{"id":220717,"date":"2025-12-04T10:00:00","date_gmt":"2025-12-04T08:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/womeninadria.com\/risovic-seksualno-zlostavljanje-djece-u-bih-sveprisutno-posljedice-duboke-i-dugotrajne\/"},"modified":"2026-06-24T17:31:24","modified_gmt":"2026-06-24T15:31:24","slug":"risovic-seksualno-zlostavljanje-djece-u-bih-sveprisutno-posljedice-duboke-i-dugotrajne","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/risovic-seksualno-zlostavljanje-djece-u-bih-sveprisutno-posljedice-duboke-i-dugotrajne\/","title":{"rendered":"Risovi\u0107: Seksualno zlostavljanje djece u BiH sveprisutno, posljedice duboke i dugotrajne"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Seksualno zlostavljanje djece u Bosni i Hercegovini<\/strong> predstavlja sveprisutni i ozbiljan problem, a posljedice po \u017ertve mogu biti dugotrajne i duboko traumati\u010dne &#8211; upozorila je u razgovoru za Fenu psihologinja i programska radnica u Udru\u017eenju &#8220;Nova generacija&#8221; <strong>Ana Risovi\u0107<\/strong>, istakav\u0161i da je klju\u010dno da dru\u0161tvo reaguje na svaku sumnju i stvori sigurno okru\u017eenje u kojem \u0107e djeca biti za\u0161ti\u0107ena i saslu\u0161ana.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Risovi\u0107 poja\u0161njava da se seksualnim zlostavljanjem smatra svaki oblik ne\u017eeljenog verbalnog, neverbalnog ili fizi\u010dkog pona\u0161anja seksualne prirode, koji ima za cilj ili posljedicu naru\u0161avanje dostojanstva osobe kroz zastra\u0161ivanje i poni\u017eavanje ili nano\u0161enje povreda.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Seksualnim zlostavljanjem smatraju se neprimjerene poruke, slike, videa, komentari, pogledi i gestikulacije seksualnog sadr\u017eaja, kao i bilo koji oblik ne\u017eeljenog dodira ili pribli\u017eavanja&#8221;, kazala je.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Posebno je ukazala na sve \u010de\u0161\u0107e oblike online seksualnog nasilja, uklju\u010duju\u0107i ucjenjivanje \u0161irenjem eksplicitnih fotografija djeteta ako ono ne u\u010dini ono \u0161to po\u010dinitelj zahtijeva, \u0161to je poznato kao &#8220;sextortion&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Osim toga, svjedo\u010dimo sve \u010de\u0161\u0107em obliku seksualnog nasilja u kojem odrasla osoba, koja se obi\u010dno predstavlja kao vr\u0161njak, sti\u010de povjerenje djeteta putem interneta s ciljem da ga seksualno zlostavlja ili iskori\u0161tava, \u0161to je poznato kao &#8216;grooming'&#8221;, poja\u0161njava psihologinja.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">18,6 posto djece u BiH prijavilo iskustvo seksualnog nasilja<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Statisti\u010dki podaci potvr\u0111uju u\u010destalost seksualnog nasilja nad djecom u BiH. Regionalna studija &#8220;Balkan Epidemiological Study on Child Abuse and Neglect (BECAN)&#8221; iz 2018. godine pokazala je da je 18,6 posto djece u BiH prijavilo iskustvo seksualnog nasilja tokom \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Po UNICEF-ovoj &#8220;Analizi situacije djece u Bosni i Hercegovini&#8221; iz marta 2020. godine, BiH bilje\u017ei jednu od najvi\u0161ih stopa izlo\u017eenosti djece seksualnom nasilju i kontaktnom seksualnom nasilju u regiji, a otprilike 19 posto djece uzrasta od 11 do 16 godina izjavilo je da je do\u017eivjelo seksualni kontakt tokom \u017eivota, dok je od njih deset posto prijavilo seksualno nasilje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Istra\u017eivanje OSCE-a iz 2019. godine pokazalo je da je gotovo jedna od tri \u017eene u BiH izjavila da je do\u017eivjela najmanje jedan oblik seksualnog uznemiravanja od navr\u0161ene 15. godine \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Podaci Savjetodavne linije za djecu i mlade &#8220;Plavi telefon&#8221; pokazuju da se od ukupnog broja prijavljenih sumnji na nasilje, 9 posto odnosilo na sumnje na seksualno zlostavljanje i online seksualno zlostavljanje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Ovi podaci ukazuju na to da je seksualno zlostavljanje sveprisutno i da su brojke zabrinjavaju\u0107e, posebno kada se u obzir uzme da postoji velika vjerovatno\u0107a da mnoga djeca nisu imala priliku da podijele svoje iskustvo zbog nedovoljne informisanosti, straha ili izostanka podr\u0161ke&#8221;, kazala je Risovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Depresija i traume<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Psihologinja je detaljno opisala psiholo\u0161ke posljedice seksualnog zlostavljanja kod djece.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Seksualno zlostavljanje u djetinjstvu ostavlja duboke i dugotrajne posljedice, koje se mogu manifestovati na razli\u010dite na\u010dine, zavisno od uzrasta djeteta, prirode i trajanja nasilja te reakcije okoline. Jedna od naj\u010de\u0161\u0107ih posljedica je posttraumatski stresni poreme\u0107aj (PTSP), koji se kod djece i adolescenata manifestuje kroz no\u0107ne more, ponovna pro\u017eivljavanja traumatskog doga\u0111aja (flashbackove), poja\u010danu razdra\u017eljivost i osje\u0107aj stalne opasnosti. Djeca \u010desto ne mogu verbalno izraziti \u0161to su do\u017eivjela, pa se trauma mo\u017ee odra\u017eavati kroz igru, crte\u017ee ili promjene pona\u0161anja&#8221;, obja\u0161njava Risovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Napominje da, osim PTSP-a, djeca koja su do\u017eivjela seksualno zlostavljanje \u010desto razvijaju anksiozne i pani\u010dne poreme\u0107aje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Djeca bivaju upla\u0161ena, nesigurna i nepovjerljiva prema odraslima, \u0161to mo\u017ee dovesti do socijalne anksioznosti, napada panike i regresivnih pona\u0161anja, poput ponovnog mokrenja u krevet ili straha od samo\u0107e&#8221;, isti\u010de pshihologinja. \u00a0<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">S vremenom se, ka\u017ee, kod neke djece mo\u017ee razviti depresija pra\u0107ena osje\u0107ajima tuge, krivice i srama, pri \u010demu dijete \u010desto vjeruje da je samo odgovorno za nasilje koje je do\u017eivjelo.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Ovi osje\u0107aji mogu prerasti u osje\u0107aj bezvrijednosti, a kod adolescenata se mogu javiti suicidalne misli i samopovre\u0111ivanje. Seksualno zlostavljanje mo\u017ee ozbiljno naru\u0161iti sposobnost djeteta da uspostavlja zdrave emocionalne odnose. Neka djeca postaju izrazito povu\u010dena i nepovjerljiva, dok druga razvijaju pretjeranu potrebu za pa\u017enjom i potvrdom. U odrasloj dobi to mo\u017ee rezultirati pote\u0161ko\u0107ama u intimnim i partnerskim odnosima&#8221;, upozorava Risovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Osim toga, isti\u010de da sni\u017eeno samopo\u0161tovanje i osje\u0107aj srama \u010desto prate ovakva iskustva, jer dijete internalizuje nasilje kao dokaz vlastite &#8220;bezvrijednosti&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Ako okolina reaguje osu\u0111uju\u0107e, sumnji\u010davo ili ne pru\u017ei podr\u0161ku, ti osje\u0107aji se dodatno produbljuju i mogu trajati godinama. Kod mnoge djece javljaju se i problemi u pona\u0161anju, od agresivnosti, promjena raspolo\u017eenja i povla\u010denja, do bje\u017eanja od ku\u0107e ili problema u \u0161koli. Neka djeca pose\u017eu za rizi\u010dnim oblicima pona\u0161anja poput zloupotrebe supstanci, samopovre\u0111ivanja ili prerane seksualne aktivnosti&#8221;, poja\u0161njava sagovornica Fene.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Mnogobrojni simptomi<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kako dalje obja\u0161njava, bol kod djece \u010desto se izra\u017eava i kroz tijelo, u vidu glavobolja, bolova u stomaku, nesanice ili drugih tjelesnih simptoma bez medicinskog uzroka, \u0161to je poznato kao somatizacija.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kada je u pitanju oporavak od traumati\u010dnog iskustva, naglasila je da on ne zavisi samo od te\u017eine samog doga\u0111aja, ve\u0107 da je presudno to kako reaguje okolina djeteta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Te\u017eina i trajanje posljedica uveliko zavisi od reakcije okoline. Djeca koja dobiju pravovremenu za\u0161titu, razumijevanje i emocionalnu podr\u0161ku imaju mnogo ve\u0107u \u0161ansu za oporavak i izgradnju osje\u0107aja sigurnosti i samopo\u0161tovanja. Suprotno tome, kada okolina negira, minimalizuje ili okrivljuje dijete, trauma se produbljuje i ostavlja te\u017ee i trajnije psihi\u010dke rane&#8221;, kazala je Risovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pojasnila je i kako prepoznati da dijete prolazi kroz traumati\u010dno iskustvo, \u010dak i ako o tome ne govori.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Djeca koja prolaze kroz traumati\u010dna iskustva \u010desto ne mogu ili ne znaju otvoreno govoriti o onome \u0161to im se doga\u0111a. Njihova bol se naj\u010de\u0161\u0107e izra\u017eava kroz promjene u pona\u0161anju, emocijama i tjelesnim reakcijama. Nagla promjena u pona\u0161anju, povla\u010denje, agresivnost, nesanica, no\u0107ne more, gubitak apetita, pote\u0161ko\u0107e s koncentracijom, pad \u0161kolskog uspjeha ili regresivna pona\u0161anja mogu biti pokazatelji da dijete do\u017eivljava traumu. Djeca tako\u0111er mogu biti pretjerano oprezna ili upla\u0161ena u prisustvu odre\u0111enih osoba, pokazivati poja\u010danu potrebu za pa\u017enjom i fizi\u010dkim kontaktom ili se povla\u010diti i izbjegavati bliskost&#8221;, obja\u0161njava psihologinja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Naglasila je da je va\u017eno da odrasli, umjesto ispitivanja i pritiska na dijete, stvaraju osje\u0107aj sigurnosti, poka\u017eu razumijevanje i po\u0161tuju granice djeteta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Risovi\u0107 je ukazala i na razloge zbog kojih \u017ertve i njihove porodice \u010desto ne prijavljuju zlostavljanje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Naj\u010de\u0161\u0107i razlog je strah, naro\u010dito kada je po\u010dinitelj osoba od povjerenja, \u010dlan porodice ili osoba s mo\u0107i i autoritetom. Djeca mogu biti izlo\u017eena prijetnjama i manipulacijama po\u010dinitelja, \u0161to dodatno poja\u010dava osje\u0107aj bespomo\u0107nosti. Nerijetko \u017ertve vjeruju da su same krive za ono \u0161to se dogodilo, jer ih je po\u010dinitelj uvjerio da su &#8216;u\u010destvovale&#8217; u zlostavljanju. Kada okolina reaguje osu\u0111uju\u0107e, sumnji\u010davo ili umanjuje zna\u010daj nasilja, osje\u0107aj srama se produbljuje i \u010desto vodi povla\u010denju djeteta. U nekim sredinama zna\u010dajnu ulogu ima i strah od ogovaranja, osu\u0111ivanja ili odbacivanja od strane rodbine, \u0161kole ili zajednice. U kulturama gdje se o seksualnosti i nasilju rijetko otvoreno govori, prijavljivanje se \u010desto do\u017eivljava kao sramota za cijelu porodicu&#8221;, isti\u010de Risovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Va\u017enost edukacije<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Psihologinja se osvrnula i na zna\u010daj edukacije dru\u0161tva o seksualnom nasilju, za koju ka\u017ee da je klju\u010dna za prevenciju, jer omogu\u0107ava prepoznavanje znakova zlostavljanja i pravovremeno reagovanje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Kada pojedinci, porodice, \u0161kole, zdravstvene i socijalne institucije imaju znanje i svijest o ovoj temi, pove\u0107ava se vjerovatno\u0107a da \u0107e nasilje biti prepoznato i prijavljeno u ranoj fazi. Svaka sumnja treba da se shvati ozbiljno, jer dijete rijetko direktno govori o onome \u0161to mu se doga\u0111a. Ignorisanje, sumnja ili okrivljivanje samo produbljuju trauma. Edukacija odraslih tako\u0111er omogu\u0107ava da ve\u0107i broj djece bude upoznat s konceptom seksualnog nasilja i ranije ga prepozna, \u010dime se osna\u017euju da potra\u017ee pomo\u0107&#8221;, pojasnila je.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U poruci roditeljima i dru\u0161tvu, psihologinja nagla\u0161ava da seksualno zlostavljanje nije ne\u0161to \u0161to se de\u0161ava &#8220;negdje daleko&#8221;, ve\u0107 je mnogo bli\u017ee nego \u0161to bismo \u017eeljeli vjerovati.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Nijedno dijete ne zaslu\u017euje nasilje. Svako dijete ima pravo na sigurno, bezbri\u017eno i dostojanstveno odrastanje, u okru\u017eenju u kojem zna da \u0107e biti saslu\u0161ano i za\u0161ti\u0107eno&#8221;, isti\u010de Risovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tako\u0111er je ukazala na zna\u010daj podr\u0161ke kroz dostupne resurse, me\u0111u kojima je besplatna i anonimna Savjetodavna linija za djecu i mlade &#8220;Plavi telefon&#8221;, dostupna na broju 080 05 03 05 ili putem chat aplikacije na web stranici plavitelefon.ba.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na kraju razgovora za Fenu, psihologinja iz Udru\u017eenja &#8220;Nova generacija&#8221; koje je posve\u0107eno za\u0161titi i unapre\u0111enju prava djece i mladih, zaklju\u010duje da briga o djeci nije samo zadatak roditelja, ve\u0107 zajedni\u010dka odgovornost svih nas, jer tek kada svako dijete osjeti da je vi\u0111eno, za\u0161ti\u0107eno i voljeno, dru\u0161tvo ispunjava svoju najva\u017eniju ulogu.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Izvor: Agencija\/FENA<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Foto: FENA<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Seksualno zlostavljanje djece u Bosni i Hercegovini predstavlja sveprisutni i ozbiljan problem, a posljedice po \u017ertve mogu biti dugotrajne i duboko traumati\u010dne &#8211; upozorila je u razgovoru za Fenu psihologinja i programska radnica u Udru\u017eenju &#8220;Nova generacija&#8221; Ana Risovi\u0107, istakav\u0161i da je klju\u010dno da dru\u0161tvo reaguje na svaku sumnju i stvori sigurno okru\u017eenje u kojem [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5911,"featured_media":220718,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[6043,6037],"tags":[1629],"class_list":["post-220717","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje-i-fitness","category-zivot","tag-featured"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220717","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5911"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=220717"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220717\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":221269,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220717\/revisions\/221269"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/220718"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=220717"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=220717"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=220717"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}