{"id":220798,"date":"2026-01-01T10:00:00","date_gmt":"2026-01-01T08:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/womeninadria.com\/podaci-eurostata-pokazuju-da-je-bih-u-vrhu-po-jednoj-stvari\/"},"modified":"2026-06-24T17:31:21","modified_gmt":"2026-06-24T15:31:21","slug":"podaci-eurostata-pokazuju-da-je-bih-u-vrhu-po-jednoj-stvari","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/podaci-eurostata-pokazuju-da-je-bih-u-vrhu-po-jednoj-stvari\/","title":{"rendered":"Podaci Eurostata pokazuju da je BiH u vrhu po jednoj stvari"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bosna i Hercegovina je tokom 2024. godine bila vode\u0107a u Evropi u jednom segmentu, i to <strong>po doznakama iz inostranstva u bruto doma\u0107em proizvodu (BDP)<\/strong>, pokazuju podaci <em>Eurostata<\/em>, evropske statisti\u010dke agencije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Naime, li\u010dni transferi u BiH iznosili su 7,6 odsto BDP-a, i time bilje\u017ee najve\u0107i udio doznaka iz inostranstva u ukupnoj ekonomskoj aktivnosti, prenose&nbsp;<a href=\"https:\/\/www.nezavisne.com\/ekonomija\/analize\/Podaci-Eurostata-pokazuju-da-je-BiH-u-vrhu-po-jednoj-stvari\/944212\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\"><strong>Nezavisne novine<\/strong><\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na mapi koju je objavila evropska statisti\u010dka agencija vidi se uticaj li\u010dnih transfera na ekonomije zemalja Evropske unije, EFTA i zemalja kandidata za \u010dlanstvo u EU.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovo zna\u010di da ekonomija Bosne i Hercegovine u velikoj mjeri zavisi od li\u010dnih transfera iz inostranstva, bilo da su to plate ili penzije ili ne\u0161to drugo.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iznos od 7,6 odsto BDP-a direktno uti\u010de na potro\u0161nju, kupovnu mo\u0107 i socijalnu stabilnost velikog broja doma\u0107instava u BiH.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kako je ranije objavljeno, li\u010dni transferi u prethodnoj godini oborili su rekord i iznosili \u010detiri milijarde i 167 miliona KM.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tako su teku\u0107i transferi dostigli iznos od 1,52 milijarde KM, a od ovog broja najve\u0107i dio \u010dine penzije iz inostranstva, i to 1,39 milijardi KM.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Suficit li\u010dnih primanja zabilje\u017een je u svega devet dr\u017eava \u010dlanica Evropske unije, a najve\u0107i suficit je imala Hrvatska, 2,6 odsto BDP-a, pa Bugarska 1,3 odsto BDP-a, te Portugal 1,2 odsto BDP-a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iz Eurostata su naveli da su, nasuprot tome, Malta (-2,8%), Kipar (-0,9%), Belgija (-0,6%), Gr\u010dka, \u0160panija i Francuska (svaka -0,5%) pokazali najve\u0107e deficite li\u010dnih transfera kao udio u njihovom BDP-u.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kada su u pitanju zemlje regiona, doznake iz inostranstva u Srbiji iznosile su 4,47 milijardi evra, ili 5,4 odsto BDP-a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U Albaniji su li\u010dni transferi u pro\u0161loj godini iznosili 1,28 milijardi evra ili 5,1 odsto BDP-a, dok je u Crnoj Gori to iznosilo 345 miliona evra ili 4,5 odsto BDP-a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najmanji iznos je bio u Sjevernoj Makedoniji, i to 310 miliona evra ili dva odsto BDP-a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Marko \u0110ogo<\/strong>, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Isto\u010dnom Sarajevu, rekao je da stanje oko doznaka iz inostranstva prati ve\u0107 decenijama, da su one jedna od najstabilnijih stavki platnog bilansa u BiH, te da nisu puno oscilirale u prethodnih 20 godina.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Nakon rata, doznake su \u010dinile jednu \u010detvrtinu BDP-a. Sada smo pali na 7,6 odsto, nekad je bilo oko 25 odsto, a nedavno je bilo oko 10 odsto. Sad, da li je to dobro ili lo\u0161e, ne znamo. Ima \u010ditav niz istra\u017eivanja da one imaju i pozitivne stavke, jer prije svega smanjuje se siroma\u0161tvo. Doznake u principu idu siroma\u0161nijim slojevima stanovni\u0161tva, nego \u0161to idu bogatijim. Kada je u pitanju Hrvatska, nekoliko milijardi KM ide iz Hrvatske u druge zemlje, i to zbog sezonskog zapo\u0161ljavanja u turizmu. Zadnji podaci govore da je iz Srbije i BiH oko 30.000 radnika tamo radilo sezonske poslove, a da ne govorimo o Nepalu ili drugim zemljama&#8221;, istakao je \u0110ogo.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema njegovim rije\u010dima, ovi podaci pokazuju ni\u017ei nivo razvoja, te da je djelimi\u010dno posljedica toga masovna emigracija.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;U biv\u0161oj Jugoslaviji je do 1989. godine, 890.000 ljudi oti\u0161lo iz ove zemlje, i to je bila prva generacija gastarbajtera. Dalje, imali smo ratnu emigraciju, kada je nekoliko stotina hiljada ljudi oti\u0161lo iz BiH. Imamo i novu, tre\u0107u emigraciju od 2012. kao posljedicu krize iz 2008. godine, kada imamo situaciju da je oko 200.000-250.000 ljudi oti\u0161lo iz dr\u017eave. Zapravo, imamo stalne talase emigracije od koje sti\u017ee novac u BiH. Ipak, to nekako obezbje\u0111uje makroekonomsku stabilnost i ve\u0107i \u017eivotni standard te uti\u010de na smanjenje socijalnog raslojavanja. Nijedna dr\u017eava ne smije da se hvali ako su doznake visoke, ali u na\u0161em slu\u010daju ima dosta pozitivnih pomaka. Problem je najve\u0107i \u0161to ostajemo bez stanovni\u0161tva i to \u0107e imati negativne posljedice u budu\u0107nosti&#8221;, objasnio je profesor \u0110ogo.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Izvor: Nezavisne novine<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Bosna i Hercegovina je tokom 2024. godine bila vode\u0107a u Evropi u jednom segmentu, i to po doznakama iz inostranstva u bruto doma\u0107em proizvodu (BDP), pokazuju podaci Eurostata, evropske statisti\u010dke agencije. Naime, li\u010dni transferi u BiH iznosili su 7,6 odsto BDP-a, i time bilje\u017ee najve\u0107i udio doznaka iz inostranstva u ukupnoj ekonomskoj aktivnosti, prenose&nbsp;Nezavisne novine. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5911,"featured_media":220799,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[6018],"tags":[],"class_list":["post-220798","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biznis"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220798","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5911"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=220798"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220798\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":221250,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220798\/revisions\/221250"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/220799"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=220798"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=220798"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=220798"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}