{"id":228201,"date":"2026-10-19T11:49:37","date_gmt":"2026-10-19T09:49:37","guid":{"rendered":"https:\/\/womeninadria.com\/?p=228201"},"modified":"2026-10-19T11:49:40","modified_gmt":"2026-10-19T09:49:40","slug":"evropa-na-ulicama-kad-pristojan-zivot-postane-luksuz-a-luksuz-simbol-klasnih-razlika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/evropa-na-ulicama-kad-pristojan-zivot-postane-luksuz-a-luksuz-simbol-klasnih-razlika\/","title":{"rendered":"Evropa na ulicama: Kad pristojan \u017eivot postane luksuz, a luksuz simbol klasnih razlika"},"content":{"rendered":"\n

Od Pariza do Milana, Brisela i Lisabona, ljudi protestuju zbog cijena, plata, stanovanja i sve slabije dostupnosti javnih usluga. Plja\u010dka i razbijanje nisu opravdani, ali osuda nereda ne bi smjela biti kraj razgovora o dru\u0161tvu koje ljude izvodi na ulice. Posebno kada na njih izlazi generacija koja sve manje vjeruje da \u0107e joj budu\u0107nost biti bolja od sada\u0161njosti.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Evropa je ponovo na ulicama. U Francuskoj, Italiji, Belgiji i Portugalu protesti se razlikuju po povodima i intenzitetu, ali ih povezuje isto pitanje: koliko danas ko\u0161ta pristojan \u017eivot i ko ga jo\u0161 mo\u017ee priu\u0161titi?<\/p>\n\n\n\n

Stanovanje, hrana, obrazovanje i ra\u010duni postali su teret koji sve te\u017ee podnose i oni koji rade, studiraju i poku\u0161avaju izgraditi vlastitu budu\u0107nost. Istovremeno, slike luksuza nikada nisu bile dostupnije. Na dru\u0161tvenim mre\u017eama svako mo\u017ee gledati tu\u0111i \u017eivot iz prve klase, dok vlastiti poku\u0161ava sastaviti od plate do plate.<\/p>\n\n\n\n

To je jedna od velikih klasnih kontradikcija dana\u0161nje Evrope: nikada nije bilo lak\u0161e vidjeti kako \u017eive bogati, a mnogima je sve te\u017ee zamisliti da \u0107e ikada \u017eivjeti bez stalne brige o osnovnim tro\u0161kovima.<\/p>\n\n\n\n

Od \u0161kolskih klupa do ulica: \u0160ta ljudi zapravo tra\u017ee?<\/h2>\n\n\n\n

Francuska<\/strong> je bila epicentar posljednjeg talasa protesta. Prema podacima tamo\u0161njeg Ministarstva unutra\u0161njih poslova, vi\u0161e od 550.000 ljudi u\u010destvovalo je u demonstracijama 17. oktobra. Protesti su uslijedili nakon vi\u0161esedmi\u010dnog nezadovoljstva u\u010denika zbog lo\u0161ih uslova u \u0161kolama, nedostatka nastavnika, dugog \u0161kolskog dana i nejasnog sistema upisa na univerzitete. Ubrzo su im se pridru\u017eili i drugi gra\u0111ani, nezadovoljni rastom tro\u0161kova \u017eivota i stanjem javnih usluga.<\/p>\n\n\n\n

Francuski sindikati podr\u017eali su zahtjeve za ni\u017eim cijenama, ve\u0107im platama i penzijama. Demonstracije su, me\u0111utim, u brojnim gradovima prerasle u sukobe, paljenje objekata i plja\u010dke. Francuski premijer S\u00e9bastien Lecornu saop\u0107io je da je uhap\u0161eno 1.200 osoba, dok je povrije\u0111eno 150 policajaca.<\/p>\n\n\n\n

U Belgiji<\/strong> je konkretan povod za studentsko nezadovoljstvo bilo pove\u0107anje \u0161kolarina u francuskoj jezi\u010dkoj zajednici. Od akademske 2026\/2027. godine puna godi\u0161nja \u0161kolarina raste s 835 na 1.194 eura, \u0161to je pove\u0107anje od pribli\u017eno 43 posto. Za studente koji ve\u0107 ra\u010dunaju svaki tro\u0161ak, to nije apstraktna bud\u017eetska mjera nego pitanje mogu li nastaviti studirati. Protesti u Briselu i Li\u00e8geu bili su obilje\u017eeni i sukobima s policijom.<\/p>\n\n\n\n

U Portugalu<\/strong> su se na ulicama okupile desetine hiljada ljudi. Zahtijevali su ve\u0107e plate i penzije, pristupa\u010dnije stanovanje i mjere protiv rasta tro\u0161kova \u017eivota. Cijene ku\u0107a u toj zemlji vi\u0161e su se nego udvostru\u010dile od 2017. godine, dok su kirije za nove ugovore rasle gotovo istim tempom. Kada stanovanje postane nedosti\u017eno \u010dak i zaposlenima, problem vi\u0161e nije samo tr\u017ei\u0161te nekretnina nego mogu\u0107nost da \u010dovjek uop\u0107e izgradi samostalan \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n

U Milanu <\/strong>su demonstranti iza\u0161li na ulice zbog ratova i rastu\u0107ih tro\u0161kova \u017eivota. Mar\u0161 je po\u010deo mirno, ali su ga obilje\u017eili sukobi s policijom, paljenje barikada i plja\u010dke prodavnica, uklju\u010duju\u0107i luksuzne trgovine u centru grada.<\/p>\n\n\n\n

Ovo nisu demonstracije jednog organizovanog evropskog pokreta s jednim vo\u0111om i zajedni\u010dkim politi\u010dkim programom. Ipak, njihovi povodi otkrivaju sli\u010dan osje\u0107aj: od ljudi se tra\u017ei da budu obrazovani, produktivni, fleksibilni i spremni na stalnu konkurenciju, a zauzvrat im se ne garantuju ni stabilan posao, ni dostupan stan, ni sigurnost da \u0107e sutra \u017eivjeti bolje.<\/p>\n\n\n\n

Kada se obrazovanje sve vi\u0161e posmatra kao privatna investicija, stan kao nedosti\u017ena imovina, a posao kao stalna neizvjesnost, nezadovoljstvo prestaje biti samo pitanje novca. Postaje pitanje povjerenja u dru\u0161tveni poredak.<\/p>\n\n\n\n

Gen Z ima svoj jezik pobune<\/h2>\n\n\n\n

Generacija Z<\/strong> na proteste ne dolazi samo s transparentima i politi\u010dkim parolama. Ona donosi memove, internet humor i simbole iz popularne kulture. Zastava iz animea i mange One Piece<\/em>, naprimjer, pojavila se kao simbol otpora u razli\u010ditim protestnim kontekstima. Dru\u0161tvene mre\u017ee omogu\u0107avaju mladima da se brzo organizuju, \u0161ire poruke i pove\u017eu iskustva koja su ranije izgledala izolovano.<\/p>\n\n\n\n

To ne zna\u010di da svi mladi misle isto ili da svaki simbol nosi jedinstvenu politi\u010dku poruku. Ali pokazuje da se mijenja jezik politi\u010dkog anga\u017emana. Gen Z \u010desto ne vjeruje institucijama, klasi\u010dnim partijama ni obe\u0107anjima da \u0107e se stvari popraviti ako jo\u0161 malo sa\u010deka. Ironija i humor na\u010din su da izrazi bijes, ali i da odbije autoritete koji od nje o\u010dekuju poslu\u0161nost.<\/p>\n\n\n\n

Za mlade koji gledaju kako cijene stanova rastu br\u017ee od plata, a stabilnost postaje privilegija, obe\u0107anje da \u0107e napornim radom sigurno uspjeti sve manje zvu\u010di uvjerljivo. Ne odbacuju nu\u017eno rad ili ambiciju. Odbacuju ideju da je za neuspjeh uvijek kriv pojedinac, dok se uslovi u kojima poku\u0161ava uspjeti ne dovode u pitanje.<\/p>\n\n\n\n

Nasilje nije odgovor, ali nije ni cijela pri\u010da<\/h2>\n\n\n\n

Plja\u010dka, razbijanje i napadi na druge ljude ne postaju opravdani zato \u0161to su dru\u0161tvene nejednakosti stvarne. Nasilje mo\u017ee ugroziti ljude koji s problemom nemaju ni\u0161ta, potisnuti opravdane zahtjeve demonstranata i omogu\u0107iti vlastima da cijelu raspravu svedu na pitanje javnog reda i mira.<\/p>\n\n\n\n

Ali jednako je pogre\u0161no zaustaviti se na snimcima razbijenih izloga i oplja\u010dkanih prodavnica, kao da su oni cijela pri\u010da. Ako se javnost bavi isklju\u010divo neredom, ostaje neodgovoreno pitanje zbog \u010dega toliko ljudi osje\u0107a da ih niko ne \u010duje dok protest ne postane dovoljno glasan da se vi\u0161e ne mo\u017ee ignorisati.<\/p>\n\n\n\n

Kritika bur\u017eoazije<\/strong> u tom kontekstu nije samo kritika bogatih ljudi, skupih automobila ili luksuznih brendova. Ona je pitanje sistema <\/strong>u kojem se imovina i kapital mogu uve\u0107avati, dok pristup stanovanju, obrazovanju i sigurnosti za mnoge postaje sve te\u017ei. Nije problem u tome \u0161to neko ima mnogo, nego u dru\u0161tvu u kojem sve vi\u0161e ljudi nema dovoljno za osnovnu sigurnost, bez obzira na to koliko rade.<\/p>\n\n\n\n

Luksuzni izlozi u ovom kontekstu postaju simbol klasnih razlika, ali njihovo razbijanje ne mijenja odnose koji su te razlike stvorili. Mo\u017ee proizvesti dramati\u010dne slike, ali ne i pristupa\u010dnije stanove, ve\u0107e plate ili bolje \u0161kole. To ne zna\u010di da bijes treba ignorisati. Zna\u010di da ga treba razumjeti i usmjeriti prema promjenama koje imaju smisla.<\/p>\n\n\n\n

\u0160ta nas \u010deka s generacijom koja vi\u0161e ne vjeruje obe\u0107anjima?<\/h2>\n\n\n\n

Mo\u017eda je najve\u0107a gre\u0161ka potcijeniti Gen Z zato \u0161to protestuje druga\u010dije, koristi simbole koje starije generacije ne razumiju ili svoje nezadovoljstvo izra\u017eava kroz humor i internet kulturu. Iza tog jezika stoji ozbiljno pitanje: kakvu budu\u0107nost dru\u0161tvo nudi mladima i za\u0161to bi oni trebali vjerovati da \u0107e sutra biti bolje?<\/p>\n\n\n\n

Ako institucije nastave nuditi iste odgovore na sve dublje probleme, mo\u017eemo o\u010dekivati nove talase protesta, ne nu\u017eno s istim sloganima, organizacijama ili politi\u010dkim ciljevima. Dio nezadovoljstva mogao bi se pretvoriti u konkretnu borbu za stanovanje, radni\u010dka prava i dostupno obrazovanje. Dio bi mogao oti\u0107i u politi\u010dke ekstreme, cinizam ili potpuno povla\u010denje iz javnog \u017eivota. Ni\u0161ta od toga nije unaprijed odre\u0111eno.<\/p>\n\n\n\n

Gen Z nije automatski progresivna, jedinstvena ni imuna na manipulacije. Ali odrasta u svijetu u kojem su nejednakost i nesigurnost stalno vidljive, a obe\u0107anje da \u0107e se trud na kraju isplatiti sve te\u017ee je dokazati vlastitim iskustvom.<\/p>\n\n\n\n

Zato pitanje nije ho\u0107e li mladi nastaviti protestovati. Pitanje je ho\u0107e li ih dru\u0161tvo \u010duti prije nego \u0161to protest postane jedini jezik koji preostaje.<\/p>\n\n\n\n

Kada generacija izgubi vjeru da mo\u017ee izgraditi pristojan \u017eivot unutar postoje\u0107ih pravila, po\u010det \u0107e tra\u017eiti nova. Ho\u0107e li ih izboriti demokratski i organizovano ili \u0107e njeno nezadovoljstvo postati gorivo za jo\u0161 ve\u0107e podjele, zavisit \u0107e i od toga \u0161ta \u0107e politika, institucije i ostatak dru\u0161tva u\u010diniti danas.<\/p>\n\n\n\n

Evropske ulice zato nisu samo mjesto na kojem se vidi bijes. One su upozorenje da ekonomski rast i blje\u0161tavilo bogatstva malo zna\u010de ako sve vi\u0161e ljudi osje\u0107a da u budu\u0107nosti koja se gradi za njih nema mjesta.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Photo: LP\/Paul Abran<\/em><\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Od Pariza do Milana, Brisela i Lisabona, ljudi protestuju zbog cijena, plata, stanovanja i sve slabije dostupnosti javnih usluga. Plja\u010dka i razbijanje nisu opravdani, ali osuda nereda ne bi smjela biti kraj razgovora o dru\u0161tvu koje ljude izvodi na ulice. Posebno kada na njih izlazi generacija koja sve manje vjeruje da \u0107e joj budu\u0107nost biti […]<\/p>\n","protected":false},"author":5908,"featured_media":228202,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[6037],"tags":[],"class_list":["post-228201","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zivot"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/228201","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5908"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=228201"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/228201\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":228206,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/228201\/revisions\/228206"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/228202"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=228201"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=228201"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=228201"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}