{"id":220686,"date":"2025-11-21T11:47:47","date_gmt":"2025-11-21T09:47:47","guid":{"rendered":"https:\/\/womeninadria.com\/ekonomija-znanje-i-ravnopravnost-dr-jasmina-selimovic-vodi-centralnu-banku-bih-ka-buducnosti\/"},"modified":"2026-06-24T17:35:19","modified_gmt":"2026-06-24T15:35:19","slug":"ekonomija-znanje-i-ravnopravnost-dr-jasmina-selimovic-vodi-centralnu-banku-bih-ka-buducnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/ekonomija-znanje-i-ravnopravnost-dr-jasmina-selimovic-vodi-centralnu-banku-bih-ka-buducnosti\/","title":{"rendered":"Ekonomija, znanje i ravnopravnost: Dr. Jasmina Selimovi\u0107 vodi Centralnu banku BiH ka budu\u0107nosti"},"content":{"rendered":"\n

U razgovoru s dr. Jasminom Selimovi\u0107, guvernerkom Centralne banke Bosne i Hercegovine<\/strong>, dotakli smo se klju\u010dnih tema koje oblikuju ekonomsku budu\u0107nost zemlje, od stabilnosti finansijskog sistema, digitalnih transformacija i evropskog puta, do uloge znanja i zna\u010daja ve\u0107e zastupljenosti \u017eena u svijetu finansija. Dr. Selimovi\u0107 podijelila je svoja iskustva, viziju za modernu Centralnu banku i savjete za \u017eene koje \u017eele izgraditi karijeru u izazovnom i dinami\u010dnom sektoru.<\/p>\n\n\n\n

O poslu Guvernerke Centralne banke<\/strong><\/em><\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Mo\u017eete li nam opisati svoj put do pozicije guvernerke Centralne banke? Koji su bili klju\u010dni trenuci i izazovi na tom putu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– Put do ove pozicije oblikovan je dugogodi\u0161njim radom u akademskoj zajednici, bliskom saradnjom sa institucijama finansijskog sektora, kao i stalnim usavr\u0161avanjem \u2013 u zemlji i inostranstvu. Po\u010dela sam kao asistent na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje sam, tokom vremena, preuzimala razli\u010dite uloge, a 2018. godine izabrana sam za dekanesu prvi put. U 70 godina Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, postala sam najmla\u0111a na toj poziciji. Paralelno sam se usmjeravala ka stru\u010dnim oblastima kao \u0161to su finansije, kvantitativna ekonomija i aktuarska nauka, gdje sam nastavila graditi akademski i prakti\u010dni autoritet.<\/p>\n\n\n\n

Kao neko ko dolazi iz akademskog okru\u017eenja, uvijek sam vjerovala u snagu znanja, analitike i sistema. Vjerovala sam da trud i naporan rad donose najbolje rezultate. Moje profesionalno opredjeljenje su od po\u010detka akademskog rada finansije, kao jedan od osnovnih pokreta\u010da u dru\u0161tvu. Moji menad\u017eerski poslovi na Ekonomskom fakultetu su trajali vi\u0161e od jedne decenije. U tom periodu mnogo sam radila na pobolj\u0161avanju kvalitete visokog obrazovanja \u0161irom svijeta. To mi je omogu\u0107ilo da upoznam veliki broj \u010dlanova akademske zajednice, da radimo zajedno, razmi\u0161ljamo i djelujemo na dobrobit zajednice. Ta \u0161irina u razmi\u0161ljanju se pokazala kao jedna od klju\u010dnih deteminanti uspjeha na poslu koji trenutno radim.<\/p>\n\n\n\n

Kroz anga\u017eman u razli\u010ditim nadzornim i savjetodavnim tijelima imala sam priliku razumjeti \u0161iru sliku \u2013 kako funkcioni\u0161u javne institucije, gdje su ta\u010dke oslonca stabilnosti i gdje mo\u017eemo ja\u010dati institucionalne kapacitete.<\/p>\n\n\n\n

Biti na \u010delu Centralne banke Bosne i Hercegovine zna\u010di voditi instituciju koja je stub monetarne stabilnosti i povjerenja u finansijski sistem. To je pozicija koja zahtijeva stru\u010dnost, nezavisnost, nepristrasnost i odgovornost u svakom trenutku. Iako svaka karijera ima svoje izazove, vjerujem da su me sistemati\u010dan rad, me\u0111unarodna izlo\u017eenost i sposobnost da donesem jasne, racionalne odluke doveli do toga da danas imam povjerenje da vodim ovu, izuzetno zna\u010dajnu instituciju.<\/p>\n\n\n\n

Vjerujem u zna\u010daj institucija koje nadilaze pojedince i trenutne okolnosti. <\/strong>Zato mi je izuzetno va\u017eno da i u ovoj ulozi nastavim doprinositi razvoju profesionalnih standarda, unapre\u0111enju transparentnosti i o\u010duvanju stabilnosti \u2013 u interesu svih gra\u0111ana Bosne i Hercegovine.<\/p>\n\n\n\n

Koji su trenutno najve\u0107i izazovi s kojima se suo\u010dava Centralna banka?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– Na svu sre\u0107u, trenutni izazovi nisu eufemizam za pote\u0161ko\u0107e, nego se mogu posmatrani kao katalizator br\u017ee transformacije, u skladu sa ulogama koje imaju moderne centralne banke. Mi trenutne izazove vi\u0161e vidimo kao priliku za rast.  <\/p>\n\n\n\n

Svjesni svoje klju\u010dne uloge u stabilizaciji doma\u0107e ekonomije, Centralna banka Bosne i Hercegovine ostaje posve\u0107ena: o\u010duvanju stabilnosti valutnog odbora kroz efikasno upravljanje deviznim rezervama; osiguranju monetarne stabilnosti; ja\u010danju otpornosti finansijskog sistema, te kontinuiranoj podr\u0161ci ekonomskom razvoju i evropskim integracijama zemlje.<\/strong> Sve ove aktivnosti, ali prvenstveno proaktivno upravljanje rizicima, modernizacija funkcija, prilago\u0111avanje novim zahtjevima me\u0111unarodnog finansijskog okru\u017eenja i procesi vezani za EU integracije, zahtijevaju zna\u010dajne resurse, koji se ne mogu razviti preko no\u0107i, ili instalirati kao gotovo rje\u0161enje. U pro\u0161loj godini smo postali \u010dlanicom brojnih me\u0111unarodnih inicijativa i organizacija, koje se ti\u010du novih funkcija modernih centralnih banaka, posebno u segmentima digitalizacije, zelenih finansija i klimatskih rizika. Ova \u010dlanstva su trasirala na\u0161e djelovanje u srednjem roku. Tako\u0111e, sna\u017eno smo opredijeljeni modernizaciji platnih sistema u BiH, i kreiranju ambijenta za povoljnija prekograni\u010dna pla\u0107anja doma\u0107im firmama, posebno prema zemljama EU. Naime, svjesna uloge i zna\u010daja ciljeva Centralne banke Bosne i Hercegovine kada je u pitanju ekonomija BiH, kao i zna\u010daja koji se reflektuje kroz direktne benefite za gra\u0111ane i privredu u smislu EU integracija i ulaska u SEPA podru\u010dje<\/strong>, Centralna banka sinhronizovano radi na pripremi aplikacije za \u010dlanstvo i koordinira aktivnosti ispunjenja potrebne legislative. Proces SEPA integracija je u BiH specifi\u010dan obzirom na \u0161irok spektar zahtjeva kada je \u010dlanstvo u SEPA u pitanju, a u na\u0161em slu\u010daju i veliki broj institucija relevantnih za ispunjenje uslova za \u010dlanstvo. Mi to ujedno vidimo i kao priliku, obzirom da se dodatno ja\u010da me\u0111uinstitucionalna saradnja, razmjena informacija i konstruktivan dijalog. Pored ovih formalnih uslova, ni\u0161ta manje izazovne nisu aktivnosti pripreme banaka i potrebne infrastrukture za obavljanje direktnog platnog prometa sa dr\u017eavama u SEPA podru\u010dju. Centralna banka Bosne i Hercegovine ima\u0107e vode\u0107u ulogu i za pripremu banaka kada je u pitanju SEPA integracija, i prepoznata je kao centralna ta\u010dka u komunikaciji sa nadle\u017enim institucijama u EU, a za \u0161ta traju aktivne pripreme. Vrlo va\u017ena, a iz regionalnih iskustava smo se uvjerili i kriti\u010dna aktivnost, bez koje zapravo sav ovaj proces biva nepotpun je odgovaraju\u0107a infrastruktura koja omogu\u0107ava povezivanje sa platnim infrastrukturama u EU za obavljanje platnog prometa u eurima. Na tom polju smo vrlo aktivni i poduzimamo potrebne aktivnosti, a kako bi, kada se zavr\u0161i formalno ispunjenje uslova SEPA \u010dlanstva, imali mogu\u0107nost otpo\u010dinjnja direktnog platnog prometa kroz ovaj sistem pla\u0107anja bez odga\u0111anja. Ove aktivnosti iziskuju i dosta jaku bazu institucionalnog znanja, a \u0161to se posti\u017ee kroz kontinuiran proces ja\u010danje kapaciteta Centralne banke. Izgradnja i operacionalizacija moderne, efikasne infrastrukture za instant pla\u0107anja, u potpunosti harmonizirane sa EU infrastrukturom za instant pla\u0107anja je proces koji je u toku. Clone sistem za instant pla\u0107anja u EU \u2013 TIPS – sa identi\u010dnim dizajnom, arhitekturom i na\u010dinom rada implementiran od strane Centralne banke Bosne i Hercegovine naredne godine. Centralna banka Bosne i Hercegovine aktivno radi na uspostavljanju sistema TIPS Clone<\/strong>, \u0161to podrazumijeva dosta slo\u017eene aktivnosti kako na novoj, tako i na vezanim postoje\u0107im sistemima, a plan je da u prvoj fazi TIPS Clone slu\u017ei kao sistem za instant pla\u0107anja u KM. Obzirom na konstantnu dostupnost sistema za realizaciju transakcija, sistem nudi novu dimenziju u doma\u0107im pla\u0107anjima, te stvara infrastrukturu koja \u0107e imati mogu\u0107nost da omogu\u0107i transfer bezgotovinskih sredstava bilo kada, odnosno sistem funkcioni\u0161e 24\/7\/365. Izvr\u0161avanje tzv. end-to-end je kod transakcija u nekoliko sekundi, \u0161to zna\u010di da, kada nalogodavac prema svojoj banci inicira slanje sredstava, sredstva su za nekoliko sekundi na ra\u010dunu krajnjeg korisnika. Pored komponente sistema za doma\u0107a instant pla\u0107anja TIPS Clone sistem je projektovan da u budu\u0107nosti omogu\u0107i i povezivanja sa TIPS infrastrukturom u EU kada se za to steknu formalni uslovi za postizanje interoperabilnosti i da se omogu\u0107i instant transferi izme\u0111u BiH i EU u samo nekoliko sekundi.<\/p>\n\n\n\n

Kona\u010dno, sa kandidatskim statusom za \u010dlanstvo u EU, analiti\u010dke i obaveze za prikupljanjem statisti\u010dkih podataka i regulatornim uskla\u0111ivanjem centralnih banaka, u pravilu, eksponencijalno rastu. I na ovom polju smo ve\u0107 poduzeli konkretne aktivnosti, kroz bilateralnu saradnju sa drugim centralnim bankama i institucijama EU, koje \u0107e nam pomo\u0107i u br\u017eem uskla\u0111ivanju sa funkcijama modernih centralnih banaka.<\/p>\n\n\n\n

\u0160ta guvernerka Centralne banke smatra najva\u017enijim mjerama koje treba poduzeti za stabilnost na\u0161e ekonomije?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– Kao institucija koja posluje u re\u017eimu valutnog odbora, uz samo jedan instrument monetarne politike na raspolaganju, na\u0161a uloga u stabilizaciji efekata makroekonomskih \u0161okova je znatno ograni\u010dena. Bez obzira na politiku deviznog kursa, sve centralne banke se posljednjih godina susre\u0107u za \u0161okovima na strani ponude, usljed kojih je efikasnost monetarne politike slabija. Uprkos tome, Centralna banka Bosne i Hercegovine koristi dostupne instrumente kako bi o\u010duvala povjerenje u monetarni sistem i osigurala da politika obavezne rezerve ne uzrokuje nedostatak sredstava za finansiranje doma\u0107e kreditne aktivnosti, ili pregrijavanje ekonomije. Na\u0161a politika upravljanja deviznim rezervama osigurava u svakom momentu da je rizik od napu\u0161tanja fiksnog kursa prema euru neznatan. U oktobru ove godine, koeficijent pokri\u0107a monetarne pasive deviznim rezervama je iznosio vi\u0161e od 109,5%. Da pojasnim, centralna banka u aran\u017emanu valutnog odbora mora imati pokri\u0107e svojih monetarnih obaveza u deviznim rezervama u visini od bar 100%. U praksi, neophodno je i ve\u0107e pokri\u0107e iznad minimalnih 100% kako bi se amortizovali \u0161okovi usljed promjena tr\u017ei\u0161ne vrijednosti finansijskih instrumenata u koje su devizne rezerve investirane. Imaju\u0107i u vidu ovaj pokazatelj, Centralna banka Bosne i Hercegovine se, s pravom, ocjenjuje kao jedan od klju\u010dnih faktora stabilnosti doma\u0107e ekonomije.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Trenutno, smatram kako je klju\u010dno provesti dugo odga\u0111ane strukturne reforme, posebno one vezane za tr\u017ei\u0161te rada, koje uklju\u010duju i mjere za rast stope aktivnosti radne snage, i pobolj\u0161anje poslovnog okru\u017eenja. Na \u017ealost, prioriteti za ja\u010danje ekonomskog rasta su davno identifikovani, ali se kasni sa njihovom implementacijom. Kona\u010dno, potrebno je ista\u0107i da sve pomake koje smo do sada napravili u smislu makar blagih koraka ka pobolj\u0161anju suverenog kreditnog rejtinga, sada vrlo lako mogu biti neutralisani uslo\u017enjenom politi\u010dkom situacijom u zemlji. Rejting agencije u svakom svom izvje\u0161taju podcrtavaju da je politi\u010dka nestabilnost u zemlji klju\u010dni razlog za ovako nizak nivo kreditnog rejtinga, i da je potrebno ja\u010dati institucije dr\u017eave u procesu pristupanja.<\/p>\n\n\n\n

U kakvom stanju je na\u0161 finansijski sektor u odnosu na me\u0111unarodne standarde, i koje promjene smatrate nu\u017enim za dalji napredak?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– Finansijski sektor u Bosni i Hercegovini je bankocentri\u010dan, \u0161to zna\u010di da su banke dominantne finansijske institucije u finansijskom sistemu. Sektor nebankarskih finansijskih institucija slabo je razvijen segment finansijskog tr\u017ei\u0161ta, s vrlo skromnim udjelom u ukupnoj aktivi finansijskih posrednika, tek ne\u0161to iznad 12%. S obzirom na veli\u010dinu i va\u017enost bankarskog sektora, banke imaju va\u017enu ulogu u procesu finansijskog posredovanja i upravo se najvi\u0161e fokusa stavlja na nadzor i uspostavljanje regulatornog okvira za njihovo poslovanje. Bankarski sektor u Bosni i Hercegovine je veoma stabilan sude\u0107i po indikatorima finansijskog zdravlja, koji ukazuju na veoma visoku kapitaliziranost, likvidnost, kvalitetu kreditnog portfolija i profitabilnost. Sposoban je da apsorbira aktuelne rizike koji proizlaze iz doma\u0107eg i vanjskog makroekonomskog okru\u017eenja, a posjeduje i zna\u010dajne kapacitete za apsorpciju potencijalnih sna\u017enih, malo vjerojatnih ali mogu\u0107ih \u0161okova koji mogu proiza\u0107i iz makroekonomskog okru\u017eenja ili iz samog bankarskog sektora. Na\u0161 bankarski sektor uspje\u0161no je prebrodio nekoliko sna\u017enih \u0161okova sa kojima je bio suo\u010den u proteklih nekoliko godina. Pandemija COVID-19, po\u010detak rata u Ukrajini, te sna\u017eni rast kamatnih stopa na me\u0111unarodnim finansijskim tr\u017ei\u0161tima doveli su do sna\u017enog rasta rizika po poslovanje banaka, ali zahvaljuju\u0107i dobrom stanju i adekvatnom upravljanju rizicima, bankarski sektor je funkcionisao bez zna\u010dajnijih poreme\u0107aja, te je \u010dak zabilje\u017eio i pobolj\u0161anje svih performansi. Ovakvom stanju svakako je doprinio zakonski i regulatorni okvir<\/strong> koji ure\u0111uje poslovanje banaka u Bosni i Hercegovini, koji je u zna\u010dajnoj mjeri uskla\u0111en sa EU direktivama i principima<\/strong>. Uskla\u0111ivanje je po\u010delo jo\u0161 2018. godine sa dono\u0161enjem novih zakona o bankama u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj, koji su u osnovi uskla\u0111eni sa Direktivom i Uredbom EU o bankama, Direktivom EU o oporavku i sanaciji banaka i Bazelskim principima. Od tada, agencije za bankarstvo, u \u010dijim je nadle\u017enostima nadzor nad bankama, dono\u0161enje regulatornih propisa i sanacija banaka, kontinuirano rade na izradi i a\u017euriranju podzakonskih akata koji prate odredbe EU standarda i propisa. Posebna pa\u017enja je posve\u0107ena uskla\u0111ivanju zakona u oba entiteta, kako bi se osigurali jednaki uslovi za poslovanje banaka u Bosni i Hercegovini. Uskla\u0111enost regulatornog i nadzornog okvira u Bosni i Hercegovini sa EU potvr\u0111ena je dodjelom certfikata o ekvivalenciji na\u0161im agencijama za bankarstvo od strane Evropske bankarske agencije 2021. godine, koja se uvjerila da dr\u017eava Bosna i Hercegovina primjenjuje aran\u017emane u pogledu bonitetnih, nadzornih i regulatornih zahtjeva nad kreditnim institucijama koji se smatraju istovjetnim onima koji se primjenjuju u EU.<\/p>\n\n\n\n

Za dalji razvoj finansijskog sektora klju\u010dan je razvoj tr\u017ei\u0161ta kapitala, koje je jo\u0161 uvijek u ranoj fazi razvoja. Na tr\u017ei\u0161tu dominiraju primarne emisije javnog duga, a klju\u010dni akteri su banke koje su primarni trgovci javnim dugom, investitori ili posrednici za ulazak stranih investitora na tr\u017ei\u0161te. Za razvoj tr\u017ei\u0161ta kapitala bilo bi potrebno dosti\u0107i kriti\u010dnu masu doma\u0107e \u0161tednje i velikih lokalnih investitora. Doma\u0107a osiguravaju\u0107a dru\u0161tva i fondovi, koji su tako\u0111e slabo razvijeni, trebali bi postati zna\u010dajni akteri na tr\u017ei\u0161tu, a potom i privatni sektor. Prema tome, poticanje razvoja finansijskih posrednika, konkretno osiguravaju\u0107ih dru\u0161tava i investicionih fondova, te razvoj tr\u017ei\u0161ta kapitala, klju\u010dni su za dalji napredak. Tako\u0111e, za dalje unapre\u0111enje va\u017eno je ja\u010danje finansijske infrastrukture i njeno uskla\u0111ivanje sa me\u0111unarodnim standardima, \u0161to nam omogu\u0107ava pristupanje i uklju\u010divanje u me\u0111unarodnu infrastrukturu. Sve ovo \u0107e doprinijeti razvoju drugih segmenata dru\u0161tva kao \u0161to su penziono osiguranje, zdravstveno osiguranje i za\u0161tita i tako dalje.<\/p>\n\n\n\n

Kako vidite ulogu Centralne banke u promovisanju inovacija?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– Inovacija nije samo tehni\u010dka ili tehnolo\u0161ka odrednica. Centralna banka, kao vrhovni monetarni autoritet, spremna je biti model rada i djelovanja u segmentima koji su u na\u0161em mandatu. Naglasi\u0107u samo neke. Ve\u0107 sam spomenula primjer inovacija u oblasti platnih sistema, kao \u0161to je TIPS Clone<\/strong> sistem koji \u0107e ponuditi sigurnu, efikasnu, brzu platformu, omogu\u0107it \u0107e \u010ditav niz inovacija kada su pla\u0107anja u pitanju, te \u0107e biti jako va\u017ean inkubator digitalizacije u Bosni i Hercegovini i jedna od kriti\u010dnih infrastruktura u procesu digitalizacije javne uprave u Bosni i Hercegovini. Spomenu\u0107u i inovacije u dijelu trezorskog poslovanja, a odnose se na modernizaciju dizajna nov\u010danica konvertibilne marke kojom \u0107e, osim unapre\u0111enja vizuelnog izgleda nov\u010danica, biti unaprije\u0111ena i za\u0161tita od krivotvorenja.<\/p>\n\n\n\n

Centralna banka Bosne i Hercegovine, kao klju\u010dna karika u finansijskom sistemu Bosne i Hercegovine, u potpunosti je posve\u0107ena promovisanju inovacija koje \u0107e, prije svega, biti zasnovane na dobrim praksama, osna\u017ei\u0107e doma\u0107e tr\u017ei\u0161te, omogu\u0107iti poticanje i ja\u010danje zdrave konkurencije i op\u0107enito u\u010diniti boljim dru\u0161tveni i poslovni ambijent u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n\n\n\n

O ulozi \u017eene u biznis svijetu<\/strong><\/em><\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Kao \u017eena na \u010delu Centralne banke, kako se nosite s izazovima koje donosi balansiranje karijere i \u017eivota? Koji su najva\u017eniji savjeti koje biste dali \u017eenama koje \u017eele uspjeti u poslovnom svijetu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– Balansiranje izme\u0111u profesionalnih obaveza i privatnog \u017eivota jedan je od izazova s kojima se suo\u010davaju mnoge \u017eene, posebno na pozicijama koje sa sobom nose visoku odgovornost i stalnu izlo\u017eenost. Vremenom sam nau\u010dila da se ravnote\u017ea ne nalazi u svakom danu, ve\u0107 u \u0161irem kontekstu \u2013 kroz jasno postavljanje prioriteta, sposobnost delegiranja, ali i svjesno njegovanje li\u010dne otpornosti.<\/p>\n\n\n\n

Upravo u ulozi Guvernerke Centralne banke Bosne i Hercegovine \u2013 institucije koja je temelj monetarne stabilnosti i povjerenja u finansijski sistem \u2013 osje\u0107aj odgovornosti je konstantan i vi\u0161eslojan. I zato je va\u017eno imati \u010dvrst unutra\u0161nji kompas, biti u stanju donositi promi\u0161ljene odluke, ali i o\u010duvati vlastiti integritet i mir, kako bi se toj ulozi pristupalo stabilno i dugoro\u010dno.<\/p>\n\n\n\n

\u017denama koje \u017eele uspjeti u poslovnom svijetu poru\u010dujem: ulaganje u znanje i kontinuirani profesionalni razvoj je najvrednija investicija koju mo\u017eete napraviti<\/strong>. Sve se mo\u017ee mijenjati \u2013 tr\u017ei\u0161ta, tehnologije, \u010dak i institucije \u2013 ali ono \u0161to nau\u010dite, ono \u0161to izgradite u sebi, ostaje i nosi vas naprijed. Ne \u010dekajte da vas neko primijeti \u2013 pozicionirajte se kroz kvalitet rada, dosljednost i odgovornost.<\/p>\n\n\n\n

Liderstvo danas ne zna\u010di dominaciju \u2013 zna\u010di slu\u017eenje, izgradnju, osna\u017eivanje drugih i stalnu spremnost da i sami u\u010dimo. To je posebno va\u017eno u instituciji kakva je Centralna banka, gdje se svaki potez mora gledati dugoro\u010dno, kroz prizmu povjerenja javnosti i stabilnosti cijelog sistema.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Danas se mnogo govori o pove\u0107anju broja \u017eena na visokim, odlu\u010duju\u0107im poslovnim pozicijama. Kakav je Va\u0161 pogled na tu temu i \u0161to bi dru\u0161tvo moglo u\u010diniti kako bi podr\u017ealo \u017eene u poslovnom svijetu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– U savremenom dru\u0161tvu, uloga \u017eene na vode\u0107im i odlu\u010duju\u0107im pozicijama postaje vidljivija. Iako su kroz historiju \u017eene \u010desto bile isklju\u010dene iz centara mo\u0107i, dana\u0161nje vrijeme karakteri\u0161e postepeno ru\u0161enje rodnih barijera i sve ve\u0107a zastupljenost \u017eena u politici, biznisu, nauci i drugim sferama odlu\u010divanja. Me\u0111utim, put do ravnopravnosti jo\u0161 nije zavr\u0161en<\/strong>. Iako \u017eene danas vode vlade, korporacije i va\u017ene me\u0111unarodne organizacije, i dalje se suo\u010davaju s nizom prepreka. Nejednakost u platama, nedovoljna zastupljenost u upravlja\u010dkim strukturama, stereotipi i o\u010dekivanja o \u201etradicionalnim\u201c rodnim ulogama predstavljaju izazove koje \u017eene svakodnevno prevazilaze.<\/p>\n\n\n\n

Spomenu\u0107u samo zastupljenost \u017eena na rukvode\u0107im pozicijama u sektoru iz kojeg ja dolazim \u2013 centralnom bankarstvu. Centralno bankarstvo je dominantno mu\u0161ko zanimanje, bar kad je rije\u010d o najvi\u0161im pozicijama. Sli\u010dna situacija je i sa cijelim finansijskim sektorom.<\/p>\n\n\n\n

Prema izvje\u0161taju Me\u0111unarodnog monetarnog fonda (MMF) iz avgusta 2024. godine, broj \u017eena na \u010delu centralnih banaka porastao je na 29, \u0161to \u010dini oko 16% od ukupno 185 centralnih banaka u svijetu. Iako je to pozitivan pomak, jasno da je pred nama jo\u0161 mnogo posla kako bismo postigli stvarnu ravnote\u017eu i zastupljenost \u017eena na najvi\u0161im nivoima odlu\u010divanja.<\/p>\n\n\n\n

Postoje inspirativni primjeri. Christine Lagarde, predsjednica Evropske centralne banke, prva je \u017eena na toj poziciji, dok Kristalina Georgieva vodi Me\u0111unarodni monetarni fond. Ove liderice ne samo da su preuzele klju\u010dne funkcije u globalnom finansijskom sistemu, ve\u0107 su svojim radom redefinirale liderske standarde \u2013 isti\u010du\u0107i stabilnost, odgovornost i inkluzivnost.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, zemlje Zapadnog Balkana daju sna\u017ean primjer. Ne samo Centralnu banku u Bosni i Hercegovini, ve\u0107 i \u0161ire, danas vode \u017eene. To \u0161alje va\u017enu poruku \u2013 da rodna ravnopravnost u liderstvu nije ideal, ve\u0107 dosti\u017ena stvarnost kada postoji strate\u0161ka opredijeljenost i institucionalna podr\u0161ka.<\/p>\n\n\n\n

Dru\u0161tvo u cjelini mora nastaviti graditi sistemske temelje jednakosti \u2013 kroz pristup obrazovanju, ekonomskom osna\u017eivanju i razbijanju stereotipa. No, jednako va\u017eno je da svakodnevno, u svojim organizacijama, zajednicama i porodicama, njegujemo kulturu prepoznavanja i podr\u0161ke \u2013 jer upravo kroz takve konkretne korake stvaramo promjenu koja traje.<\/p>\n\n\n\n

Kako ocjenjujete trenutnu zastupljenost \u017eena u finansijskom sektoru, i \u0161to mislite da bi trebalo poduzeti kako bi se \u017eene jo\u0161 vi\u0161e motivirale i uklju\u010dile u ovu industriju?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– \u017dene u Bosni i Hercegovini \u010dine zna\u010dajan dio radne snage u finansijskom sektoru. Ipak, njihova zastupljenost na rukovode\u0107im pozicijama je i dalje ograni\u010dena.<\/p>\n\n\n\n

Ponosna sam \u0161to Centralna banka Bosne i Hercegovine aktivno doprinosi pozitivnim promjenama u ovom podru\u010dju. U ovom trenutku, 48% rukovode\u0107ih pozicija u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine zauzimaju \u017eene<\/strong>, \u0161to jasno pokazuje da kada se \u017eenama pru\u017ei prilika, one svojim znanjem i predano\u0161\u0107u doprinose razvoju institucije na najvi\u0161em nivou.<\/p>\n\n\n\n

U tom kontekstu, Centralna banka Bosne i Hercegovine pokre\u0107e i podr\u017eava niz aktivnosti usmjerenih ka osna\u017eivanju \u017eena \u2013 posebno u polju finansijske edukacije, prikupljanja i analize rodno razvrstanih statisti\u010dkih podataka, te podr\u0161ke \u017eenama u poduzetni\u0161tvu kroz inicijative za pobolj\u0161anje pristupa finansijskim sredstvima. Kroz saradnju s doma\u0107im i me\u0111unarodnim partnerima, stvaramo temelje za inkluzivniji finansijski sistem koji prepoznaje i podr\u017eava potencijal \u017eena u ekonomiji. S tim u vezi, Centralna banka Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, kre\u0107e u realizaciju programa \u201eWomen on Boards\u201c<\/strong>. Cilj ovog programa je osna\u017eivanje \u017eenskog liderskog potencijala u Bosni i Hercegovini i pripreme poslovnog ambijenta za implementaciju EU Direktive o ravnopravnoj zastupljenosti polova na klju\u010dnim pozicijama ekonomskog odlu\u010divanja, koja predvi\u0111a da \u017eene \u010dine najmanje 40% \u010dlanova odbora direktora i 33% svih direktorskih pozicija u velikim privatnim i dr\u017eavnim preduze\u0107ima.<\/p>\n\n\n\n

Jednake \u0161anse ne zna\u010de samo formalnu dostupnost pozicija, ve\u0107 i stvaranje okru\u017eenja u kojem \u017eene imaju jednaku podr\u0161ku, vidljivost i pristup mre\u017eama koje su \u010desto klju\u010dne za karijerni napredak. Poticanje \u017eena na uklju\u010divanje u finansijski sektor mora biti strate\u0161ki cilj \u2013 ne samo zato \u0161to je to pitanje jednakosti, ve\u0107 i zato \u0161to je raznolikost klju\u010dna za otpornost i kvalitetu svakog sistema.<\/p>\n\n\n\n

Postoji li, prema Va\u0161em mi\u0161ljenju, odre\u0111ena prednost koju \u017eene mogu donijeti u svijetu biznisa i finansija? Ako da, \u0161ta je to?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– Ne bih rekla da prednost u svijetu biznisa i finansija le\u017ei u spolu \u2013 ve\u0107 u pristupu, znanju, vrijednostima i integritetu koje pojedinac unosi u svoj rad. Su\u0161tina rodne ravnopravnosti upravo je u tome da prestanemo razmi\u0161ljati u terminima \u201e\u017eenske\u201c ili \u201emu\u0161ke\u201c prednosti, ve\u0107 da se fokusiramo na stvaranje okru\u017eenja u kojem svi \u2013 bez obzira na spol \u2013 imaju jednake prilike da doprinesu i napreduju.<\/p>\n\n\n\n

Svaki pojedinac nosi razli\u010dita iskustva, perspektive i vje\u0161tine koje mogu obogatiti proces odlu\u010divanja. Upravo ta raznolikost \u2013 kada joj damo prostora \u2013 doprinosi kvalitetnijim, promi\u0161ljenijim i inkluzivnim rezultatima. Dakle, ne trebamo tra\u017eiti razlike izme\u0111u \u017eena i mu\u0161karaca kao kategorija, ve\u0107 cijeniti razlike u pristupu, znanju, na\u010dinu razmi\u0161ljanja i liderskom stilu.<\/p>\n\n\n\n

Da bi neko bio dobar lider \u2013 bilo u biznisu, bilo u finansijama \u2013 potrebno je mnogo vi\u0161e od titule. Potrebni su jasno\u0107a vizije, eti\u010dnost, dosljednost, sposobnost slu\u0161anja, dono\u0161enja odluka u te\u0161kim okolnostima, kao i spremnost da se preuzme odgovornost. Dobar lider osna\u017euje druge, gradi povjerenje, u\u010di kontinuirano i ostaje autenti\u010dan.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zato je va\u017eno da se ne pitamo \u0161ta \u017eene \u201edonose druga\u010dije\u201c, ve\u0107 kako mo\u017eemo osigurati da svi imaju jednake \u0161anse da doprinesu \u2013 jer to je temelj odr\u017eivog i uspje\u0161nog liderstva u svakom sektoru, uklju\u010duju\u0107i i finansijski.<\/p>\n\n\n\n

O viziji i budu\u0107nosti<\/strong><\/em><\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Kakvu biste promjenu \u017eeljeli vidjeti u dru\u0161tvu i u ekonomiji u narednim godinama?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– U budu\u0107nosti, \u017eeljela bih vidjeti dru\u0161tvo koje je finansijski pismenije, bolje i vi\u0161e informisano, digitalno osposobljeno i otpornije na izazove savremenog vremena. Finansijska edukacija ne bi smjela biti privilegija pojedinaca, ve\u0107 dostupno i kontinuirano znanje koje prati gra\u0111ane kroz sve faze \u017eivota \u2013 od \u0161kolskih klupa do odlaska u penziju. U eri digitalne transformacije, izuzetno je va\u017eno da gra\u0111ani razumiju ne samo osnovne finansijske koncepte, ve\u0107 i na\u010dine na koje nove tehnologije uti\u010du na svakodnevne finansijske odluke. Informisano i digitalno kompetentno dru\u0161tvo donosi bolje odluke \u2013 kako na li\u010dnom, tako i na kolektivnom nivou \u2013 i spremnije je odgovoriti na promjene u ekonomskom i tehnolo\u0161kom okru\u017eenju. To je osnova za li\u010dnu sigurnost, ali i za dugoro\u010dnu makroekonomsku stabilnost.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111e, \u017eelim vidjeti dru\u0161tvo u kojem je rodna ravnopravnost ne samo pravno zagarantovana, ve\u0107 svakodnevno prisutna u praksi. To zna\u010di da \u017eene imaju jednake \u0161anse za obrazovanje, zapo\u0161ljavanje, napredovanje i u\u010de\u0161\u0107e u dono\u0161enju odluka \u2013 i u tradicionalnim sektorima, ali i u rastu\u0107im oblastima kao \u0161to su tehnologija i digitalna ekonomija. Da se njihov rad jednako vrednuje, da su ravnopravno zastupljene u javnom i privatnom sektoru, i da nijedna karijera ne trpi zbog predrasuda ili strukturalnih prepreka. Kada ravnopravnost postane standard, tada dru\u0161tvo postaje i pravednije, i uspje\u0161nije.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se ti\u010de ekonomije, nadam se razvoju odr\u017eive, inovativne i inkluzivne ekonomije, koja se oslanja na znanje, digitalizaciju i doma\u0107e resurse. Ekonomije budu\u0107nosti ne\u0107e biti one koje najvi\u0161e tro\u0161e, ve\u0107 one koje najmudrije upravljaju \u2013 resursima, ljudskim potencijalom, informacijama i tehnologijama. Digitalizacija je klju\u010dna za pove\u0107anje efikasnosti, transparentnosti i konkurentnosti privrede. Va\u017eno mi je da ekonomski razvoj ide ruku pod ruku sa dru\u0161tvenim razvojem, i da niko ne bude isklju\u010den iz procesa napretka \u2013 ni zbog spola, porijekla, dobi ili nivoa obrazovanja.<\/p>\n\n\n\n

\u017delim dru\u0161tvo koje zna, razumije, po\u0161tuje razli\u010ditosti i osna\u017euje svakog pojedinca da doprinese zajedni\u010dkom dobru. I u kona\u010dnici, \u017eelim Bosnu i Hercegovinu na jasnom i stabilnom putu ka Evropskoj uniji. <\/strong><\/p>\n\n\n\n

Photo: Ustupljene fotografije <\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U razgovoru s dr. Jasminom Selimovi\u0107, guvernerkom Centralne banke Bosne i Hercegovine, dotakli smo se klju\u010dnih tema koje oblikuju ekonomsku budu\u0107nost zemlje, od stabilnosti finansijskog sistema, digitalnih transformacija i evropskog puta, do uloge znanja i zna\u010daja ve\u0107e zastupljenosti \u017eena u svijetu finansija. Dr. Selimovi\u0107 podijelila je svoja iskustva, viziju za modernu Centralnu banku i savjete […]<\/p>\n","protected":false},"author":5908,"featured_media":220687,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[6018,6032,6028,6035,6031,6037],"tags":[1629],"class_list":["post-220686","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biznis","category-inspiracija","category-karijera","category-pravo-i-financije","category-zene-koje-volimo","category-zivot","tag-featured"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220686","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5908"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=220686"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220686\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":221477,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220686\/revisions\/221477"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/220687"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=220686"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=220686"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=220686"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}