{"id":220655,"date":"2025-11-14T10:00:00","date_gmt":"2025-11-14T08:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/womeninadria.com\/majka-transrodnog-muskarca-rodila-sam-kcerku-ali-zivot-je-htio-da-imam-sina\/"},"modified":"2026-06-24T17:31:28","modified_gmt":"2026-06-24T15:31:28","slug":"majka-transrodnog-muskarca-rodila-sam-kcerku-ali-zivot-je-htio-da-imam-sina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/majka-transrodnog-muskarca-rodila-sam-kcerku-ali-zivot-je-htio-da-imam-sina\/","title":{"rendered":"Majka transrodnog mu\u0161karca: Rodila sam k\u0107erku, ali \u017eivot je htio da imam sina"},"content":{"rendered":"\n

Kada je prije vi\u0161e od 40 godina rodila djevoj\u010dicu Maida Sar\u017einski<\/strong> iz Sarajeva imala je o\u010dekivanja: prvo frizurice, kikice, potom suknjica, pa na kraju zet i unu\u010dad.<\/p>\n\n\n\n

“Ali \u017eivot je htio da imam sina koji se nedavno o\u017eenio, sad imam i snahu”, po\u010dinje Maida svoju pri\u010du o prihvatanju svog transrodnog sina<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Sada s osmijehom i te\u0161ko opisivim ponosom u o\u010dima ka\u017ee kako ima sina, ali u po\u010detku nije bilo lako prihvatiti malo druga\u010dije okolnosti.<\/p>\n\n\n\n

O transrodnim osobama zna skoro sve<\/h2>\n\n\n\n

“Zato \u0161to mi roditelji gledamo svoju djecu onako kako mi \u017eelimo da ih vidimo i zami\u0161ljamo njihovu budu\u0107nost, vjerovatno onako kako mi to planiramo, o\u010dekujemo. Ja sam zami\u0161ljala da \u0107e moje dijete zavr\u0161iti srednju \u0161kolu, fakultet, pa \u0107e se onda udati, pa \u0107e onda imati dvoje, troje, \u010detvoro djece, ne znam koliko”, pri\u010da Sar\u017einski.<\/p>\n\n\n\n

O transrodnim osobama zna skoro sve, istra\u017eivala je, u\u010dila, pitala i u potpunosti razumije razlike izme\u0111u spola i roda. Pomalo joj je krivo \u0161to do sinovljeve 18. godine nije prepoznala da se njen sin ne osje\u0107a sre\u0107no u ro\u0111enom polu.<\/p>\n\n\n\n

“Kada nam je u 18. godini rekao da se ne osje\u0107a kao djevojka, mi smo kao roditelji odmah rekli \u2013 u redu, sve je to super, mi tebe volimo i prihvatamo, ti si na\u0161e dijete i \u017eelimo ti sre\u0107u, ali da je bilo lako, nije”, sje\u0107a se trenutka kada je njihov sin odlu\u010dio podijeliti svoja osje\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n

S vremenom su se Maida i njen suprug privikavali, ali sinu nikada nisu postavili pitanje \u2013 jesi li sigurna. Znali su da su izbori njihovog djeteta jedini put ka njegovoj sre\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

Uz svu dobru volju nije bilo lako nakon 18 godina promijeniti svijest o ro\u0111enom djetetu.<\/p>\n\n\n\n

“Mi smo se svom djetetu prili\u010dno dug period obra\u0107ali u \u017eenskom rodu i to je bilo skroz ok, jer je i on to tako prihvatio i rekao \u2013 imam \u017eensko ime, svi mi se obra\u0107aju u \u017eenskom rodu.”<\/p>\n\n\n\n

No njihov sin je prije nekoliko godina odlu\u010dio da ga se oslovljava samo u mu\u0161kom rodu.<\/p>\n\n\n\n

“To je u redu, zato \u0161to on izgleda kao mu\u0161karac, djeluje kao mu\u0161karac, on jeste mu\u0161karac i stvarno je smije\u0161no onda kad se nekom mu\u0161karcu obra\u0107a\u0161 u \u017eenskom rodu, malo dovodi\u0161 i sebe i njega u neku nezgodnu situaciju”, pri\u010da ova ponosna majka ne skidaju\u0107i svoj \u0161iroki osmijeh s lica.<\/p>\n\n\n\n

Jasno joj je za\u0161to su pro\u0161le decenije od trenutka autovanja (proces saop\u0161tavanja rodnog identiteta\/seksualne orijentacije) do zahtjeva da ga se tretira isklju\u010divo kao mu\u0161karca, smatra da je to normalni dio samoprihvatanja i samopropitivanja.<\/p>\n\n\n\n

Vra\u0107aju\u0107i se na dan kada je saznala da je zapravo rodila mu\u0161karca, Maida ka\u017ee kako je prvobitni \u0161ok morala staviti na \u010dekanje.<\/p>\n\n\n\n

“Imam ne\u0161to da vam ka\u017eem”, rekao je njihov tada tek punoljetni sin dok je Maida postavljala tanjire na stol pun hrane.<\/p>\n\n\n\n

“Zamalo nisam po\u010dela plakati, i nisam imala dovoljno vremena ni da se sva\u0111am ni da raspravljam ni da bilo \u0161to ka\u017eem, jer nam je rekao 15 minuta ili mo\u017eda pola sata prije dolaska gostiju”, ka\u017ee Maida.<\/p>\n\n\n\n

U tom trenutku bila je, sje\u0107a se, tu\u017ena, povrije\u0111ena i zbunjena. Nije znala kako da se pona\u0161a i \u0161ta da radi. Najvi\u0161e ju je bilo strah gre\u0161aka.<\/p>\n\n\n\n

“Da ne ka\u017eem ne\u0161to pogre\u0161no.”<\/p>\n\n\n\n

Poruka ostalim roditeljima: Prihvatite svoju transrodnu djecu<\/h3>\n\n\n\n

Maidi se nekada \u010dinilo da je rijetko ko razumije, ali danas ima sa kim da dijeli svoje stvarnost. Sa desetinama drugih roditelja okupljenih u grupu roditelja i djece “Zagraljaj<\/a>” razgovaraju o svojoj LGBTIQ djeci, njihovim problemima i svakodnevnim izazovima.<\/p>\n\n\n\n

“Poma\u017eemo jedni drugima, dajemo snagu jednim drugima, isti smo tu. Ista su nam razmi\u0161ljanja, iste su pri\u010de, iste su podr\u0161ke svojoj djeci. Kroz sve to, prisustvuje\u0161 i raznim edukacijama, jer niko od nas nije ro\u0111en da sve zna. Ima\u0161 odre\u0111ena ubje\u0111enja: treba\u0161 da se rodi\u0161 kao \u017eensko ili mu\u0161ko, ali to nije uvijek tako”, dodaje Sar\u017einski.<\/p>\n\n\n\n

U stvarnosti uvi\u0111a da \u017eivot nije mogu\u0107 u naviknutim i nametnutim normativima. Stvarnost je individualna, i zavisi od li\u010dnih izbora, osje\u0107anja, strahova, razmi\u0161ljanja\u2026<\/p>\n\n\n\n

“I treba nam svima edukacija koja ti pomogne da to sve malo druga\u010dije vidi i da shvati\u0161, i na kraju krajeva da prihvati\u0161.”<\/p>\n\n\n\n

Drago joj je \u0161to su i mnoga druga djeca, poput njenog sina, sigurna u prodi\u010dnom okru\u017eenju.<\/p>\n\n\n\n

“Osnovno je da svi roditelji budu svjesni da time \u0161to prihvate i podr\u017ee svoje dijete, bez obzira \u0161ta ka\u017ee, i oni postaju sretniji. Kasnije to dijete raste vrlo sretno, razvija se sretno i pravi sebi sretni \u017eivotni prostor”, uvjerena je Sar\u017einski.<\/p>\n\n\n\n

Problemi transrodnih osoba<\/h3>\n\n\n\n

Zdravstvene vlasti u Bosni i Hercegovini godinama odbijaju bilo kakav vid saradnje na unapre\u0111enju procedura za promjenu pola. Tako ministarstva nemaju jasne protokole o potpunoj dokumentaciji, a Sarajevski otvoreni centar godinama upozorava na taj problem.<\/p>\n\n\n\n

Federalno ministarstvo zdravstva odbija da olak\u0161a proceduru<\/a>, odnosno potrebnu medicinsku dokumentaciju, za promjenu oznake pola u li\u010dnim dokumentima.<\/p>\n\n\n\n

Maidin sin u Bosni i Hercegovini zbog neodgovornih i nesenzibilnih vlasti osje\u0107a taj problem. Ima mu\u0161ko ime, ali u li\u010dnim dokumentima navedena je oznaka pola \u2013 \u017eensko. To \u010desto mo\u017ee izazvati pote\u0161ko\u0107e u svakodnevnim \u017eivotnim situacijama, poput prelaska granice.<\/p>\n\n\n\n

“Po\u0161to nije uradio i ne\u0107e uraditi kompletnu tranziciju, u BiH smo uspjeli da zakonski napravimo promjenu imena, pa u njegovom dokumentu pi\u0161e mu\u0161ko ime, ali ni\u0161ta dalje od toga.”<\/p>\n\n\n\n

Iz Ministarstva unutra\u0161njih poslova FBiH ranije su pojasnili da je oznaka pola u li\u010dnim dokumentima ure\u0111ena propisima iz oblasti mati\u010dnih knjiga, a da je upis \u010dinjenice ro\u0111enja propisan Pravilnikom o obrascima prijave ro\u0111enja djeteta i potvrde o smrti.<\/p>\n\n\n\n

\u201eNavedenim pravilnikom je propisano da prvi dio prijave ro\u0111enja djeteta na Obrascu 1. i 2. u okviru kojeg je podatak o Spolu djeteta \u2013 mu\u0161ko ili \u017eensko popunjava ovla\u0161teni ljekar zdravstvene ustanove u kojoj je dijete ro\u0111eno. Utvr\u0111ivanje \u010dinjenice spola djeteta je u nadle\u017enosti zdravstvene ustanove, tj. ovla\u0161tenog ljekara odnosno nije u nadle\u017enosti ovog Ministarstva”, naveli su iz Ministarstva.<\/p>\n\n\n\n

No, u susjedstvu nije tako. Maida je zbog toga sre\u0107na jer njen sin ima i paso\u0161 Republike Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n

“U hrvatskim dokumentima mo\u017ee, bez da uradi kompletnu tranziciju, izvr\u0161iti zamjenu i imena i spola, ali naravno i to traje. Trenutno smo u realizaciji promjene oznake spola i imena u hrvatskim dokumentima, s kojim on putuje i radi. Ima\u0107e i mu\u0161ko ime i oznaku mu\u0161kog pola, ali ne u BiH”.<\/p>\n\n\n\n

“Na to u zemlji ro\u0111enja nema pravo”, ka\u017ee slije\u017eu\u0107i ramenima, kao odrazom nezadovoljstva bh. zakonodavstvom.<\/p>\n\n\n\n

Mi\u0161ljenje okoline kao irelevantan detalj<\/h3>\n\n\n\n

Ve\u0107ina transrodnih osoba u BiH \u017eivi u strahu od odbacivanja i nasilja okoline, ali iskustvo Maidinog sina je druga\u010dije.<\/p>\n\n\n\n

Mi\u0161ljenje okoline joj nije va\u017eno, ali joj je drago \u0161to je njen sin prihva\u0107en.<\/p>\n\n\n\n

“Ko ho\u0107e da prihvati na\u0161e djece, neka prihvati. Ko ne\u0107e, ne mora, ali mi imamo zaista samo pozitivna iskustva. Nisam imala do sada, ni ja, niti bilo ko od nas, neko negativno iskustvo. Imamo kom\u0161ije koje su najnormalnije i \u010desto me pitaju kako mi je sin”, dodaje na\u0161a sagovornica.<\/p>\n\n\n\n

No, ima i onih koji u neznanju Maidu pitjau kako joj je k\u0107erka, ali ona uvijek ima spreman odgovor koji je ponekad nasmije.<\/p>\n\n\n\n

“Ja ka\u017eem – dobro mi je sin.”<\/p>\n\n\n\n

Za kraj razgovora ka\u017ee da bi njenom sinu \u017eivot bio puno te\u017ei da nije imao podr\u0161ku roditelja. Zato svim roditeljima poru\u010duje da prihvate svoje djecu.<\/p>\n\n\n\n

“Poka\u017eite im ljubav, bez obzira na sve.”<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

<\/a><\/p>\n\n\n\n

Autor: Sla\u0111an Tomi\u0107\/Radiosarajevo<\/a><\/em><\/p>\n\n\n\n

Foto: SOC \/ Maida Sar\u017einsk<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kada je prije vi\u0161e od 40 godina rodila djevoj\u010dicu Maida Sar\u017einski iz Sarajeva imala je o\u010dekivanja: prvo frizurice, kikice, potom suknjica, pa na kraju zet i unu\u010dad. “Ali \u017eivot je htio da imam sina koji se nedavno o\u017eenio, sad imam i snahu”, po\u010dinje Maida svoju pri\u010du o prihvatanju svog transrodnog sina. Sada s osmijehom i […]<\/p>\n","protected":false},"author":5911,"featured_media":220656,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[6025,6031],"tags":[],"class_list":["post-220655","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-coach","category-zene-koje-volimo"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220655","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5911"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=220655"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220655\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":221283,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220655\/revisions\/221283"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/220656"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=220655"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=220655"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=220655"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}