrezi rade.
Oni iz krvi filtriraju i razne lijekove, a njihova toksičnost za organizam ovisi o tome koliko dobro bubrezi rade. Zbog toga vaš liječnik može zatražiti krvne pretrage na kojima se vidi funkcija bubrega prije nego što vam prepiše neki lijek. Isto može zatražiti i u slučaju pregleda CT-om jer se kontrastno sredstvo koje tom prilikom primate izlučuje putem bubrega.
Bubrezi također eliminiraju višak elektrolita kao što su natrij, kalij, kalcij, klorid i dr. Ti elektroliti su nužni za normalno funkcioniranje organizma, ali jako je važno da se njihova koncentracija održava u uskom rasponu koji je optimalan za naše tijelo.
Proizvode važne hormone
Bubrezi su ključni u proizvodnji hormona. Prvi od njih je eritropoetin ili hematopoetin, hormon koji potiče proizvodnju crvenih krvnih stanica (eritrocita) u koštanoj srži. On je jako važan u održavanju normalne krvne slike i osigurava da organizam ima dovoljnu količinu eritrocita i hemoglobina. Hemoglobin je molekula koja se nalazi u crvenim krvnim stanicama, a zadaća mu je vezanje i transport kisika do svih stanica u tijelu. Kada je razina hemoglobina niska, kao je što je to slučaj kod anemije, snižena je i razina kisika u krvi. Bubrezi to registriraju i počinju pojačano lučiti eritropoetin koji zatim potiče koštanu srž na stvaranje većeg broja eritrocita.
Osim toga, bubrezi stvaraju i hormon renin koji regulira krvni volumen i tlak. Posebne stanice u bubrezima (jukstaglomerularne stanice) registriraju promjene u krvnom tlaku. Kada je tlak snižen, a to znači i da je protok krvi kroz bubreg manji te stanice počinju lučiti renin. Renin odlazi u cirkulaciju i dalje potiče niz događaja koja rezultira porastom krvnog tlaka te povećanjem cirkulirajućeg volumena krvi.
Zadnji hormon za čiju su proizvodnju zaslužni bubrezi je kalcitriol.
Proizvode vitamin D
Biološki aktivan oblik vitamina D zove se kalcitriol, a to je ujedno i jedan od tri hormona koje bubrezi proizvode. Zbog toga je za vitamin D ispravno reći da je hormon, a ne vitamin. Međutim, radi lakšeg razumijevanja ipak se koristi naziv vitamin. Kalcitriol (vitamin D) je važan za regulaciju koncentracije kalcija i fosfata u tijelu – minerala koji su ključni za mineralizaciju kostiju. I ovo nije jedina uloga vitamina D. Brojne stanice u tijelu imaju receptore za taj hormon, a on utječe na mnoge važne metaboličke procese od kojih su neki i dalje u procesu istraživanja.
Vjerojatno vam je poznato da pod utjecajem sunčeve svjetlosti u koži nastaje vitamin D, no to je njegov neaktivni oblik koji se zove kolekalciferol, ili vitamin D3. Ovaj se vitamin može uzimati i prehranom, a ima ga u namirnicama poput jaja, ribe i nekih vrsta povrća. Vitamin koji se dobiva putem prehrane naziva se još i vitamin D2 ili ergosterol. Ova dva oblika vitamina nemaju biološku aktivnost nego moraju proći dodatno metaboliziranje putem jetre i bubrega.
Reguliraju količinu vode u organizmu
Bubrezi imaju važnu ulogu u održavanju ravnoteže vode u tijelu. Voda u tijelo može ući kroz hranu i piće, a mali postotak vode se proizvodi i kao produkt raznih metaboličkih procesa. S druge strane, voda iz tijela izlazi znojenjem, disanjem, defekacijom, ali najvećim dijelom putem mokrenja.
U slučaju da je organizam u stanju dehidracije, počinju se lučiti hormoni koji potiču zadržavanje tekućine u tijelu. To su prvenstveno ADH (antidiuretski hormon) i aldosteron. ADH se proizvodi u mozgu, a djeluje tako da potiče bubrege na zadržavanje vode i smanjeno stvaranje urina. Aldosteron se stvara u nadbubrežnoj žlijezdi i djeluje tako da potiče reapsorpciju natrija, odnosno smanjuje njegovo izlučivanje mokraćom. Natrij za sobom ”vuče” vodu te se i tako voda zadržava u tijelu. Mokrenje tako postaje oskudnije, a mokraća koncentriranija.
Može se desiti i da se, s druge strane, u organizmu nalazi prevelika količina vode. Tada se lučenje ADH i aldosterona se smanjuje, a bubrezi filtriranjem krvi izluče višak tekućine. Mokrenje tada postaje obilnije, a mokraća je razrjeđenija. Upravo zato se po boji urina može procijeniti stanje hidriranosti organizma. Ako unosite premalo tekućine, a vaše tijelo je u stanju dehidracije, onda će vaša mokraća biti tamnožute boje. Kada unosite dovoljno tekućine u organizam, vaša mokraća će biti svijetložute boje, gotovo pa prozirna.
Smanjen rad bubrega često ne pokazuje specifične simptome
Bubrezi nisu tipični organizmi utoliko što mogu dobro obavljati svoje funkcije čak i kada ne rade sa sto posto kapaciteta. Kada njihovo oštećenje postane toliko da ga više ne mogu kompenzirati pojačanim radom, dolazi do zatajenja. Zatajenje funkcije bubrega mogu uzrokovati razne bolesti i stanja, a ono može biti akutno i kronično. Zatajenje bubrega je ozbiljno stanje koje zahtijeva liječenje, a iznimno ga je važno prepoznati na vrijeme.
Simptomi smanjenog rada ili početne faze zatajenja bubrega mogu biti suptilni i nespecifični. Najčešće se radi o smanjenoj produkciji urina, zadržavanju tekućine, oticanju udova i vjeđa, te osjećaju kratkoće daha. Mogu biti prisutni i jaka iscrpljenost te osjećaj umora, a i neobjašnjiv gubitak na tjelesnoj težini. Također, na bolesti bubrega mogu upućivati i promjene urina, kao što je primjerice zapjenjen urin, urin jako tamne boje (npr. boje Coca-cole) ili krvav urin. Važno je obratiti pažnju na te simptome i javiti se liječniku čim se pojave. Na smanjenu funkciju bubrega nerijetko ukazuje i povišeni krvni tlak.
Spadate li u rizičnu skupinu za razvoj bolesti bubrega?
Faktori koji pridonose riziku od bolesti bubrega su: šećerna bolest (dijabetes); visok krvni tlak (hipertenzija); bolesti srca i krvnih žila; pretilost (BMI veći od 30); pušenje; zatajenje bubrega u obiteljskoj anamnezi; abnormalna građa bubrega; životna dob iznad 60 godina.
Kako možete zaštiti svoje bubrege?
Svoje bubrege možete zaštiti usvajanjem pozitivnih životnih navika i odbacivanjem onih loših.
Pušenje, između ostaloga, uzrokuje oštećenje krvnih žila što posljedično može rezultirati smanjenim protokom krvi do vitalnih organa, među kojima su i bubrezi. To može dovesti do nastanka ili progresije postojeće bubrežne bolesti.
Pretilost je još jedan rizični faktor za oštećenje bubrega. Smanjenjem tjelesne težine ako ste pretili možete značajno poboljšati svoje zdravlje i zaštititi bubrege.
Povećan unos soli s vremenom može dovesti do raznih kardiovaskularnih oboljenja, od kojih je najčešći povišeni krvni tlak. Dokazano je da nekontrolirana hipertenzija oštećuje bubrege i može naposljetku dovesti do zatajenja bubrega.
Adekvatna hidracija organizma izuzetno je važna za normalno funkcioniranje bubrega. Osim što time potičete eliminaciju otpadnih tvari iz vašeg tijela, također prevenirate razvoj mokraćnih infekcija i stvaranje bubrežnih kamenaca.
Visoki krvni tlak i šećerna bolest su rizični čimbenici za razvoj bubrežne bolesti. Jako je važno normalizirati krvni tlak i razinu šećera u krvi, što podrazumijeva pravilno korištenje lijekova, zdravu prehranu i zdravi životni stil. Osim toga, redovite liječničke kontrole su jako važne zbog prevencije razvoja komplikacija, jedno od kojih je i zatajenje bubrega.
Članak je napisan u suradnji s Dr. Jelenom Popić iz Poliklinike Mazalin
Foto: Unsplash, Pexels
