{"id":220900,"date":"2026-02-17T10:00:00","date_gmt":"2026-02-17T08:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/womeninadria.com\/od-bih-do-svjetskog-vrha-cyber-sigurnosti-naucnica-iz-bihaca-na-celu-istrazivanja-autonomnih-sistema-u-velikoj-britaniji\/"},"modified":"2026-06-24T17:31:16","modified_gmt":"2026-06-24T15:31:16","slug":"od-bih-do-svjetskog-vrha-cyber-sigurnosti-naucnica-iz-bihaca-na-celu-istrazivanja-autonomnih-sistema-u-velikoj-britaniji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/od-bih-do-svjetskog-vrha-cyber-sigurnosti-naucnica-iz-bihaca-na-celu-istrazivanja-autonomnih-sistema-u-velikoj-britaniji\/","title":{"rendered":"Od BiH do svjetskog vrha cyber sigurnosti: Nau\u010dnica iz Biha\u0107a na \u010delu istra\u017eivanja autonomnih sistema u Velikoj Britaniji"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Dr. Alma Osmanovi\u0107 Salman<\/strong> dolazi iz Bosne i Hercegovine. Osnovno i srednje obrazovanje zavr\u0161ila je u BiH, nakon \u010dega je nastavila akademski razvoj na Univerzitetu u Zagrebu, gdje je 2016. godine doktorirala telekomunikacijske nauke. Tokom doktorskih studija radila je i eksperimentalna istra\u017eivanja u Ankari, u Turskoj. Nakon doktorata dobila je presti\u017enu Fulbright stipendiju, koja joj je omogu\u0107ila da godinu dana provede na renomiranom Georgia Tech univerzitetu u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama, gdje je radila na mre\u017eama nove generacije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Svoju akademsku karijeru potom je nastavila kao asistentica profesorica na Univerzitetu Innopolis u Rusiji, fokusiraju\u0107i se na sigurnost i interakciju autonomnih sistema. Od 2021. godine radi na Univerzitetu u Bristolu u Velikoj Britaniji, gdje vodi istra\u017eivanja iz oblasti sigurnosti dronova i autonomnih sistema te je dobitnica vi\u0161e presti\u017enih me\u0111unarodnih stipendija.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Govore\u0107i o svom profesionalnom putu, Osmanovi\u0107 Salman isti\u010de da su hrabrost i spremnost da se prihvate nove prilike bili klju\u010dni faktori njenog uspjeha.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Kada vam se u \u017eivotu pru\u017ei prilika da napredujete, da probate ne\u0161to \u0161to nikada prije niste radili, da putujete, obilazite institucije i dobijete stipendiju, tu priliku morate prihvatiti jer ona mo\u017ee promijeniti tok \u017eivota. Diplomirala sam u Biha\u0107u, a doktorske studije zavr\u0161ila na Univerzitetu u Zagrebu. Bilo je jako mnogo odricanja. Istra\u017eivanja sam radila u Turskoj. Bila sam zahvalna \u0161to sam dobila Fulbright stipendiju i nastavila dalje na postdoktorskom studiju na jednom od vode\u0107ih instituta za istra\u017eivanje mre\u017ea. Nakon toga odlazim raditi u Rusiju, gdje sam bila izlo\u017eena druga\u010dijem na\u010dinu rada, novim saznanjima i tehnologijama. Stekla sam iskustvo rada s ofanzivnim tehnologijama, poput pentestinga i napada na mre\u017ee i sisteme. Zatim sam dobila priliku do\u0107i na Univerzitet u Bristolu, jer je cyber security grupa tog univerziteta najbolja istra\u017eiva\u010dka grupa za cyber sigurnost u Evropi\u201d, ka\u017ee Osmanovi\u0107 Salman za Forbes BiH.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"h-projekat-droneshield\">Projekat DroneShield<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na Univerzitetu u Bristolu Osmanovi\u0107 Salman radi na projektu DroneShield, koji se bavi sigurno\u0161\u0107u dronova koji ne koriste GPS. Rije\u010d je o tehnologiji koja postaje sve zna\u010dajnija u za\u0161titi kriti\u010dne infrastrukture.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Za nadzor kriti\u010dne infrastrukture, ako govorimo o Bosni i Hercegovini, elektroprivredi, elektrodistribuciji i elektropostrojenjima, trenutno se koriste dronovi koji se oslanjaju na GPS. Me\u0111utim, SAD i Velika Britanija su to promijenile jer je GPS podlo\u017ean napadima. Sada se prelazi na dronove koji ne koriste GPS. Va\u017eno je da se takvi sistemi testiraju na razli\u010dite napade, jer jo\u0161 uvijek ne znamo koje su njihove slabe ta\u010dke. \u010cinjenica da alternativni navigacijski sistemi ne koriste GPS ne zna\u010di da su automatski sigurni. Moj cilj je otkriti sve potencijalne ranjivosti. Problem nastaje ako se, na primjer, sru\u0161i dron s litijskom baterijom iznad elektropostrojenja, \u0161to mo\u017ee izazvati ozbiljan po\u017ear. \u0160to je kriti\u010dna infrastruktura osjetljivija, posljedice mogu biti te\u017ee, zbog \u010dega je njena za\u0161tita od presudnog zna\u010daja.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Govore\u0107i o \u0161irem uticaju umjetne inteligencije i autonomnih sistema, nagla\u0161ava da takve tehnologije ve\u0107 danas donose odluke koje direktno uti\u010du na svakodnevni \u017eivot ljudi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Autonomni sistemi, bilo da se radi o bespilotnim letjelicama, automobilima ili robotima za dostavu hrane, donose samostalne odluke, poput prepoznavanja pje\u0161aka na prelazu ili procjene kada treba stati. Umjetna inteligencija sve vi\u0161e preuzima kontrolu i tome se ne mo\u017eemo oduprijeti. Na\u0161 zadatak je da osiguramo da ti sistemi ne postanu meta cyber napada. U Ujedinjenom Kraljevstvu, na primjer, kada aplicirate za hipotekarni kredit, s vama \u0107e razgovarati osoba, ali kona\u010dnu odluku donosi umjetna inteligencija. U trenutku kada se unesu va\u0161i podaci, sistem ih upore\u0111uje s bazama podataka i procjenjuje da li ispunjavate uslove\u201d, isti\u010de na\u0161a sagovornica.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\" id=\"h-rat-u-ukrajini-testna-zona\">Rat u Ukrajini testna zona<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dronovi su, kako isti\u010de, zna\u010dajno promijenili i na\u010din savremenog ratovanja, posebno u aktuelnim sukobima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Iako postoje \u017denevske konvencije, ostaje pitanje koliko ih se u praksi po\u0161tuje. Dronovi su u velikoj mjeri promijenili tok rata u Ukrajini, gdje su kori\u0161teni kao testna zona za nove tehnologije. Danas vojnici koriste protudronsku opremu koja mo\u017ee presje\u0107i signal ili onesposobiti dron, ali se i ti sistemi stalno mijenjaju jer se pojavljuju dronovi koji ne koriste GPS.\u201c<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/womeninadria.com\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/alma-osmanovic2-1024x768-1.webp\" alt=\"\" class=\"wp-image-19276\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Opasnost od zloupotrebe dronova, posebno onih povezanih s naprednim komunikacijskim mre\u017eama, smatra vrlo realnom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;U Ujedinjenom Kraljevstvu kriminalne grupe koriste dronove povezane putem 4G i 5G mre\u017ea za dostavu oru\u017eja, novca ili droge u zatvore. Takvi dronovi se no\u0107u te\u0161ko uo\u010davaju, a antidronski sistemi ih \u010desto ne prepoznaju jer signal izgleda kao obi\u010dna mobilna komunikacija. Zbog toga vlada radi na rje\u0161enjima koja bi bila implementirana u svim zatvorima.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kada je rije\u010d o spremnosti dr\u017eava da odgovore na sigurnosne izazove autonomnih sistema, isti\u010de da zapadne zemlje ozbiljno ula\u017eu u regulaciju i za\u0161titu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Velika Britanija ima sna\u017ean istra\u017eiva\u010dki i regulatorni okvir. Letenje dronova je strogo kontrolisano, a kriti\u010dna infrastruktura dodatno za\u0161ti\u0107ena. SAD, Francuska, \u0160vicarska i Velika Britanija ula\u017eu zna\u010dajna sredstva kako bi sprije\u010dile potencijalne katastrofe. Ipak, sprije\u010deni incidenti rijetko dospiju u javnost.\u201c<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\" id=\"h-bih-ima-veliki-potencijal-ali\">BiH ima veliki potencijal, ali\u2026<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Govore\u0107i o Bosni i Hercegovini, dr. Osmanovi\u0107 Salman smatra da zemlja ima veliki, ali nedovoljno iskori\u0161ten potencijal.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Imamo izvrsne kapacitete za razvoj i testiranje dronova, ali nedostaje jasan dr\u017eavni plan. Druge zemlje imaju strategije razvoja do 2030. ili 2035. godine i jasno definirane prioritete ulaganja. U Velikoj Britaniji je cyber sigurnost ve\u0107 petnaest godina strate\u0161ki prioritet. Bosna i Hercegovina zaostaje jer nema dovoljno sredstava i dugoro\u010dne vizije. Primjer Turske i kompanije Bayraktar pokazuje koliko je va\u017ena podr\u0161ka dr\u017eave. BiH bi mogla postati proizvo\u0111a\u010d dronova ili komponenti za autonomne sisteme, ali to zahtijeva dugoro\u010dan i planski pristup.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na kraju, isti\u010de da tokom svoje karijere nije imala konkretne ponude za saradnju iz Bosne i Hercegovine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Na\u017ealost, takvih inicijativa nije bilo. U Velikoj Britaniji radi mnogo na\u0161ih ljudi na univerzitetima koji su vrhunski stru\u010dnjaci. Kada bi postojala ozbiljna strategija da se ti ljudi uklju\u010de u projekte u BiH, to bi bilo izuzetno vrijedno. Mene, na\u017ealost, niko nikada nije kontaktirao s konkretnom ponudom\u201d, ka\u017ee Osmanovi\u0107 Salman na kraju razgovora za F<a href=\"https:\/\/forbes.n1info.ba\/lideri\/od-bih-do-svjetskog-vrha-cyber-sigurnosti-naucnica-iz-bihaca-na-celu-istrazivanja-autonomnih-sistema-u-velikoj-britaniji\/\">orbes BiH.<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: <a href=\"https:\/\/forbes.n1info.ba\/lideri\/od-bih-do-svjetskog-vrha-cyber-sigurnosti-naucnica-iz-bihaca-na-celu-istrazivanja-autonomnih-sistema-u-velikoj-britaniji\/\">Forbs BiH<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dr. Alma Osmanovi\u0107 Salman dolazi iz Bosne i Hercegovine. Osnovno i srednje obrazovanje zavr\u0161ila je u BiH, nakon \u010dega je nastavila akademski razvoj na Univerzitetu u Zagrebu, gdje je 2016. godine doktorirala telekomunikacijske nauke. Tokom doktorskih studija radila je i eksperimentalna istra\u017eivanja u Ankari, u Turskoj. Nakon doktorata dobila je presti\u017enu Fulbright stipendiju, koja joj [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5911,"featured_media":220901,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[6018,6032,6028,6031],"tags":[1629],"class_list":["post-220900","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biznis","category-inspiracija","category-karijera","category-zene-koje-volimo","tag-featured"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220900","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5911"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=220900"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220900\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":221220,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220900\/revisions\/221220"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/220901"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=220900"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=220900"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=220900"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}